Pratite nas

Pregled

Dubrovački gradski vijećnici nisu prihvatili proračun gradonačelnika Andre Vlahušića za 2017.

Objavljeno

na

Dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić rekao je u srijedu nakon što na sjednici Gradskog vijeća nije usvojen prijedlog proračuna za 2017., da se oprašta od funkcije gradonačelnika, ali samo do lokalnih izbora u svibnju 2017.

 ‘Ovo je već viđena situacija, a ja nisam ni razočaran ni tužan. Ja se vraćam svom poslu i obitelji, vraćam se koncertima na Stradunu i Robin Hoodu.
Opraštam se od mjesta gradonačelnika na pet mjeseci, nije mene lako maknuti odavde, niti iz političkog života Grada i Hrvatske. Sjednica je bila javna i mogao sam govoriti o svemu”, rekao je Vlahušić.

Ustvrdio je da je napravio sve što je obećao građanima prije osam godina kada je postao gradonačelnik te da Dubrovnik danas ima proračun dvostruko veći nego tada.

”Prirez smo s 15 smanjili na deset posto, imamo jako malu stopu nezaposlenosti, grad smo napravili planetarno popularnim ne samo u baštini i trenutno smo najveći filmski studio na otvorenom. Netko je morao biti na čelu tog tima”, rekao je.

Vlahušić je dodao da će se kandidirati nakon što Ustavni sud sruši izmjene Zakona o lokalnim izborima koji ga spriječava jer je pravomoćno osuđen u aferi Šipan na šest mjeseci zatvora uvjetno, a u tijeku mu je rok rehabilitacije.

”Ja ću se kandidirati i pobijediti četvrti put, a ako odluka suda bude negativna onda će netko drugi pobijediti te ljude koji nemaju hrabrosti suočiti se s izborima nego su iskoristili Hrvatski sabor da bi to napravili”, zaključio je on.

Inače, gradonačelnik Andro Vlahušić u Gradskom vijeću nema većinu, a protiv proračuna glasovalo je šest vijećnika HDZ-ove koalicije, tri vijećnika Dubrovačkog demokratskog sabora (DDS) te dva vijećnika liste Srđ je Grad, dok je proračun podržalo deset vijećnika Vlahušićeve lijeve koalicije predvođene HNS-om i SDP-om.

Sukladno Zakonu u slučaju neizglasavanja proračuna za 2017. godinu najkasnije do 31. prosinca ove godine, kao i Odluke o privremenom financiranju dolazi do prestanka mandata Gradskom vijeću i gradonačelniku. S obzirom da je riječ o kalendarski izbornoj godini neće se održati prijevremeni već redovni izbori u svibnju.

Proračun se izglasava većinom svih vijećnika što znači da je za njegovo usvajanje bilo potrebno najmanje 13 ruku od 25.

Odluka o privremenom financiranju naći će se na sjednici Gradskog vijeća sljedeći tjedan, a njezino neizglasavanje već su najavili iz koalicije koju predvodi HDZ, kao i liste Srđ je Grad.

Predsjednik DDS-a Pero Vićan na upit hoće li je izglasati kratko je odgovorio kako će o tome odlučiti ”tijela stranke”.

Prijedlog proračuna Grada Dubrovnika za 2017.  na sjednici u srijedu nije dobio potrebnu većinu, a ako se na sljedećoj sjednici idući tjedan ne prihvati Odluka o privremenom financiranju, a njezino neusvajanje već su najavili iz koalicije HDZ-a i liste Srđ je Grad, 1. siječnja 2017. prestaje mandat Gradskom vijeću i gradonačelniku, a Vlada će imenovati povjerenika koji će upravljati Gradom do izbora u svibnju 2017. godine.

Gradonačelnik Andro Vlahušić u Gradskom vijeću nema većinu, a protiv proračuna glasovalo je šest vijećnika HDZ-ove koalicije, tri vijećnika Dubrovačkog demokratskog sabora (DDS) te dva vijećnika liste Srđ je Grad, dok je proračun podržalo deset vijećnika Vlahušićeve lijeve koalicije predvođene HNS-om i SDP-om.

Pročelnica za financije Grada Dubrovnika Anita Burić uvodno je rekla kako je proračun napravljen u skladu s zakonom i pravilnicima.

”Osnovno temeljno načelo proračuna je da bude uravnotežen, a vodili smo računa o namjenskim prihodima. Proračun iznosi 603 milijuna kuna s proračunskim korisnicima, odnosno ‘čistih’ 570 milijuna kuna Grada Dubrovnika.

U tome je planirano zaduživanje od 100 milijuna kuna, 50 za cestogradnju i infrastrukturu te isto toliko za projekte društvenih djelatnosti”, rekla je Burić.

Napomenula je da je gradonačelnik Vlahušić iz proračuna smanjio prihode i rashode od 25 milijuna kuna komunalnog doprinosa za projekt golfa na Srđu.

”S druge strane došlo je do povećanja od 20 milijuna kuna na prihode od zidina, turističkih agencija itd, pa bi onda proračun sa tih sedam amandmana bio 598 milijuna kuna”, rekla je Burić.

Predsjednik Gradskog vijeća HDZ-ov Mato Franković rekao je tijekom rasprave o proračunu kako je stav HDZ jasan već desetak dana te dodao kako se ne radi o osveti ili mržnji prema Vlahušiću.

”U posljednje dvije godine mi smo prihvaćali proračune Grada Dubrovnika jednoglasno i to su bila prva takva prihvaćanja u povijesti.

Mi smo u 2016. godini podržavali rebalanse proračuna, a nismo bili zadovoljni do kraja jer se veliki broj naših amandmana nije realizirao i zato sada nećemo podržati proračun.

Neprihvatljivo nam je i kreditno zaduženje, nepotrebno je to raditi šest mjeseci pred izbore, a gradonačelnik Vlahušić je pred izbore 2013. godine napravio istu stvar. Dignuo je kredit od 100 milijuna kuna, a iz toga je proizašla afera o mikroasfaltu”, rekao je Franković.

Naglasio je kako ga smeta što su jako mala sredstva povučena iz EU fondova.

Franković je rekao kako stabilnost Dubrovnika ne jamči Andro Vlahušić, naročito nakon nalaza Državne revizije koja je pronašla višemilijunske nepravilnosti. Najavio je  kako neće prihvatiti niti Odluku o privremenom financiranju, te procijenio kako će večeras početi poluinformacije i strašenje.

”Ništa u ovom gradu neće stati u slučaju da proračun ne prođe”, rekao je Franković.

Sukladno Zakonu u slučaju neizglasavanja proračuna za 2017. godinu najkasnije do 31. prosinca ove godine, kao i Odluke o privremenom financiranju dolazi do prestanka mandata Gradskom vijeću i gradonačelniku.

S obzirom kako je riječ o kalendarski izbornoj godini neće se održati prijevremeni već redovni izbori u svibnju.

Gradonačelnik Vlahušić u dubrovačkom Gradskom vijeću nema većinu. Njegova lijeva koalicija predvođena HNS-om i SDP-om broji deset vijećnika, HDZ-ova desna koalicija broji osam vijećnika, tri vijećnika ima lista Srđ je Grad, a četiri Dubrovački demokratski sabor Pera Vićana.

Proračun se izglasava većinom svih vijećnika što znači da je za njegovo usvajanje bilo potrebno najmanje 13 ruku (od 25).

Dubrovačko Gradsko vijeće ‘rušilo’ je Vlahušićev proračun i krajem 2014. godine. Na prijevremenim izborima u 2015. godini on je ponovno pobijedio na izborima za gradonačelnika.

Njegov protukandidat u drugom krugu HDZ-ov Mato Franković izgubio je tad uz razliku od 472 glasa. Inače Franković je već najavio svoju kandidaturu za gradonačelnika u svibnju 2017. godine.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati