Pratite nas

Dubrovnik očekuje rekordnih 35.000 mladih na Susretima hrvatske katoličke mladeži

Objavljeno

na

U tijeku su završne pripreme za Susret hrvatske katoličke mladeži koji će se održati u Dubrovniku 26. i 27. travnja i na kojem će sudjelovati oko 35.000 mladih katolika iz Hrvatske i inozemstva, što bi trebao biti najveći skup mladih hrvatskih katolika dosad, rečeno je na jučerašnjoj konferenciji za novinare.

katolicka-mladez

Više od 22.000 mladih hodočasnika bit će smješteno u obiteljima u Dubrovačkoj biskupiji, uključujući i Elafite te Mljet, Korčulu i Pelješac. Oko šest tisuća mladih smjestit će se u školskim i sportskim dvoranama, a oko 500 će ih boraviti u samostanima i župnim uredima.

Prvog dana, 26. travnja, zabavni i duhovni program počet će ujutro na 17 mjesta u gradu. Svečano otvorenje predviđeno je ispred crkve sv. Vlaha u podne. U 14,30 sati mladi će krenuti u procesiji iz grada prema Gružu, gdje će u 17 sati euharistijsko slavlje predvoditi dubrovački biskup mons. Mate Uzinić u koncelebraciji s predsjednikom HBK mons. Želimirom Puljićem, apostolskim nuncijem u Hrvatskoj mons. Alessandrom D’Erricom, 14 nadbiskupa i biskupa te 500 svećenika.

Euharistijsko slavlje bit će u luci Gružu na istome mjestu, površine oko 15.000 metara četvornih, na kojem je prije 11 godina misu služio papa Ivan Pavao II., blaženik koji će sljedeći dan, 27. travnja u Rimu biti proglašen svetim, a čije će relikvije biti izložene ispred oltara.

Sudjelovanje u euharistijskom slavlju moguće je isključivo uz akreditacije koje uključuju besplatni javni gradski prijevoz, slobodan ulaz u gradske muzeje i popuste u određenim ugostiteljskim objektima.

Projekt, čiji su troškovi procijenjeni na dva milijuna kuna, od čega se najviše odnosi na tehnički dio organizacije projekta i hodočasničke pakete, financira se kotizacijama sudionika, sponzorstvom HBK od 750.000 kuna i Renovabisa, crkvene organizacije iz Njemačke, od 100.000 kuna te Dubrovačke biskupije i manjim donacijama pojedinaca i tvrtaka.

Dubrovački biskup Mate Uzinić rekao je kako je broj sudionika Susreta hrvatske katoličke mladeži premašio očekivanja te da je to dosad najveći susret. Zahvalio je svima koji su omogućili da se Susret održi u Dubrovniku: Organizacijskom odboru, župnicima i župnim vijećima, svakom od 1600 volontera, svakoj obitelji, svakom samostanu koji će otvoriti svoja vrata i svima koji sudjeluju u njegovoj pripremi.

Načelnik dubrovačko-neretvanske Policijske uprave Tonći Radibratović rekao je kako je to izniman događaj te da od 2003. godine ništa slično nije bilo organizirano. Intenzivne pripreme traju već tri mjeseca, sigurnost na području grada i županije je dobra, a uza sve što je učinjeno, moći će se zajamčiti maksimalna sigurnost sudionicima skupa, istaknuo je načelnik policije.

Gradončelnik Andro Vlahušić rekao je da će mnogi mladi ljudi tom prigodom prvi put doći u Dubrovnik. “Ta brojka od 35.000 ljudi je cijeli jedan grad, kao da je otprilike svaki čovjek u gradu primio jedno dijete”, dodao je gradonačelnik i zahvalio svima, a posebice Biskupiji i župnicima koji su motivirali obitelji da prime sudionike u svoje domove. Najavio je da će u subotu, 26. travnja, grad biti zatvoren za promet i pretvoren u pješačku zonu, a sudionici će imati besplatan prijevoz gradskim autobusima.

Gradonačelnik je također rekao kako se to jutro u gradu očekuju gosti s kruzera te je najavio da će o nekim pojedinosti još dogovoriti i na vrijeme ih priopćiti.

Župan Nikola Dobroslavić čestitao je biskupu Uziniću na veličanstvenom događaju u gradu, Biskupiji i županiji, ističući kako vjeruje da će organizacija biti odlična te da će skup proteći uspješno.

Susret hrvatske katoličke mladeži jest nacionalni susret mladih katolika koji se održava svake druge godine, a prvi je put održan 10. lipnja 1996. u Splitu. Sljedeći susret održan je 2000. u Rijeci, a zatim svake druge godine u Osijeku, Šibeniku, Puli, Varaždinu, Zadru i Sisku. Na dosadašnjim susretima sudjelovalo je od 5000 do 30.000 mladih.

mladi-dbk.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

17. listopada 1990. Prva utakmica Hrvatske nogometne reprezentacije protiv SAD-a

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan, 17. listopada 1990. godine, hrvatska nogometna reprezentacija odigrala je svoju prvu povijesnu utakmicu.

Na Maksimiru je gost bila ekipa SAD-a, a Hrvatska je golovima Aljoše Asanovića i Ivana Cvjetkovića slavila 2:1.

U toj legendarnoj utakmici za Hrvatsku su nastupili Dražen Ladić, Zoran Vulić, Drago Čelić, Darko Dražić, Vlado Kasalo, Saša Peršon, Kujtim Shala, Zlatko Kranjčar, Ivan Cvjetković, Aljoša Asanović, Marko Mlinarić, a još su zaigrali i Tonči Gabrić, Gregor Židan te Mladen Mladenović. Izbornik je bio bivši hrvatski nogometaš, reprezentativac, trener, danas nažalost pokojni Dražan Jerković.

Utakmica je odigrana u sklopu proslave vraćanja spomenika banu Josipu Jelačiću na zagrebački Trg bana Jelačića: pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana odigrana je pred 30-ak tisuća gledatelja na stadionu Maksimir dan poslije postavljanja spomenika – 17. listopada 1990. u 19 sati.

Ideja provedena u tajnosti

Kada je Nogometni savez SAD-a objavio da želi u Europi odigrati dvije prijateljske utakmice za koje traže suparnike, tadašnji glavni urednik Sportskih novosti Darko Tironi prvi je inicijator ideje dovođenja američke reprezentacije u Hrvatsku.

Tadašnji predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Mladen Vedriš i dopredsjednik Rudolf Sabljak zbog političke situacije u tom trenutku proveli su tu ideju u velikoj tajnosti, najviše uz pomoć hrvatskog iseljenika Ivana Opačka i Vinka Hotka, te Jure Klarića, direktora tvrtke Voće koja je platila 90.000$ za troškove dolaska gostujuće reprezentacije.

Nakon što su dobili ukupno četiri ponude, Amerikanci su se odlučili za utakmice s Hrvatskom i Poljskom, koju su pobijedili u Varšavi (2:3) par dana prije utakmice s Hrvatskom.

Ante Pavlović je tada kao glavni tajnik Jugoslavenskog nogometnog saveza potpisao dozvolu za odigravanje utakmice bez znanja ikoga drugoga u Beogradu i prijavio je Fifi, s obzirom da je Hrvatski nogometni savez u to vrijeme bio član Jugoslavenskog nogometnog saveza.

Unatoč pokušajima Jugoslavenskog nogometnog saveza da spriječi odigravanje utakmice, to im nije uspjelo jer je FIFA izdala dozvolu za odigravanjem. Slična stvar se dogodila i sa slijedećom utakmicom hrvatske reprezentacije protiv Rumunjske u Rijeci.

Kako je Jugoslavenski nogometni savez u pokušaju sprječavanja utakmice zaprijetio da će kazniti sve nogometaše uz Jugoslavenske lige koji nastupe na ovoj utakmici, Izbornik Jerković je, da bi izbjegao eventualne kazne, momčad sastavio uglavnom od igrača koji su tada već igrali izvan Hrvatske. Igor Štimac, Davor Šuker, Željko Petrović i Borislav Cvetković nisu bili u sastavu zbog ozljeda, a Zlatka Vujovića (PSG), Tomislava Ivkovića (Sporting), Srećka Bogdana (Karlsruher SC), Harisa Škoru (Torino FC) i Davora Jozića (AC Cesena) unatoč njihovim osobnim željama za sudjelovanjem njihovi klubovi nisu pustili na utakmicu jer nisu imali tu obvezu, s obzirom se utakmica nije igrala u terminu predviđenom za nastupe A reprezentacija.

Vlado Kasalo je došao na utakmicu iz Nürnberga bez dozvole svoga kluba i za to je po povratku platio klupsku kaznu od 25 tisuća njemačkih maraka, a Aljoša Asanović, strijelac povijesnog prvog pogotka, je također imao problem s klubom, francuskim FC Metzom, koji je imao važnu utakmicu četiri dana poslije, ali je uspio nagovoriti vlasnika kluba da mu ustupi mali privatni zrakoplov kako bi došao na utakmicu i zanimljivo je da je morao izaći u 58′ minuti utakmice samo zato da bi stigao na zrakoplov, koji je morao sletjeti nazad u Francusku do ponoći.

Izbornik Jerković složio je svoj stručni stožer tako da je uključio glavne trenere iz tadašnja četiri hrvatska prvoligaša, to su bili Zdenko Kobeščak iz Dinama, Joško Skoblar iz Hajduka, Vladimir Lukarić iz Rijeke i Ivica Grnja iz Osijeka.

Prije utakmice bogat kulturno-zabavni program

Prije same utakmice priređen je bogati program. Bilo je tu velikih balona aeronautičkog društva Coning iz Varaždina, u velikom mimohodu prodefilirali su 110 sinjskih momaka i vitezova viteškog alkarskog društva, šibenska limena glazba, folklorni ansambli KUD-ova ‘Petar Zrinski’ iz Vrbovca i ‘Ivo Lozica’ iz Lumbarde na Korčuli u narodnim nošnjama, te viteško društvo ‘Kumpanija’ iz Blata na Korčuli. U glazbenom programu su nastupili Dubrovački trubaduri, Krunoslav Cigoj i Tomislav Ivčić, a u poluvremenu je nastupilo još i Prljavo kazalište.[

Prvi pogodak na utakmici – a samim tim i prvi pogodak za hrvatsku reprezentaciju u novijoj povijesti hrvatskog nogometa – postigao je Aljoša Asanović u 29-oj minuti. Četiri minute poslije Ivan Cvjetković je povećao vodstvo na 2:0, a oba su pogotka postignuta uz asistenciju Marka Mlinarića. Tim je rezultatom završilo prvo poluvrijeme.

U drugom je poluvremenu reprezentacija SAD-a pogotkom Troya Dayaka u 80-oj minuti utakmice ostvarila konačni rezultat 2:1. Kapetan hrvatske reprezentacije bio je Zlatko Kranjčar, a najboljim igračem utakmice bio je proglašen Marko Mlinarić kojemu je nagradu uručio doajen hrvatskoga sportskog novinarstva Mladen Delić.

Ova utakmica ima poseban značaj i po tome što na njoj promoviran dres hrvatske nogometne reprezentacije, koji će poslije postati i ostati jedan od najvećih hrvatskih brandova uopće. Taj prvi dres, prema kojemu su nastali sve ostale inačice dresa do danas, dizajnirao je akademski slikar Miroslav Šutej, kao i plakat za utakmicu.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Policija privela sedam osoba zbog skrnavljenje spomenika braniteljima u Novom Travniku

Objavljeno

na

Objavio

Policija u Novom Travniku privela je u utorak sedam osoba koje su tijekom vikenda sudjelovale u skrnavljenju spomen obilježja braniteljima Domovinskog rata Hrvatskoga vijeća obrane (HVO), a mediji navode da su vandali bošnjački mladići.

Kako se navodi u priopćenju MUP-a Srednjobosanske županije, novotravnički policajci završili su kriminalističko istraživanje nad sedam osoba u dobi od 19 do 23 godine, koji se terete da su uništili križ sa spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u Novom Travniku.

Mladići su priznali da su u noći s petka na subotu srušili spomen križ težak 70 kilograma te su ga odnijeli sa sobom.

Policija je navela inicijale vandala koji su počinili ovaj prekršaj, M.B. rođen 1997., S.L. rođen 1998., H.G. rođen 1998., S.A. rođen 1999., B.R. rođen 1997., M.P. rođen 1994. i M.S. rođen 2000. svi iz Novog Travnika.

Policija će protiv njih Županijskom državnom odvjetništvu u Travniku dostaviti izvještaj o počinjenom kaznenom djelu.

Mediji navode kako su počinitelji bošnjački mladići, te da se radi o kaznenome djelu počinjenom iz mržnje.

Unatoč odlukama, Federacija BiH ne želi vratiti imovinu Katoličkoj crkvi u Travniku

facebook komentari

Nastavi čitati