Pratite nas

Politika

Dubrovnik s ostatkom Hrvatske najisplativije povezati preko BiH

Objavljeno

na

Uvjerljivo je najisplativija opcija cestovnog povezivanja juga Hrvatske gradnja Pelješkog mosta i brze ceste Ploče – Dubrovnik. Taj projekt – gradnja Pelješkog mosta te njegovo povezivanje s Pločama i Dubrovnikom uz pomoć brze ceste – stajao bi oko 380 milijuna eura.

karta-jj-autocestaNa većem dijelu rute obavila bi se rekonstrukcija i proširenje postojeće ceste, oko 33 kilometra bilo bi novogradnje, a cijeli projekt mogao bi dobiti 80-postotno sufinanciranje Europske unije. Zaključak je to analize stručnih tijela Hrvatskih autocesta.

Izvori novca

U tom dokumentu, kako otkriva Večernji list, analizirane su četiri moguće varijante gradnje cestovne infrastrukture prema Dubrovniku, a osim tehničkih, odnosno financijskih parametara, analizirana je i mogućnost izvora financiranja, odnosno potencijal privlačenja novca iz europskih fondova.

Zanimljivo je naglasiti da u domaćoj javnosti često spominjana varijanta gradnje autoceste prema Dubrovniku koja bi išla isključivo preko hrvatskog teritorija uopće nije analizirana. Vjerojatni je razlog astronomska cijena.

Naime, prema procjenama HAC-a, gradnja punog profila autoceste od Ploča do Dubrovnika kopnenom rutom – zbog velikog broja mostova i vijadukata te vrlo nepovoljne konfiguracije terena, stajala bi oko 1,8 milijardi eura. Kako je najveći dio tih objekata lociran na zadnjem dijelu ceste – južno od Pelješca, vjerojatno bi bio uključen i u trasu autoceste koja bi išla rutom od Pelješkog mosta, preko Pelješca do Dubrovnika.

Ipak, ta je ruta i osjetno duža pa se može pretpostaviti da bi se cijena gradnje autoceste tim smjerom približila iznosu od dvije milijarde eura. HAC-ovi eksperti analizirali su tek mogućnost gradnje kombinacije autoceste i brze ceste. Autocesta bi se gradila od čvora Ploče do čvora Pelješac, zatim Pelješki most, a zatim brze ceste preko Pelješca i ponovno nastavak autoceste do Dubrovnika. Cijena takvog projekta bila bi oko 1,6 milijardi eura, a slabe su šanse da bi se financirao europskim novcem.

Izravna ruta, pak, podrazumijeva i osam kilometara dugu poddionicu koja bi prolazila teritorijem BiH, a ta činjenica znatno utječe na kompleksnost projekta – ponajprije zbog nužnosti sklapanja više međudržavnih ugovora, a onda i zbog graničnog režima onog trenutka kad Hrvatska uđe u Schengen.

Ipak, bez obzira na to koja gradnja autoceste prema Dubrovniku bila odabrana, sasvim je izvjesno da bi to bila najskuplja dionica cestovne infrastrukture dosad sagrađena u Hrvatskoj, čija bi prosječna cijena bila više od 20 milijuna eura po kilometru.

Sasvim konkretno, na ruti autoceste kroz Hrvatsku do Dubrovnika trebalo bi biti sagrađeno deset tunela ukupne duljine 11,8 kilometara i 13 različitih vijadukata, a poseban je problem u tome što je na pojedinim lokacijama južno od Ploča širina hrvatskog teritorija samo osam kilometara, što je također neuobičajeno u međunarodnim standardima gradnje autocesta. Na kraju, u HAC-u su stava da bi za tu prometnicu bilo vrlo teško, ako ne i nemoguće dokazati prometnu isplativost nužnu za apliciranje za sufinanciranje iz europskih fondova. Evidentno je da bi se ta autocesta gradila vlastitim novcem – vjerojatno kreditom HAC-u uz državno jamstvo.

Prihvatljiv trošak

U tehnički izvedbenom pa i financijskom pogledu, puno je isplativija varijanta gradnje nastavka jadransko-jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu, piše večernji list. Kako je nekoliko puta i naglasio resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić, teren potencijalne gradnje kroz BiH znatno je povoljniji, što utječe na cijenu gradnje koja je više nego dvostruko jeftinija, a u konačnici i na interes EU da financijski podrži tu, a ne rutu kroz Hrvatsku.

Dakako, gradnja te prometnice Hrvatsku ne bi koštala ništa, no ova varijanta nepovoljna je iz dva razloga. Kao prvo, taj projekt neće ići u realizaciju prije 2030. godine, a i kad bude realiziran, najjužniji dio Hrvatske bit će – kao i danas – cestovno odsječen od ostatka zemlje.

Kao četvrto moguće rješenje nameće se spajanje Dubrovnika Pelješkim mostom te brzom cestom. Taj projekt mogao bi, uz prihvatljiv financijski trošak, osigurati prometno povezivanje krajnjeg juga Hrvatske, neovisno o trenutačno posve neizvjesnom i nepredvidivom ishodu priče o nastavku jadransko-jonske autoceste.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Željko Glasnović: Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor u petak raspravlja o Vladinu prijedlogu da se potvrdi Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja.

Potvrđivanje Protokola od interesa je za Hrvatsku, imajući u vidu postojeću eksploataciju ugljikovodika iz podmorja sjevernog Jadrana.

Trenutno na sjevernom dijelu Jadrana, Hrvatska ima 18 plinskih eksploatacijskih platformi i jednu kompresorsku platformu na koje je spojena 51 eksploatacijska bušotina unutar tri eksploatacijska polja ugljikovodika, iz kojih se godišnje u prosjeku dobije oko 1,2 milijarde metara kubnih plina.

U prošlosti je na cijelom hrvatskom dijelu Jadranskog mora izgrađeno 128 istražnih i 51 eksploatacijska bušotina.

Primjenom Protokola osigurava se poduzimanje svih preventivnih mjera radi sprječavanja onečišćenja mora s odobalnih postrojenja, planiranje mjera zaštite od onečišćenja i iznenadnih događaja te suradnja mediteranskih država u tim aktivnostima.

Sabor će, prema tjednom planu rada, raspraviti i konačan prijedlog izmjena Kaznenog zakona, a trebao bi i glasovati o raspravljenim aktima.

Na početku današnje sjednice zastupnik Klisović je u ime SDP-a zatražio stanku zbog Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Marija Puh je u ime HNS-a zatražila stanku zbog crne statistike koja se tiče nasilja nad ženama.

Željko Glasnović tražio je stanku zbog stanja u pravosuđu.

“Kaos vlada u pravosuđu. Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi. Što se događa ženama? Ima jedan vic: Nedavno u Zagrebu održana je konferencija ‘Pošteni suci u Hrvatskoj’. Obojica su se pojavila. Tako vam je to, a kada ljudi vide ovakvo pravosuđe, nitko ne želi investirati.

Došao mi je čovjek koji je 1991. godine ostao bez imovine koju su mu oteli. Pita što učiniti jer je on nemoćan? Ovo je ovdje divlji zapad, a glumimo demokraciju ovdje u Saboru. Mišić je govorio jučer o socijalističkoj birokraciji i upravo to imamo. Bio sam nedavno u Pisarovini. Tamo se pljačka, imate nelegalna odlagališta, krade se drvo… Kada govorimo o nasilju od ženama, ovi redizajnirani komunisti su se o tome raspričali…Mi u Hrvatskoj imamo selektivni moral. To je čista dimna zavjesa.

Profesionalizirati treba policiju i druge službe. Pa tko će za pet tisuća kuna ići u kuću gdje je nasilje u obitelji i staviti život na kocku? Ne plaćaju se alimentacije, neki imaju deset ljubavnica, nekoliko djece, a ne žele plaćati. Seks i lova, to je skliska banana, to znaju neki ovdje u Saboru.

U Kanadi rade sudovi i noću, sve se melje, a ovdje je totalni kaos. Kod nas ništa. Hvalio mi se sudac iz bivšeg sustava, jedan crveni kmer, da uopće nije riješio niti jedan slučaj. Ja bih njega streljao, ali ne mogu”.

“Lustracija mora početi u pravosuđu. Dok se ne riješimo pravne ostavštine SFRJ od toga nemamo ništa”, rekao  je Željko Glasnović.

Željko Glasnović: Vodi se specijalni rat protiv Hrvata izvan domovine (VIDEO)

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Pupovac: Referendum je vrlo opasan projekt

Objavljeno

na

Objavio

Pupovac: Referendumska inicijativa usmjerena je protiv Srba, SDSS-a i mene

U razgovoru za Večernji list predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac komentirao je inicijativu za referendum o izmjeni izbornog zakona prema kojoj se u Sabor više ne bi biralo osam zastupnika nacionalnih manjina.

Je li inicijativa, koju pokreću Anto Đapić i Željka Markić, kojom se želi ukinuti način izbora predstavnika nacionalnih manjina u Hrvatski sabor, zapravo antisrpska?

To je antimanjinska inicijativa. Centar napada uperen je protiv Srba, protiv Samostalne demokratske srpske stranke i protiv mene. To je pokušaj da se još jednom zloupotrijebi institut referenduma s dvostrukim ciljem.

Da se obnovi antimanjinsko raspoloženje u Hrvatskoj, posebno antisrpsko, i da se pokuša destabilizirati Vladu desnog centra i smirenje koje je donijela ta Vlada nakon izbora 2016., a koja je izvukla zemlju iz ultrakonzervativnog projekta i populističke nacionalističke politike i atmosfere. To hoće oni koji pokreću inicijativu, a pritom zaboravljaju da je pitanje manjina regulirano međunarodnim ugovorom.

Prije svega, Pristupnim ugovorom s EU koji je prihvaćen na referendumu, uključujući i aneks. Ako bi netko sad drugim referendumom želio suspendirati dio tih ugovora iz sporazuma, to bi značilo ulaženje u sukob s EU, kao i s temeljima EU, a to su temelji slobode i prava.

S druge strane, neke manjine, poput mađarske, češke i talijanske, imaju bilateralni ugovor u kojem je definirano da će Hrvatska štititi ovaj model. Ti ljudi žele napraviti nered u zemlji i Europi i u odnosima sa zemljama koje su važne za Hrvatsku kao njezini susjedi ili partneri.

VIDEO – Žestoka rasprava o referendumu u emisiji Otvoreno

facebook komentari

Nastavi čitati