Pratite nas

Vijesti

Dugovanja za zdravstveno osiguranje iznose 40 milijuna KM

Objavljeno

na

Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ financira sukladno razini ostvarenih poreznih prihoda po osnovu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje.

zzo_novi_logo2Prikupljenim sredstvima financiraju se usluge neposredne zdravstvene zaštite koje osiguranicima pružaju zdravstvene ustanove s područja HNŽ, a obim prava i broj usluga ovisi isključivo o razini raspoloživih sredstava, prenosi bljesak.info.

Kako bi osiguranici imali dobru zdravstvenu zaštitu i ostali u sustavu zdravstvenog osiguranja neophodno je da, sukladno Zakonu o doprinosima, poslodavci redovito uplaćuju doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje.

Sukladno urađenim analizama i podacima iz ranijih godina u 2014. godini Financijskim planom Zavoda predviđena je razina naplate poreznih prihoda po osnovu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje. Dinamika naplate prihoda u proteklih pet mjeseci tekuće godine nije na razini planiranog, odnosno mjesečni prihodi su manji od očekivanih i utvrđenih Financijskim planom Zavoda.

Konstantno smanjenje uplaćenih prihoda po osnovu doprinosa rezultat je sve teže ekonomske situacije ali i nedostatka svijesti i društveno odgovornog ponašanja svih sudionika u sustavu te neusuglašenost Zakona o doprinosima s Općim kolektivnim ugovorom u dijelu koji određuje minimalnu zakonom određenu bruto satnicu, Zakona o obrtu po kome obrtnici imaju mogućnost prestanka obavljanja djelatnosti bez uvjeta o izmirenju dospjelih poreznih obveza i niza drugih problema koji ovaj sustav čine ranjivim, priopćeno je iz ZZO HNŽ-a.

Zavod ima mogućnost dnevnog praćenja svih uplata doprinosa po obveznicima i točnu evidenciju redovitih uplatitelja obaveza kao i onih koji uplate vrše povremeno ili nikako. Ostvarivši dobru suradnju s Poreznom upravom FBiH Služba za kontrolu i naplatu doprinosa ZZO – a HNŽ utvrdila je kako postoji veliki broj obveznika koji neredovito ili nikako ne uplaćuju doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje.

Prema podacima Zavoda ukupna dugovanja po osnovu neuplaćenih doprinosa iznose cca. 40 milijuna KM. Za prva četiri mjeseca 2014. godine, uz pomoć Porezne uprave, Zavod je uspio naplatiti cca. 1.400.000 KM zaostalih potraživanja što je znatno manje od očekivanog i direktno se reflektira na stabilnost Zavoda i kompletnog zdravstvenog sustava.

”Ako se ne poveća razina naplate zaostalih i tekućih potraživanja bit će vrlo upitno ispunjenje Financijskog plana Zavoda, a samim time i obim i kvaliteta usluga zdravstvene zaštite, posebice usluga zdravstvene zaštite bolničke razine koje financira Zavod”. kazao je Vjekoslav Kordić, rukovoditelj Sektora ekonomskih poslova ZZO – a HNŽ.

glasbrotnja.net

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati