Pratite nas

Pregled

DUJMOVIĆ: Na HRT-u postoje snage koje ne žele da ja radim emisiju i da se obrađuju teme koje moja emisija obrađuje

Objavljeno

na

“Za dva dana ide zadnja emisija ‘Iza zavjese’, a ja nemam nikakav konačan dogovor oko daljnjeg nastavaka suradnje oko te emisije ili nastavka emisije u drugačijem formatu. Imali smo nekoliko sastanaka, ali ne dobivam konačan odgovor.

Idući tjedan je zadnja runda razgovora, pa ćemo vidjeti postoji li volja da se ta emisija emitira”, rekao je za narod.hr Tihomir Dujmović, voditelj emisije ‘Iza zavjese’ na pitanje o informacijama koje su se pojavile u medijima oko ukidanja njegove emisije.

“Ta emisija ima voditelja, ima pretpostavljenu publiku, dogurala je do 200 tisuća gledatelja nedjeljom ujutro, tako da u drugom terminu nema nikakve dvojbe da bi bila gledana. Duštveni interes za teme koje emisija obrađuje definitivno postoji. Sad ćemo samo vidjeti da li postoji politička volja”, dodao je.

“Na HRT-u postoje snage, meni je to jasno i znam koje su, koje ne žele da ja radim tu emisiju i da se obrađuju teme koje moja emisija obrađuje. To su iste snage koje već 15 godina uspješno zaustavljaju svaku mogućnost da se ja pojavim na HRT-u.

Ponovno su se oglasile i sad ćemo vidjeti da li će prevladati razum i profesionalnost te nove uprave ili će te snage naprosto još jednom pobijediti”, kaže nam.

“Sve je u rukama uprave, ako ona ne razumije potrebu da HRT ima jednu takvu emisiju, ako se ona zadovoljava da takav format radi isključivo Aleksandar Stanković, ako je to jedini javni interes, na njima je odgovornost da oni upravljaju javnom kućom i tu odluku treba poštovati.

Ako prevladaju snage koje ne žele takav format, voditelja i teme, onda će uprava stati na njihovu stranu i imat ćemo istu situaciju kao 3. siječnja 2000. godine. Ako je došlo vrijeme za barem minimalni iskorak u servisiranju javnog servisa i u servisiranju šire hrvatske javnosti onda će se toj emisiji omogućiti nastavak”, poručuje.

“Predložio sam promijenjeni format – da to bude klasični talk show 1 na 1. Postoji čitav niz političara koji ne dolaze u emisiju Aleksandra Stankovića iz stotinu razloga, cijela plejada onih koji nikada ne dođu na televiziju.

Ili ih se ne poziva ili oni sami ne žele dolaziti u dotične emisije. Imam čitav niz osoba za koje smatram da bi trebali imati 60 minuta vremena na javnoj televiziji reći svoje stavove, objasniti ih, rastumačiti, staviti na stol argumente i da ljudi vide o kome i o čemu se radi. Otvorimo javni servis onoj ‘drugoj Hrvatskoj’ kojoj taj servis nije dosad bio otvoren”, otkrio nam je.

“U nedjelju ide zadnja emisija iz ovog ciklusa s gostima dr. Željkom Markić i prof. Nenadom Zakošekom. Obradit ćemo niz tema koje u zadnjoj emisiji nismo uspjeli obraditi. Konzervativna revolucija, sekularizacija, klerikalizacija, ateizacija države, da li nam je potrebna lustracija sveučilišnih kadrova ili je potpuno normalno da nam bivši članovi CK SKH predaju, dociraju i budu mjera pameti, društvene poželjnosti i svekolikog respekta”, zaključio je Dujmović.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati