Pratite nas

Vijesti

Džihadisti zauzeli srce Kobanija: Kurdi bježe od pokolja!

Objavljeno

na

AFP pak javlja da je grad i službeno pao, ali zasad nema drugih potvrda

Džihadisti ISIL-a zauzeli su 40 posto sirijskog grada Kobanija, uključujući i središte grada u kojem se nalazi lokalna kurdska uprava, javlja ynetnews.com.

Arapski mediji pišu da su džihadisti zauzeli i gradski zatvor koji se nalazi blizu centra. Kurdske vođe kazale su da ISIL bombardira sirijski granični prijelaz s Turkom kako bi potpuno blokirao prilaz gradu. Potvrdili su to i predstavnici britanskog ureda za ljudska prava koji su javili da ISIL pokušava dokinuti jedini prilaz gradu. Kažu da je do sada u borbama poginulo više od 500 ljudi, a domove napustilo njih 200.000.

Nakon što su ih je jučer koalicija predvođena SAD-om bombardirala, džihadisti su se povukli iz Kobanija i u grad potom dovukli pojačanje. Sada drže većinu istočnog i južnog dijela grada i ne odustaju od namjere da ga potpuno zauzmu.

Bitka za Kobani postaje sve intenzivnija, a ekstremisti iz ISIL-a ponovno napreduju. Prema zadnjim informacijama preuzeli su kontrolu nad 40% grada te su tijekom današnjeg dana zauzeli i tzv. “sigurnosnu četvrt” u kojoj se nalaze vladine zgrade i kurdsko sjedište.

U telefonskom razgovoru za Reuters detalje je potvrdila organizacija SOHR – “Zauzeli su najmanje 40% grada”, navodi se u izjavi.

Zamjenik šefa obrane grada, Ocalan Iso, rekao je kako njegovi borci iz YPG-a (Kurdske narodne obrambene jedinice) nastoje zaustaviti ISIL, no ističe kako ovi i dalje prodiru.

Tijekom zadnja tri tjedna oko 200,000 ljudi pobjeglo je iz grada i okolice. Podsjetimo, prije početka opsade grada ISIL su zauzeli stotine manjih naselja u okolici.


Aktualna situacija u Kobaniju prema jednom od izvora

Kurdski dužnosnici traže od Turske da dopusti prelazak kurdskim borcima preko granice, no vlasti u Ankari odbijaju na bilo koji način pomoći gradu pod opsadom zbog činjenice da su kurdski borci u Kobaniju povezani s kurdskom organizacijom u Turskoj – PKK (Kurdistanska Radnička Partija), koju Turska, EU i SAD smatraju “terorističkom organizacijom”.


Turska vojska gleda na Kobani preko granice – u svakom trenutku bili bi u stanju zaustaviti masakr, no to ne čine zbog političkih razloga Ankare

Turski Kurdi su gnjevni te su pokrenuli masovne prosvjede diljem Turske zbog situacije u Kobaniju. Prosvjedi su uskoro eskalirali te prerasli u kurdski ustanak u kojem je do sada poginulo najmanje 30 osoba. Turski Kurdi na granici mogu samo gledati dok ISIL osvaja grad. Turska policija i vojska ne dopušta im da pokušaju spasiti grad u kojem će se nedvojbeno desiti brutalni pokolj stanovnika ako padnu u ruke ISIL-a. Naime, brojni civili su pobjegli iz Kobanija, ali znatan broj ih je i ostao ističući kako će grad braniti do smrti.

Kurdi s druge strane granice prisiljeni su bespomoćno gledati dok se crne ISIL-ove zastave podižu u gradu.

Još jedan razlog zašto Turska ne želi pomoći gradu Kobani je činjenica da kurdske oružane jedinice YPG nisu željele, po turskom naputku, stati na stranu islamističkih militanata iz FSA u borbi protiv sirijskih vlasti i vojske. Zbog tog “neposluha”, zato jer nisu pristali na ucjenu turskih dužnosnika, sada Kurdima prijeti pokolj najgore vrste.

Kurdi u Europi, a ne samo Kurdi, ističu kako se Tursku mora kazniti zbog ovoga. Neki su za vrijeme jučerašnjeg prosvjeda u Berlinu poručili kako bi Turskoj trebali ukinuti mogućnost pristupanja Europskoj Uniji.

UN poziva da se u Kobaniju ne ponovi Srebrenica

staffan_de_misturaUN-ov izaslanik pozvao je u petak Tursku da spriječi pokolj u pograničnom sirijskom gradu Kobaniju kojemu prijete borci Islamske države, ističući bojazan od ponavljanja masakra u Srebrenici 1995. kada su snage bosanskih Srba ubile tisuće muslimana.

Staffan de Mistura, UN-ov izaslanik za Siriju, apelirao je na Ankaru da “dobrovoljcima” dopusti prelazak granice kako bi pomogli kurdskim borcima koji brane taj grad uz granicu s Turskom.

Oživio je sjećanja na raspad Jugoslavije kada su snage bosanskih Srba upale u Srebrenicu, tada UN-ovu zaštićenu zonu, i ubile oko 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka.

“Sjećate li se Srebrenice? Mi se sjećamo. Nikada je nećemo zaboraviti i vjerojatno si nikad nećemo oprostiti”, rekao je de Mistura na konferenciji za novinare.

Turska je rasporedila tenkove na brdu s pogledom na Kobani, ali odbija intervenirati bez šireg sporazuma sa SAD-om i ostalim saveznicima u građanskom ratu u Siriji.

Ankara je spriječila turske Kurde da prijeđu granicu i priključe se Kurdima koji brane grad od nadirućih sunitskih militanata.

“Apeliramo na turske vlasti da dopuste dolazak dobrovoljaca i njihove opreme kako bi mogli ući u grad i pomoći obrani”, istaknuo je de Mistura u Ženevi.

Predviđajući pad Kobanija ako se grad “ostavi na cjedilu”, dodao je da je samoobrana međunarodno ljudsko pravo.

Dok je većina stanovništva izbjegla pred ofenzivom Islamske države, između 500 i 700 uglavnom starijih stanovnika još se skriva u Kobaniju.

Osim njih, između 10.000 i 13.000 stanovnika nalazi se u obližnjem pograničnom području između Sirije i Turske i samo je jedan mogući izlaz iz grada.

“Ako grad padne, 700 uz još 12.000 ljudi, osim boraca, bit će vjerojatno masakrirano”, rekao je de Mistura. “Ne možemo i ne smijemo šutjeti na izravnu prijetnju civilima”, naglasio je.

Padne li Kobani, 400 kilometara od 900 kilometara duge sirijsko-turske granice naći će se u rukama Islamske države.

AFP/Reuters/Advance/Hina

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati