Pratite nas

Gospodarstvo

DZS: Hrvatska među članicama EU s najnižim udjelom deficita u BDP-u

Objavljeno

na

Kao što je portal Kamenjar.com već ranije pisao ili bolje kazano najavio, danas je ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS) Marko Krištof objavio kako je Hrvatska u 2016. ostvarila najniži deficit od 2002. godine, od kada se mjeri, kazavši kako to zahvaljuje rastu u svim gospodarskim sektorima, a ponajprije izvrsnoj turističkoj sezoni. 

Deficit hrvatskog državnog proračuna u 2016. godini iznosio je 2,7 milijardi kuna, što je rekordno niskih 0,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je javni dug pao na 84,2 posto BDP-a, izvijestili su u ponedjeljak Državni zavod za statistiku (DZS) i Eurostat.

“To je značajno smanjenje u odnosu na 2015. kada je deficit iznosio 11,346 milijardi kuna, odnosno 3,4 posto BDP-a, pri čemu smanjenje ukupno iznosi 8,5 milijardi kuna. Ono je uzrokovano rastom koji je zabilježen u svim sektorima gospodarstva, a ponajprije izvrsnom turističkom sezonom. Ovo je ujedno i najniže zabilježeni deficit otkad se mjeri, odnosno od 2002. godine kada smo po ovim načelima dužni dostavljati podatke Eurostatu”, kazao je Krištof na konferenciji za novinare.

Kako je napomenuo, drugu godinu zaredom zabilježen je i primarni suficit sektora opće države, pa je u 2016. godini iznosio od 2,5 posto BDP-a, odnosno 8,4 milijardi kuna.

Na povoljni deficit najznačanije je utjecalo povećanje svih vrsta poreznih prihoda, pri čemu su prednjačili porezi na proizvodnju i uvoz, koji su prikupljeni u iznosu od 69,6 milijardi kuna, što je rast od 5,9 posto.

Nadalje, tekući porezi na dohodak i bogatstvo prikupljeni su u iznosu od 21,7 milijardi kuna, što je rast od 8,1 posto, dok su kapitalni porezi u odnosu na godinu ranije porasli za 29,4 posto, odnosno na 14,1 milijun kuna.

Osim navedenog, utjecaj na smanjenje deficita imalo je i smanjenje kamatnih rashoda te manje značajna povećanja ostalih prihodnih kategorija, napominju iz DZS-a.

Prvi pad javnog duga nakon osam godina

Javni je dug, prema podacima DZS-a i Eurostata, u prosincu prošle godine pao na 289,07 milijardi kuna, ili 84,2 posto BDP-a, što je oko 500 milijuna kuna manje u odnosu na isti mjesec 2015., kada je iznosio 289,58 milijardi kuna ili 86,7 posto BDP-a.

Tako je lani javni dug pao za 2,5 postotnih bodova, što je njegov prvi pad nakon osam godina, a zahvaljuje se dobrim fiskalnim rezultatima i većem nego što se očekivalo rastu gospodarstva.

BDP je, naime, lani porastao 2,9 posto, što je najbrži rast gospodarstva od 2007. godine.

Kako je pojasnio ravnatelj DZS-a Krištof, pritom je najznačajniji utjecaj imalo smanjenje duga po kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima koji su refinancirani s dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima, što je, kako je kazao, utjecalo na smanjenje otplata, ali i smanjenje ukupnog duga.

Kako je dodao, istovremeno je smanjen i dug lokalne države po svim kreditima i dužničkim vrijednosnim papirima.

Kako je istaknuo Krištof, ukupni prihodi opće države rasli su brže od rashoda te su iznosili 163,2 milijarde kuna, što je porast od 8,2 posto u odnosu na 2015. godinu. S druge strane, rashodi su iznosili 166 milijardi kuna, što je 2,3 posto više u odnosu na godinu ranije.

Smanjeni su, također, ukupni rashodi za kamate i oni u 2016. iznose 11,162 milijarde kuna, što je 763 milijuna kuna manje nego u 2015. godini.

Hrvatska među članicama EU s najnižim udjelom deficita u BDP-u

Hrvatska je po proračunskom deficitu za 2016. godinu od 0,8 posto BDP-a među EU zemljama s najnižim udjelom deficita u BDP-u, dok je po javnom dugu od 84,2 posto među 16 članica čiji dug premašuje 60 posto BDP-a, pokazuju podaci Eurostata.

Po podacima tog statističkog ureda, Hrvatska je, uz Irsku i Dansku, među članicama EU s najnižim udjelom deficita u BDP-u. Irska je u 2016. godini imala proračunski deficit od 0,6 posto BDP-a, a Danska od 0,9 posto BDP-a.

Četiri članice imale su deficite na razini tri posto BDP-a ili više, dok je većina ostalih zabilježila proračunski višak.

Hrvatska se s javnim dugom od 84,2 posto BDP-a lani našla među 16 članica čiji dug premašuje 60 posto BDP-a.

Najviše udjele duga u BDP-u imale su Grčka, 179 posto BDP-a, Italija 132,6 posto, Portugal 130,4 posto, Cipar 107,8 posto i Belgija 105,9 posto.

Krajem2016. najniže udjele duga u BDP-u imale su Estonija, 9,5 posto, Luksemburg 20 posto, Bugarska 29,5 posto, Češka, 37,2 posto, Rumunjska 37,6 i Danska 37,8 posto.

Lažu vam da se čuda ne događaju! Hrvatska ide dalje…

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Rimac Automobili među 10 najbrže rastućih u srednjoj Europi

Objavljeno

na

Objavio

Tvrtka Mate Rimca ove je godine imala rasto od 1059 posto

U kategoriji 50 najbrže rastućih, najbolje rangirana hrvatska tvrtka ove godine je Rimac Automobili iz sektora čistih tehnologija i energetike, koja je deseta na ljestvici sa rastom od 1.059 posto.

Osim što je najbolje plasirana hrvatska tvrtka na listi 50 najbrže rastućih, Rimac Automobili su i jedina tvrtka iz sektora čiste tehnologije i energetike koja je ostvarila plasman u cjelokupnom natječaju na nivou Srednje Europe.

Na ovogodišnjoj ljestvici pedeset najbrže rastućih tvrtki nalaze se poduzetnici iz jedanaest zemalja, i to sljedećim redoslijedom od najveće prema najmanjoj brojčanoj zastupljenosti:

19 iz Poljske, 8 iz Hrvatske, 6 iz Litve, 5 iz Češke, 3 iz Rumunjske, po dvije iz Bugarske, Mađarske i Slovačke te po jedna iz Bosne i Hercegovine, Estonije i Latvije, piše Poslovni Dnevnik

Rimac radi na novoj jurilici i gradi tvornicu automobila

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Rimac radi na novoj jurilici i gradi tvornicu automobila

Objavljeno

na

Objavio

Nova Rimčeva jurilica nosi radni naziv Concept Two ili skraćeno C2, doznaje Poslovni dnevnik. Bit će to prvo hrvatsko električno autonomno vozilo, prvi hrvatski osobni automobil koji će se proizvoditi na pokretnoj traci i općenito prvi koji će imati tvornicu u Hrvatskoj.

Gotovo će sve u njemu biti nanovo razvijeno. Rimcu je u punom smislu te riječi cilj začeti domaću auto-industriju pa će C2 homologirati za serijsku proizvodnju i  ovdje izgraditi tvornicu automobila.

Projekt je to vrijedan 128,6 milijuna kuna, a kroz IRI natječaj (“Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja”) tvrtka Rimac Automobili upravo je iz EU fondova povukla bespovratno sedam milijuna eura (52,2 milijuna kuna).

Rimčev projekt C2 trenutačno je najveći R&D projekt hrvatske industrije i najveći koji je prošao cjelokupnu IRI proceduru. To su dosad uspjele ukupno 22 domaće tvrtke osiguravši si 252,4 milijuna kuna.

U sklopu tog EU natječaja, koji se vodi preko Ministarstva gospodarstva, ostalo je prostora za još pola milijarde kuna subvencija, jer je prva faza IRI-ja limitirana na 100 milijuna eura. Ali kako doznajemo od izvora s terena, vremena za ulazak u prvu fazu više nema. Ministarstvo je u petak objavilo da već ima 139 projekata koji traže 195 posto sredstava iz prve faze.

Znači, umjesto sto ima R&D projekte za gotovo 200 milijuna eura subvencija. Naši izvori nas upozoravaju da na 200 posto, ministarstvo ima obvezu privremeno zaustaviti prijave i provesti brzu evaluaciju da li su pristigli projekti toliko dobri da su sredstva iz prve faze de facto potrošena. Međutim, neslužbeno doznajemo, ministrica gospodarstva Martina Dalić ne miri se s tim scenarijem.

Od Europske komisije službeno je zatražila da joj za prvu fazu IRI natječaju dadu još novca. Željela bi prebaciti barem dio od još 100 milijuna eura predviđenih za drugu fazu IRI-ja.
No, Europska komisija zasad ne popušta. Razlog je, navodno, što su hrvatski političari u izradi Strategije pametne specijalizacije vješto zaobišli njen smisao. Umjesto specijalizacije, odnosno da precizno odgovore u kojim točno industrijama žele da Hrvatska u budućnosti postane igrač na svjetskoj razini, oni su širili definicije industrija do besmisla.

Na taj su način otvorili vrata EU subvencija većini domaćih industrija kojima su prije sami dijelili državne subvencije.

RH mora doraditi Strategiju pametne specijalizacije     

Komisija je zato, navodno, posljednjih mjeseci upozoravala Vladu da prije druge faze IRI-ja mora doraditi Strategiju pametne specijalizacije. Priča se da EK ne želi ulaziti u to koje će industrije biti izabrane, ali traži da ih se preciznije definira u odnosu na trenutačne: “agro-food”, “bio-economy”, “energy and sustainable environment”, “transport and mobility” te “health and quality of life”. Sve te industrije imaju malo veze s prethodno napravljenom Industrijskom strategijom te su njihovi nazivi rezultat oštrih lobističkih ratova.

Koliko su ti ratovi bili žestoki najbolje ukazuje podatak da su s popisa ključnih strateških industrija u Strategiji pametne specijalizacije ispali neki od glavnih generatora radnih mjesta i izvoza: ICT i KET (tehnologije i inženjerstva). Ove dvije potonje zadržane su isključivo ako se njihovi predstavnici uspiju dogovoriti sa starom gardom. I dok iz Ministarstva gospodarstva nismo primili komentar, u industriji su bili vrlo susretljivi, uz uvjet da ostanu anonimni.

Pojašnjavaju, dorada strategije je gospodarski nužna, ali i politički vrlo osjetljiva. Odreda svi su nam pohvalili rad ministarstva na IRI natječaju. Navode da je ispočetka bio netransparentan, ali da je ministrica Dalić to ispravila, cijeli proces ubrzala i dovela na vrlo visoku razinu. Jedan od sugovornika čak nam je rekao da je ovo vjerojatno najbolji EU natječaj ikad otvoren za hrvatsku industriju. “Svi EU natječaji u prosjeku traju osam do 12 mjeseci.

Ovaj je trajao osam do 10 mjeseci, a iako je kao i ostali bio vrlo zahtjevan u pripremi, djelila su se kudikamo veća sredstva nego na bilo kojem drugom EU natječaju i zato je industriji bio istinski isplativ”, kaže naš izvor. Ono oko čega se sugovornici nisu usuglasili ista je tema oko koje koplja lome i političari. Ovisno o industriji, svaki je imao argumente zašto je baš njegova industrija ta koja bi trebala biti u dorađenoj Strategiji pametne specijalizacije.

Ako je suditi prema dosadašnja 22 IRI ugovora, jer to su jedini javno dostupni podaci o IRI-ju, njih 16 isključivo su iz područja ICT-a i KET-a. Upravo onih koje postojeća Strategija pametne specijalizacije diskriminira. Časne iznimke su Pana Stolarija, Cedevita, Magma, Cras, Aluflexpack i ITRS. Zvonimir Viduka, direktor Altproa kaže da su ovakvi natječaji bili potrebni i ranije, jer je teško razvijati složene visokotehnološke proizvode s malim budžetom.

“STM uređaj, koji ćemo razviti s ovim sredstvima, će nam u području ATP sustava za željeznička vozila omogućiti da budemo glavni partner više velikih multinacionalnih kompanija”, kaže Viduka. Voditeljica komunikacija Rimac Automobila Marta Longin dodaje da je to prvi put da se u Hrvatskoj kroz sredstva iz EU otvorio natječaj koji omogućava tvrtkama da dobiju značajnije iznose za razvoj. “Ovo je veliki korak naprijed za razvojne tvrtke u Hrvatskoj, a iako je priprema projekta bila zahtjevna, zadovoljni smo rezultatom i iznosom koji nije zanemariv”, zaključuje Longin.

Mate Rimac: Glavna investicija bit će nam izgradnja tvornice i zapošljavanje

facebook komentari

Nastavi čitati