Pratite nas

Gospodarstvo

ECON: Dobro ekonomsko upravljanje ključno je za rast i razvoj Europske unije

Objavljeno

na

Na Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku održana je u utorak, 27. siječnja, rasprava o reviziji okvira za dobro ekonomsko upravljanje na kojoj su kao gosti sudjelovali ministri financija Italije, Pier Carlo Padoan i Njemačke Wolfgang Schäuble.

Poruke oba ministra su jasne: bez kvalitetnog programa i mjera, jasne strategije i ciljeva, ne možemo govoriti o dobrom ekonomskom upravljanju, a niti o ozbiljnim šansama za gospodarski rast i razvoj. Pravila su važna jer dodatno potiču i usmjeravaju na poduzimanje mjera kojima će se ostvariti zajednički zacrtani ciljevi.

Uz pravila, bitna je i fleksibilnost koju svaka država članica ima u osmišljavanju vlastitih rješenja za postizanje zadanih ciljeva.

Zastupnici su naglasili da se fleksibilnost pretvorila u dozvoljavanje odstupanja od ciljeva pa su u praksi ograničenja duga od 60% BDP-a i deficita od 3% BDP postali minimalni zahtjevi umjesto dozvoljeni maksimumi. Većina država su ove limite premašile, a kaznene odredbe nikada nisu aktivirane.

Ministri su naglasili da je prije aktiviranja kaznenih odredbi važno uzeti u obzir sve okolnosti neispunjavanja ciljeva i ozbiljan rad Vlade na promjenama i ispunjavanju ciljeva.

Puno je naučenih lekcija iz prethodnih godina zajedničkog rada na dobrom ekonomskom upravljanju:

1. Za uspjeh je potrebna konzistentna kombinacija kvalitetnih politika i reformi koje se provode.

2. Efekti ekonomske politike jedne države članice prelijevaju se na drugu. Zajedničkim kvalitetnim radom postižu se sinergijski efekti.

3. Za provedbu strukturnih reformi i svih drugih mjera ekonomske politike potrebno je vrijeme. Rezultati ne mogu biti vidljivi odmah. To je važno uzeti u obzir prilikom ocjene ispunjavanja postavljenih ciljeva.

4. Nacionalne i europske politike moraju biti koordinirane i harmonizirane kako bi efekti zajedničkog rada bili pozitivni.

5. Volja i odlučnost u provedbi reformi ključni su elementi uspjeha, kao i partnerstvo i međusobno povjerenje.

Nužan dio kvalitetnog ekonomskog upravljanja je reforma institucija, administracije koja mora biti brza i učinkovita, na usluzi građanima i poduzetnicima. I tijekom ove rasprave svi su se složili da je važan nastavak rada na uspostavi jedinstvenog tržišta koje je pokretač rasta i zapošljavanja. Jedinstveno tržište kapitala i bankovna unija ključni su za smanjivanje fragmentacije financijskih tržišta i stvaranje jednakih prilika i uvjeta za poslovanje poduzetnika.

Ivana Maletić

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Za gradnju Pelješkog mosta pristigle tri ponude

Objavljeno

na

Objavio

U Hrvatskim cestama su otvorene ponude tri ponuditelja za izgradnju prve faze Pelješkog mosta – talijanskog Astaldija i turske tvrtke IC Ictas, njemačkog Strabaga te kineskog konzorcija pod imenom “China road and bridge Corporation”.

Od mogućih osam ponuditelja koji su prošli prvu pretkvalifikacijsku fazu, tri su navedena ponuditelja predali svoje ponude za izgradnju prve faze Pelješkog mosta, čija je vrijednost zajedno sa pristupnim cestama procijenjena na 1,8 milijardi kuna.

Zajednička ponuda Astaldija i turske tvrtke iznosi 2,55 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 3,19 milijardi kuna s PDV-om. Stragabova doseže 2,62 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 3,28 milijardi kuna s PDV-om.

Kineski konzorcij “China road and bridge Corporation” dao je ponudu od 2,08 milijardi kuna bez PDV-a odnosno 2,6 milijardi s PDV-om. U tom su konzorciju CCCC Higway Consultants, CCCC Second Higway Engineering i CCCC Second Harbour Engineering.

Talijanski Astaldi već je u Hrvatskoj izvodio radove na autocesti Zagreb Goričan, dok je njegov turski partner gradio jedan od mostova preko Bospora. Prva faza izgradnje mosta obuhvaća izgradnju samog mosta i pristupnih cesta. Rok za evaluaciju ponuda iznosi 120 dana no, kako je istaknuto u Hrvatskim cestama, s pregledom ponuda krenuti će se odmah kako bi se što ranije odredio izvođač.

Projekt “Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom” predviđa izgradnju mosta preko Jadranskog mora u Malostonskom zaljevu, čime će se povezati Dubrovačko-neretvanska županija s ostatkom zemlje. Most će olakšati neometan protok roba i ljudi tijekom cijele godine, posebice tijekom turističke sezone.

Pelješki most proglašen je projektom od iznimnog strateškog značaja za zemlju. Ukupna vrijednost projekta je 526 milijuna eura s uključenim PDV-om,  vrijednost prihvatljivih troškova 420 milijuna eura, od čega se sredstvima Europske unije sufinancira 85 posto, dakle sa 357 milijmilijuna eura. Odluku o sufinanciranju najvećeg hrvatskog projekta ikad Europska komisija donijela je u lipnju ove godine.

Izgradnja samog mosta, dugog 2,4 kilometra, i visokog 55 metara, trebala bi trajati 36 mjeseci od početka radova. Most će imati četiri prometna traka.
Europska unija financira i popratnu infrastrukturu: pristupne ceste, tunele, dodatne mostove i vijadukte kao i obilaznicu kod grada Stona dužine 8 kilometara. Isto tako, poboljšat će se postojeća cesta D414. Svi radovi trebali bi završiti do 2022. godine.

Prvu fazu pretkvalifikacijskog natječaja zadovoljilo je  osam tvrtki koju su u drugoj fazi trebali dati obvezujuće financijske ponude. Hrvatske ceste kao investitor u drugi krug natječaja pozvale su osam tvrtki odnosno konzorcija koji su zadovoljili uvjete tehničke, pravne i financijske sposobnosti. Ukupno je u prvom krugu natječaja interes za gradnju Pelješkog mosta iskazalo 12 tvrtki, no četiri nisu zadovoljile uvjetima.

Svi uvjeti za izgradnju mosta trebali bi se ostvariti najkasnije do kraja ove godine.

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Od danas i službeno: Poreza na nekretnine neće biti

Objavljeno

na

Objavio

Vlada je u saborsku proceduru poslala izmjene Zakona o lokalnim porezima kojima odgađa početak uvođenja poreza na nekretnine, koji je u sklopu porezne reforme bio predviđen za početak iduće godine.

Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako se putem poreza na nekretnine htjelo ujediniti komunalnu naknadu, porez na kuće za odmor i spomeničku rentu radi troškovnog i administrativnog rasterećenja jedinica lokalne samouprave.

No, ističe, “predstavljanje toga zakona prema građanima nije najsjajnije provedeno”. Pojedini gradovi i općine prema građanima djelovali su pomalo zbunjujuće i procijenjeno je da ne bismo bili kadri promijeniti percepciju stvorenu da je riječ o novom nametu, objasnio je Marić razloge odustajanja od uvođenja poreza na nekretnine.

Odredbe koje se tiču poreza na nekretnine se stoga brišu i uklanjaju iz ovoga zakona, rekao je. Porez neće stupiti na snagu s 1. siječnja 2018., a na snazi ostaju odredbe vezane uz porez na kuće za odmor, dodao je. U obrazloženju izmjena stoji kako se uvođenje poreza na nekretnine ukida radi omogućavanja da se i nadalje razmatraju te traže najbolja rješenja financiranja jedinica lokalne samouprave te da se i nadalje provode analize ukupnih učinaka prikupljanja prihoda lokalnih jedinica na sve segmente društva.

Na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković najavio je da će se problematika poreza na nekretnine riješiti preko Zakona o komunalnom gospodarstvu. Po njegovim riječima, on će proći prvo izmjene koje su nužne zbog usklađivanja s pravnom stečevinom EU, a potom će uz temeljitu analizu obuhvata načela pravednosti i načela razmjernosti te temeljitu procjenu fiskalnog učinka biti u javnoj raspravi. Ova tema, prema premijerovim riječima, bit će stavljena na dnevni red tijekom sljedećih mjeseci.

A predloženim izmjenama Zakona o lokalnim porezima uvodi se i promjena kod obuhvata poreza na cestovna motorna vozila. Za osobne automobile porez na cestovna motorna plaća se za ona mlađa od deset godina, a za motocikle nema starosnog ograničenja.

Odgoda primjene zakona nije moj poraz

Uoči sjednice Vlade odgovarajući na pitanja novinara, ministar Marić je rekao da ni u kojem slučaju ne smatra porazom to što se porez na nekretnine odgađa. 

Osvrnuo se i na rezultate proračuna u prvih šest mjeseci te istaknuo kako su hrvatsko gospodarstvo i građani rasterećeni za više od 2 milijarde kuna godišnje te da su napravili dobar iskorak. Dodao je kako to “ni na koji način ne utječe na poreznu reformu, jer je više od 90 posto onoga što su originalno zamislili u poreznoj reformi stupilo na snagu”.

Naglasio je i kako nema osobnih emocija kada se neki dio porezne reforme ne uvede odnosno dovede u pitanje. “Ja sam taj koji je sa svojim timom radio na poreznoj reformi i predložio ga Vladi koja ga je uputila u Sabor, a koji ga je na kraju usvojio. Pojedini segmenti ili kompromisi koje je bilo potrebno napraviti ne utječu na to. Nije to nikakva utakmica i nije to nikakav poraz”, rekao je Marić.

facebook komentari

Nastavi čitati