Edward Snowden: Cijela priča!

0

Prije samo mjesec dana za njega nitko nije ni čuo, a danas o njemu javno pričaju Vladimir Putin i Barack Obama. Zbog Edwarda Snowdena čak je prisilno morao sletjeti avion predsjednika Bolivije.

Izuzev njegove obitelji i američke obavještajne zajednice, do prije mjesec dana za Edwarda Josepha Snowdena (30) gotovo nitko nije ni čuo. No, objavom detalja o dotad nepoznatom američkom programu praćenja online komunikacija PRISM te arhiviranju izlista telefonskih poziva diljem svijeta, njegovo je ime i prezime postalo poznato diljem svijeta. Čak štoviše, u Hollywoodu se već kuju planovi za snimanje filma o njemu.

O Snowdenovu se životu ne zna mnogo. Rođen je 21. lipnja 1983. godine, dobar dio djetinjstva proveo je u saveznoj državi Sjevernoj Karolini, a tijekom 90-ih s roditeljima se preselio u Maryland. Ondje se i školovao, a njegov prvi formalni doticaj s američkim sigurnosnim aparatom dogodio se u svibnju 2004., kada je ušao u vojni program obuke, kaneći se pridružiti specijalnim vojnim postrojbama.

Iz vojske ‘odletio’ u NSA

Iz vojske je brzo ‘odletio’ jer je tijekom jednog treninga navodno slomio obje noge, ali ubrzo nakon toga zaposlio se kao zaštitar u Centru za napredno istraživanje jezika Sveučilišta u Marylandu. Spomenuti je centar osnovan u suradnji s Pentagonom, a njime se koristi Nacionalna sigurnosna agencija (NSA). Snowden je ovdje radio nešto manje od godinu dana.

Početkom 2007. vrbovala ga je CIA, koja ga je navodno rasporedila na dužnost u Ženevi. Bio je zadužen za računalnu sigurnost. Dvije godine kasnije počinje raditi za NSA, ne kao zaposlenik same agencije, već kao radnik u tvrtkama koje obavljaju poslove za nju. Isprva je to bio računalni gigant ‘Dell’, a kasnije tvrtka ‘Booz Allen Hamilton’. Kao zaposlenik potonje bio je raspoređen u prostorima NSA na Havajima, a upravo je ondje navodno ‘skinuo’ klasificirane podatke koje je pustio u javnost.

Novinarima odao tajne pa uzeo bolovanje i pobjegao u Hong Kong

Dana 16. svibnja ove godine susreo se s novinarima Washington Posta i Guardiana te im pokazao neke od dokumenata, a već četiri dana kasnije otvorio je bolovanje i odletio za Hong Kong. Prva priča o programu PRISM izlazi gotovo istovremeno u Washington Postu i Guardianu 6. lipnja, a tri dana kasnije Guardian, na Snowdenovo inzistiranje, objavljuje njegov identitet i snimku intervjua s njim. Novinari su s njim razgovarali u hotelskoj sobi u Hong Kongu.

Predsjednik Ekvadora Rafael Correa (Foto: AFP)

Sljedećih je dana u Americi izbila velika rasprava. Javnost se podijelila na one koji ga smatraju herojem i na one koji misle da je najobičniji izdajnik ili kineski špijun. On je u intervjuu jednim hongkonškim novinama rekao da sebe ne vidi ni kao heroja, ni kao izdajnika, već tek kao Amerikanca.

Uloga WikiLeaksa

Inzistirao je tada da nema namjeru napuštati Hong Kong te da će se protiv vjerojatnog zahtjeva za izručenjem svojoj domovini boriti pravnim sredstvima u toj kineskoj enklavi. No, 18. lipnja stigla je vijest da je preko posrednika zatražio azil u Islandu. Informaciju o tome dao je glasnogovornik WikiLeaksa, Islanđanin Kristinn Hrafnsson, što je bio prvi znak da se u cijelu priču uplela kontroverzna zviždačka organizacija Juliana Assangea.

Sam Assange od prošle je godine zatočen u veleposlanstvu Ekvadora u Londonu. Ondje je pobjegao kako ga Britanija ne bi izručila Švedskoj, gdje ga traže zbog seksualnog zlostavljanja, što on vidi kao politički motiviranu kampanju čiji je cilj njegovo izručenje SAD-u. S takvim se viđenjem slaže službeni Ekvador pa je tamošnji predsjednik Rafael Correa Assangeu dao azil.

Kaznena prijava i bizarna pogreška

Američki su savezni tužitelji protiv Snowdena 14. lipnja podnijeli kaznenu prijavu kojom ga terete za krađu državnog vlasništva, neovlašteno objavljivanje informacija o nacionalnoj obrani i namjerno dojavljivanje tajnih i obavještajnih dokumenata neovlaštenim osobama. Prijava je otpečaćena 21. lipnja, a dan kasnije je Hong Kongu upućen zahtjev za Snowdenovim izručenjem.

Potpuno neobjašnjivo, u zahtjevu su Amerikanci tražili Edwarda Jamesa Snowdena, premda je njegovo puno ime zapravo Edward Joseph Snowden. Vlasti u Hong Kongu kao da su jedva dočekale takvu omašku te su dokumentaciju o izručenju vratili Amerikancima na doradu, istovremeno dajući Snowdenu do znanja da je vrijeme za bijeg sada ili nikada.

Bijeg u Moskvu

On se, unatoč ranijim tvrdnjama da nema namjeru napuštati Hong Kong, u društvu jedne WikiLeaksove aktivistice, brže-bolje ukrcao u avion i odletio za Moskvu. Amerikanci su odmah poništili valjanost njegove putovnice, no uz pomoć Juliana Assangea dokopao se ekvadorske izbjegličke karte tako da je uspio ući u tranzitni terminal međunarodnog aerodroma Šeremetjevo. Ondje je ‘zaglavio’ i navodno do dana današnjeg nije uspio otići.

Evo Morales (Foto: AFP)

Službeni je Washington Ruse, premda s njima nema sporazum o izručenju, svim kanalima preklinjao da im preda Snowdena, no vlasti u Moskvi su isprva kazale kako bivšem obavještajcu na tranzitnom terminalu ne treba viza, a ubrzo je i Vladimir Putin osobno rekao kako mu ne pada na pamet tjerati Snowdena iz Rusije jer da je on ‘slobodan čovjek’.

Nesuđeni let za Havanu

Neposredno nakon dolaska u Moskvu, Snowden se na aerodromu našao s nekolicinom diplomata iz latinoameričkih zemalja, a od Ekvadora je zatražio azil. Odmah je rezervirao i mjesto na Aeroflotovom letu za Havanu, odakle bi drugom linijom odletio do Quita, no situacija se zakomplicirala.
Za Havanu je odletio avion pun novinara i fotoreportera, ali bez Snowdena. On je u posljednji trenutak odustao od puta, s obzirom da na toj konkretnoj liniji avion jednim dijelom leti kroz zračni prostor SAD-a pa bi postojala mogućnost da ga se natjera na slijetanje na neki američki aerodrom, što bi gotovo sigurno dovelo do Snowdenova uhićenja.

Assange dobio po nosu od Ekvadora

U međuvremenu je, nakon obostranog dijeljenja komplimenata, njegova ‘ljubav’ s Ekvadorom naglo pukla. Spomenuta izbjeglička karta mu je poništena, a kako je predsjednik Rafael Correa osobno rekao, nije mu po pravilima ni smjela biti izdana. Iako je tvrdio da i dalje jako poštuje Juliana Assangea, upravo je njega prozvao da je u 4 ujutro probudio konzula u Londonu i nagovorio ga da, protivno procedurama, Snowdenu izda putnu ispravu. Istovremeno je stigla i vijest o Correinom srdačnom telefonskom razgovoru s potpredsjednikom SAD-a Joeom Bidenom, tako da je cijela priča o azilu poprilično splasnula.

Zahtjevi za azilom na sve strane

Sluteći da bi ga Ekvador mogao ostaviti na cjedilu, Snowden se u suradnji s WikiLeaksom okrenuo drugim državama. Podnio je 20-ak zahtjeva za azilom, no gotovo je svuda odbijen jer bi prema pravilima zahtjev mogao podnijeti tek ako se nađe na teritoriju tražene države.

Vladimir Putin (Foto: AFP)

Zahtjev za utočištem u Rusiji je pak povukao, nakon što ga je Vladimir Putin javno pozvao da prestane odavati tajne ‘naših američkih partnera’. To je bio Putinov uvjet za odobrenje zahtjeva.

Uzdrmao odnose Europe i Amerike

Snowden je u nekoliko navrata u pismima i preko posrednika obećao otkrivanje novih tajni, a upravo je on bio jedan od izvora velike afere otkrivene u njemačkom Der Spiegelu o američkom prisluškivanju diplomatskih misija država Europske unije. Ta je afera poprilično uzdrmala odnose EU i SAD.

Zbog Snowdena prizemljili predsjednika

Početkom ovog tjedna Amerikanci su posumnjali da se ukrcao u predsjednički avion prvog čovjeka Bolivije Eva Moralesa, koji je bio u službenom posjetu Rusiji. Diplomatskim su kanalima, prema svemu sudeći, uspjeli nagovoriti nekoliko europskih država da Moralesu ne dopuste prolazak kroz njihov zračni prostor tako da je bolivijski državnik neplanirano bio prisiljen sletjeti u Beč.

Iako je navodno postojao plan da austrijska policija upadne u Moralesovu letjelicu u potrazi za Snowdenom, do toga ipak nije došlo, a pobješnjeli je predsjednik u konačnici odletio u domovinu da bi Snowdenu jučer javno ponudio azil. Sa sličnim su se javnim ponudama javili i predsjednici Venezuele i Nikaragve Nicolas Maduro i Daniel Ortega, no čak i kada bi Snowden jednu od ovih ponuda prihvatio, zadnju bi riječ u razrješenju ove faze epopeje ipak mogli imati Rusi.

dnevnik.hr

facebook komentari