Pratite nas

Vijesti

Ekonomsko stanje u BiH nije dobro u velikoj mjeri zbog RS i Kantona Sarajevo

Objavljeno

na

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, predsjednik Socijaldemokratske partije BiH te redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, Zlatko Lagumdžija, za Fenu govori o ekonomskim pokazateljima BiH, unutarnjem i vanjskom dugu BiH i njenih entiteta, strukturi vanjskog duga te kakvo je stanje u vezi sa ovim pitanjem u susjednim državama regije, ali i pojedinim državama Europske unije

Lagumdžija također pojašnjava zašto je u Federaciji ipak bolja situacija nego u Republici Srpskoj, te što MVP može učiniti na planu ekonomske diplomacije i privlačenja stranih investicija.

Ekonomski pokazatelji u našoj zemlji su prilično loši. Po mnogim pitanjima od priliva stranih investicija do razine kreditnog rejtinga BiH zaostaje čak i u odnosu na regiju. Zašto je to tako?

– Sadašnja svjetska financijska i ekonomska kriza nije mogla i nije zaobišla BiH. Uspoređujući sa pokazateljima iz razdoblja prije krize evidentno je da su gospodarski parametri bitno pogoršani, a u isto vrijeme je došlo do rasta proračunskog deficita. Pogoršanje ekonomske situacije i porast rizika vodi ka padu kreditnog rejtinga zemlje koji je onda praćen rastom kamatnih stopa komercijalnih banaka što dodatno destimulativno utječe na privredne subjekte koji su bitno ovisni o bankarskom sustavu i kreditnim zaduženjima.

Stopa nezaposlenosti u BiH je iznad europskog prosjeka, a nepovoljna situacija u okruženju izazvana ekonomskom krizom ne dozvoljava da se efekti aktivnosti koje poduzimamo na njenom suzbijanju važnije istaknu.

S obzirom na puno kontroverzi u vezi s tim pitanjem, pa i oprečnih stavova, kako gledate na trenutne probleme u vezi vanjskog, a posebno unutrašnjeg duga u Bosni i Hercegovini?

– I pored toga što se BiH, ekonomski gledano, nalazi u teškom položaju, mislim da se u posljednje vrijeme naročito dramatizira pitanje vanjskog i unutarnjeg duga odnosno javne zaduženosti BiH. Naime makroekonomski pokazatelji govore nešto bitno drugačije što je dobro za dugoročnu ekonomsku stabilnost. Naime, vanjski dug BiH, da vas podsjetim, u protekloj godini je iznosio nešto manje od 7,1 milijardi KM, a unutarnji dug oko 3,3 milijarde KM. Dakle, možete vidjeti da je ukupna zaduženost BiH 10,4 milijardi KM. Ono što je bitno naglasiti jeste da je odnos javnog duga u odnosu na BDP konstanta u posljednje tri godine i ne prelazi 35 posto već nekoliko godina.

S druge strane, bitno je naglasiti da, kada je u pitanju sektorski javni dug, ono što je pozitivno da u posljednje tri godine je praktično struktura javnog duga takva da je javna potrošnja bitno smanjena, a povećana je struktura javnog duga koji se usmjerava ka infrastrukturi. Drugim riječima javni dug se poslije tolikog niza godina počeo usmjeravati u infrastrukturu, a ne samo u javnu potrošnju.

Nažalost, zbog sporosti države i onih koji su njom upravljali u to vrijeme, zatekli smo stanje u kojem su godinama stajali neiskorišteni krediti za infrastrukturu na dionicama Koridora 5C, a za koje su se već počele vraćati i rate i kamate za sredstva koja nisu bila ni povučena. Sva ta sredstva su sada ‘upumpana’ u domaće gospodarstvo, a posebno domaću građevinsku operativu. Generalno, u posljednje dvije godine taj odnos, ali i rezultati, su dramatično promijenjeni o čemu svjedoče i javna priznanja iz vrha EBRD-a.

Također, ako usporedite BiH sa nekim drugim zemljama možete da vidite da, kada je u pitanju odnos javnog duga i BDP-a, BiH je neusporedivo bolje plasirana nego naši susjedi i Hrvatska i Srbija i Crna Gora čiji se javni dug približava 50 posto BDP-a, dok je kod zemalja ko što je, na primjer, Albanija skoro 60 posto, a da ne govorimo o zemljama kao što su Grčka, Italija, Belgija ili Austrija čiji je javni dug skoro identičan BDP-u, a u nekim zemljama čak i veći nego što je BDP tih zemalja. Samo ilustracije radi da vam kažem da samo na kamate po javnom dugu Republike Hrvatske ide isti iznos koliki je unutrašnji dug i FBiH i RS zajedno, a dvije godine kamata za javni dug Republike Hrvatske bi otplatio vanjski dug BiH.

Pored svakodnevnih političkih tema ekonomske gotovo pa nemaju šansu da im se ozbiljnije posveti. Što je razlog trenutno prilično loše ekonomske situacije u BiH?

– Ukupna ekonomska situacija u BiH nije dobra u znatnoj mjeri zbog stanja u RS i dramatičnog stanja u Županiji Sarajevo koji se urušava zbog rezultata rada SDA i njihovih partnera u zadnjih godinu dana. Svi ti pokazatelji o makroekonomskoj nestabilnosti BiH, koji se u posljednje vrijeme pokušavaju plasirati, najblaže rečeno ne stoje.

Posebno interesantno je naglasiti da kada je u pitanju struktura duga unutar BiH, može se vidjeti da čak unutarnji dug FBiH koja se u posljednje vrijeme optužuje za ekonomsku nestabilnost, iznosi oko 1,56 milijardi KM, dok je unutarnji dug RS oko 1,73 milijardi KM. Dakle unutarnji dug RS je veći za skoro 200 miliona KM u odnosu na FBiH mada je BDP FBiH praktično duplo veći nego što je to slučaj sa RS. U FBiH posebno je dobro uređeno nekoliko sektora kao što je npr. zdravstvo gdje je javni dug, unutarnji dug u okviru zdravstva, negdje oko tri puta manji nego što je to slučaj u RS. Svi smo mogli čuti nevjerojatan podatak od prije nekoliko mjeseci da je po prvi put broj umirovljenika u RS nadmašio broj zaposlenih, dok istovremeno imamo, doduše blagi, ali ipak rast broja zaposlenih u FBiH.

Dakle kada pogledate neke makroekonomske pokazatelje vidite da usprkos svim blokadama koje su vladale u posljednjih godinu dana, a naročito napadima na financijsku i ekonomsku održivost BiH, posebno FBiH, nisu postignuti željeni rezultati kada su u pitanju akteri ustavnih blokada i politike “što gore to bolje”, a što je uporno radila SDA u zadnjih godinu dana uz pomoć svojih interesnih partnera u FBiH.

Na koji način ministarstvo koje vodite može pomoći u rješavanju ovih problema? Postoji li izlaz za BiH ekonomiju?

– Strane investicije su bitan moment za pokretanje BH privrednog točka. Upravo iz tog razloga MVP se okrenuo ekonomskoj diplomaciji kroz organizaciju gospodarskih foruma, a sve u cilju adekvatne prezentacije BiH potencijalnim stranim investitorima. Nažalost, iluzorno je očekivati da će se rezultati ostvariti preko noći, ali ipak ohrabruju informacije o interesu nekih vrlo jakih investitora za BiH i BH gospodarstvo. Od izuzetnog je značaja napraviti dobar ambijent kako za naše domaće privrednike, tako i za potencijalne investitore. Smatram da smo na dobrom putu, te da ćemo već u narednoj godini moći da govorimo o potpunoj promjeni slike BiH u odnosu na ovu koju ste i sami opisali.

Na primjer, u prvom kvartalu 2013. godine prema raspoloživim pokazateljima zabilježeno je smanjenje stope nezaposlenosti. Izlaz iz ekonomske krize i poboljšanje sveukupne ekonomske situacije u BiH se pokušava ostvariti kroz veće infrastrukturne projekte koji zahtijevaju angažiranje značajne radne snage kao što je projekt izgradnje autoputa na koridoru Vc na kojem su u posljednjoj godini pokrenute izgradnje dionica na dužini dva puta većoj nego što je ukupno napravljeno u prethodnih deset godina.

bljesak.info

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

HRT otkazao Jurkasu suradnju nakon peticije inicijative “Ivo Pilar”

Objavljeno

na

Objavio

Anđelo Jurkas više neće surađivati na HRT-u. Povod za to je, kako su nam potvrdili s HRT-a, taj što je Jurkas navodno povrijedio njihov etički kodeks.

– Obavješćujemo Vas da se Hrvatska radiotelevizija odlučila zahvaliti na suradnji spomenutome vanjskom suradniku nakon što je utvđeno da su njegovi stavovi izneseni na društvenim mrežama u neskladu s Etičkim kodeksom za novinare i kreativno osoblje Hrvatske radiotelevizije i drugim unutrašnjim pravilnicima Hrvatske radiotelevizije koji se odnose na naše zaposlenike, ali i sve vanjske suradnike – stoji u odgovoru na naše pitanje s HRT-a, javlja VečernjiList

Podsjetimo, Građanska inicijativa Ivo Pilar zajedno s 10 udruga i koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata, zatražili su trenutačni raskid ugovora između HRT-a i Anđela Jurkasa, zbog teških kršenja Općih pravila o radu i ponašanju zaposlenika HRT-a i teških kršenja odredbi Etičkog kodeksa HRT-a.

Alo Bing, može dostava tri tone anthraxa i jedno pedesetak bombi na Markov trg. aktivirati i ostaviti tamo u crkvi, platit će onaj simpatični sjedokosi deform u kolicima. Cijena prava sitnica. Šifra: Kajzer Soze – napisao je Jurkas u vrijeme braniteljskih prosvjeda. Nakon što ga je HRT angažirao reagirali su iz Građanske inicijative Ivo Pilar, portala Kamenjar.com kao i još nekih portala. No, Jurkas je pokušao demantirati te navode, tvrdeći kako je i sam dijete branitelja, te kako se radilo o šali, odnosno referenci na strip Alan Ford.

Pročitajte u dokumentu u prilogu što je sve pisao Jurkas:

Građanska inicijativa Ivo Pilar zajedno s 10 udruga zahtijeva trenutačni raskid ugovora između HRT-a i Anđela Jurkasa

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Sebastian Kurz pobjednik je prijevremenih parlamentarnih izbora u Austriji

Objavljeno

na

Objavio

U Austriji su održani prijevremeni parlamentarni izbori. Izlazne ankete govore da je najveći postotak glasova pripao konzervativnoj, Narodnoj stranci kojoj je na čelu Sebastian Kurz.

Sebastian Kurz lider i kancelarski kandidat Austrijske narodne stranke pobjednik je prijevremenih parlamentarnih izbora u Austriji i to sa 31,5 posto glasova birača.

 

Predsjednik SPÖ-a i kancelar Christian Kern će prema sadašnjim rezultatima kancelarsku poziciju morati prepustiti predsjedniku ÖVP-a i aktualnom ministru vanjskih poslova Sebastianu Kurzu.

Prema sadašnjim rezultatima najvjerojatnija je koalicija između narodnjaka i slobodnjaka s obzirom na to da je Sebastian Kurz u svibnju raspustio koaliciju između socijaldemokrata i narodnjaka, a i neprijateljski odnosi obje stranke tijekom predizborne kampanja ne daje povoda za špekulacije o obnavljanju dosadašnje velike koalicije.

Gubitnik izbora je stranka Zeleni koja je s 4,7% prešla izborni prag ali je u usporedbi sa zadnjim izborima izgubila 7,7% glasova. Ulazak u parlament osigurala je i liberalno orijentirana stranka Neos s 5,3% te lista bivšeg političara Zelenih Petera Pilza s 4,3%.

Već sada se zna da je Sebastian Kurz najmlađi politički lider na svijetu. – Oduševljen sam rezultatima ovih izbora, a Austrijancima obećavam da ću u našu zemlju uvesti novu političku kulturu koja se zasniva na zajedništvu, kazao je sinoć Kurz.

On je stranku preuzeo u svibnju ove godine i povukao čitav niz poteza koji su stranku, čiji je rejting bio daleko ispod socijaldemokrata i slobodnjaka, uspjeli izdići na sam vrh. Njegov predizborni moto bio je “Austrijanci na prvome mjestu”, a u stranku je uspio privući mlade kandidate koji se nikada prije nisu bavili politikom.  Kurzu je uspjelo ono što mnogim političarima u sličnim situacijama teško uspijeva – uspio se odvojiti od dosadašnje koalicijske vlade sa socijaldemokratima i prikazati kao potpuno nova ličnost na političkoj sceni, sve to usprkos činjenici da je u toj istoj vladi bio ministar vanjskih poslova.  Antimigrantska kampanja  To u velikoj mjeri može zahvaliti tome što je procijenio da austrijska javnost cijeni činjenicu da je upravo on jedan od najzaslužnijih političara za zatvaranje tzv. balkanske migrantske rute. Tijekom kampanje obećavao je dosta žestoku antimigrantsku politiku i smanjenje prava i povlastica koje koriste migranti koji se već nalaze u Austriji. Uz to je obećao i smanjivanje poreza, a upravo tim obećanjima ušao je u prostor izrazito desne Slobodarske stranke i zasigurno joj oduzeo dio biračkih glasova.

facebook komentari

Nastavi čitati