Pratite nas

EKSKLUZIVNO Vesna Pusić: Iz politike izlazim…

Objavljeno

na

Mislav Bago: Praktički ste na pola mandata, ali dojam je kao da se nismo pomaknuli.

Vesna Pusić: Nije tako, ali naravno, ako je dojam takav znači da smo pogriješili ili da nismo dosta dobro komunicirali s javnošću o čemu se radi.

Mislav Bago: Kad kažete ‘počistiti’, jesmo li taj, slikovito rečeno krupni otpad, pobacali?

Vesna Pusić: Kad je ova Vlada došla na vlast, za 205.000 ljudi nisu bili plaćani doprinosi i plaće. Danas je to svedeno na 70.000.

Mislav Bago: Ni to nas ne smije veseliti.

Vesna Pusić: Trebalo bi biti na nuli. Hoću reći da smo se na neki  na početku odlučili, a i javno rekli, da nećemo ponavljati pogrešku bivše Vlade. A to je da što god se ne napravi ili što god nije dobro ili je podložno kritikama, odmah ćemo početi jaukati kako je za to odgovoran netko drugi.

Mislav Bago: Ali su sad neki ministri, nakon pola mandata krenuli s tim.

Vesna Pusić: To se tu i tamo mora spomenuti.

Mislav Bago: Dugo pratim Vlade. To meni izgleda sporo, kao da je mrcvarenje.

Vesna Pusić: Iskreno, i meni to izgleda sporo jer sam tip koji voli da se stvari odmah rješavaju. I ja bih voljela da je išlo brže, ali mislim da je relativno brzo.

Mislav Bago: Na trenutke, mi se nekad čini da gledam priču iz Račanove administracije. Isto sporo, navlačenje jednog ministra s drugim.

Vesna Pusić: I ja sam u to vrijeme bila u politici. Meni se ne čini da je tako.

Mislav Bago: Mislite da javnost razumije te finese ili će vas kazniti?

Vesna Pusić: Što se građana tiče, mislim da njih nije previše briga slažemo li se mi dobro ili loše. Njima je važan rezultat. Je li struja jeftinija, je li se plaće plaćaju, plaćaju li se doprinosi? A toga ima.

Mislav Bago: To je sve još malo, na kapaljku.

Vesna Pusić: Ja bih rekla da s obzirom na pokazatelje i nije tako malo.

Mislav Bago: Je li stanje, stvarno tako ozbiljno što se tiče državnih financija? Jesmo li dovedeni do toga da je party gotov i moramo početi plaćati račune?

Vesna Pusić: Mi smo uvijek morali plaćati račune, samo se nismo toga držali. Da vam kažem što u prijevodu znači plaćanje računa. Država je bila najveći dužnik prema gospodarstvu. To je ukinuto. Toga više nema. Nadam se da smo završili s tim da je izvana huj iznutra fuj. Drugim riječima, vani se sve prikazuje kao pozitivno, a svi problemi i svi računi se guraju pod tepih.

Mislav Bago: U tom trogodišnjem ili dvogodišnjem planu, moramo smanjiti minus u blagajni za osam milijardi kuna. Postoji li strah da će nam Europa indirektno nametnuti: izvolite si povećati poreze da smanjite taj minus?

Vesna Pusić: Ne, Europa nam u tom pogledu ne može nametnuti da povećamo poreze.

Mislav Bago: Dok se ne oporavimo, priča o porezima je ad acta?

Vesna Pusić: Što se tiče povećavanja poreza, to nije na dnevnom redu.

Mislav Bago: Mislite li da je politički pametno u pola mandata krenuti sa strukturnim, dubokim reformama? Je li to malo zakašnjelo?

Vesna Pusić: Nije ništa zakašnjelo.

Mislav Bago: Najnepopularnije se radi u prvih sto dana, prvih godinu dana. A vi to radite na pola mandata.

Vesna Pusić: To nisu reforme koje su negativne. To su reforme koje doprinose kvaliteti investiranja, usluga, života… Dakle, ako išta, to će doprinijeti onome što vi dovodite u pitanje. I opravdano to dovodite u pitanje. Pokažite rezultate, ‘show me the money’, što bi rekli u onom filmu. To su reforme koje vode do toga.

Mislav Bago: Mislite da će građani ove zemlje od sljedeće godine i 2015. vidjeti pozitivne efekte svega što radite?

Vesna Pusić: Apsolutno mislim da će vidjeti pozitivne efekte.

Mislav Bago: Ne strahujete li i da su ovoj zemlji ljudi samo deklarativno za reforme?

Vesna Pusić: Mi nismo odsjek za psihologiju. Vlada nije zadužena za psihologiju. Zadužena je za to da pokaže rezultate, a ne da od nekoga traži popust razumijevanje.

Mislav Bago: Imam osjećaj da su građani ove zemlje nestrpljiviji, da su očekivali brže i puno prije nekakav pozitivan pomak.

Vesna Pusić: Mislim da ste u tom pogledu u pravu.

Mislav Bago: Rekli ste mi na početku mandata: Moramo raditi sve kao da ćemo izgubiti izbore. Gdje ste sad tu?

Vesna Pusić: Prema dobivanju sljedećih izbora.

Mislav Bago: Jeste li sigurni?

Vesna Pusić: Za to će se trebati raditi.

Mislav Bago: U koalicijskim vladama, ključ uspjeha ili neuspjeha je ono što ponudite biračima. Ali, i ključan je odnos dviju vodećih osoba u Vladi, Vas i premijera. Na što to liči?

Vesna Pusić: Onda ćemo sigurno pobijediti. Ovdje nitko nikome nije niti privjesak, niti nitko nikome ne skače po glavi.

Mislav Bago: Ima klika između vas i premijera?

Vesna Pusić: Da, dobro radimo zajedno.

Mislav Bago: U prosincu je referendum o definiciji braka. Hoćete li izaći na taj referendum?

Vesna Pusić: Apsolutno. I mislim da svi trebaju izaći na taj referendum. Ali, svakome tko živi u ovoj zemlji mora biti jasno da ukoliko prođe referendum, to je otvaranje vrata da se sutra traži diskriminacija bilo koje druge grupe, a na kraju i svakog od nas. Jer svatko od nas pripada nekoj manjini. Treba jasno reći da Hrvatska neće dozvoliti diskriminaciju ni jedne grupacije, kao princip svog ustavnog funkcioniranja.

Mislav Bago: Ako referendum prođe?

Vesna Pusić: Ta odredba ide u Ustav. Ja ću to smatrati velikom pljuskom hrvatskom političkom sazrijevanju, korakom unazad.

Mislav Bago: Predugo ste u politici.

Vesna Pusić: To ste mi rekli već pet puta. Malo se osjećam kao dinosaurus.

Mislav Bago: Mislite li da je vrijeme da pustite neke druge ljude?

Vesna Pusić: Mislim da je obaveza svakoga da ostavi kuću u nekom pristojnom redu.

Mislav Bago: Kad će to biti?

Vesna Pusić: Nakon sljedećih parlamentarnih izbora, a to je 2016.

Mislav Bago: Radimir Čačić, je li to završena priča za vas?

Vesna Pusić: Ne znam što da vam kažem.

Mislav Bago: Pitam vas to zato što imam osjećaj da vas to izbaci iz takta.

Vesna Pusić: Ne vidim da to nekoga izbaci iz takta. Dakle, nemam neke novosti na tu temu.

Mislav Bago: Završena priča?

Vesna Pusić: Ja sam vam odgovorila.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Cerar sazvao novi sastanak državnog vrha nakon Plenkovićeva govora u UN-u

Objavljeno

na

Objavio

Slovenski političari i mediji u petak se većinom solidariziraju s odlukom premijera Mire Cerara da otkaže sastanak u Zagrebu s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem zbog njegova odbacivanja arbitraže pred međunarodnim auditorijem, a neki navode da je Plenkovićev govor u UN-u u kojemu je arbitražni sporazum nazvao ništetnim bio šok za slovensku stranu.

S Cerarom se solidarizirao se i predsjednik države Borut Pahor koji je u petak, uoči otvaranja predizborne kampanje za svoj drugi mandat pred izbore 22. listopada, kazao da je otkazivanje sastanka izazvala “tvrdoglavost” hrvatske politike koja inzistira na kontaminiranosti arbitražnog postupka.

“Tvrdoglavo inzistiranje na nepoštovanju obveza iz arbitražnog sporazuma je neprihvatljivo, no uvjeren sam da će dijalog na koncu omogućiti  mirnu provedbu arbitraže”, kazao je Pahor koji je kao predsjednik vlade 2009. u ime Slovenije potpisao dogovor o arbitraži, čime je Ljubljana uvjetovala ulazak Hrvatske u EU.

“Mi sada na svojoj strani imamo međunarodno pravo i međunarodnu zajednicu, zato moramo nastojati da tu potporu ne izgubimo”, ustvrdio je Pahor u Bovecu na zapadu države.

Premijer Plenković je rekao u četvrtak u govoru pred Općom skupštinom UN-a da je Hrvatska morala izaći iz arbitraže o granici sa Slovenijom jer ju je Slovenija kompromitirala i upozorio da takvo “nepoštivanje međunarodnog prava” obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane.

Ljubljansko “Delo” piše da je Plenkovićev govor u UN-u svojom “nediplomatskom” otvorenošću izazvao pravi “šok”, kao i odluka Cerara da posjet zbog toga otkaže.

“Prema našim informacija, Cerar se s Plenkovićem za posjet Zagrebu bio odlučio iako dnevni red sastanka nije bio usklađen niti dogovoren”, navodi “Delo” koji prijašnji dogovor o sastanku tumači kao Cerarovu nepotrebnu koncesiju hrvatskom premijeru.

Cerar je naime otkazivanje susreta protumačio Plenkovićevim “kršenjem” dogovora po kojemu se u Zagrebu trebalo razgovarati o primjeni arbitražnog sporazuma.

U razgovoru za slovenske medije, Cerar je naknadno, nakon otkazivanja sastanka, kazao da je sada preduvjet za nastavak dijaloga da Hrvatska prizna arbitražni sporazum kao važeći međunarodni ugovor, te da se na idućem sastanku, ako i kada do njega dođe, razgovara o suradnji dviju država na njegovoj provedbi.

Da je takav susret u bliskoj budućnosti malo vjerojatan, govore oštre izjave Cerarova suradnika, predsjednika parlamenta Milana Brgleza, koji je kazao da je Plenkovićevo ponašanje u UN-u bilo ismijavanje međunarodnog prava, zloupotreba govora u svjetskoj organizaciji, da Cerar i nije imao druge mogućnosti nego da sastanak otkaže i da  je jasno kako u atmosferi tako nastalog nepovjerenja s Hrvatskom o provedbi nije moguće govoriti, prenose slovenski mediji.

“Sada je loptica u sporu prebačena na hrvatski dio igrališta”, kazao je Brglez, član Stranke modernog centra (SMC) koju vodi premijer Cerar.

Mediji najavljuju da će se u nastaloj situaciji Cerar ponovno odlučiti da odnose s Hrvatskom i arbitražni spor stavi na dnevni red sastanka političkog vrha, neformalnog susreta na kojemu se obično traži politička homogenizacija oko najvažnijih nacionalnih pitanja, te da će istog dana na istu temu biti sazvan i parlamentarni odbor za vanjske poslove.

Predsjednik tog odbora, Jožef Horvat, zastupnik oporbenih kršćanskih demokrata iz Nove Slovenije (NSI), kakzao je u petak da ga je nastup hrvatskog premijera za govornicom UN-a jako zabrinuo.

Plenkovićeve poruke Sloveniji su po njegovim riječima kontradiktorne jer on s jedne strane ističe privrženost Hrvatske vladavini prava, a s druge strane ne priznaje arbitražnu presudu govoreći da je arbitražni postupak kontaminiran i tako se “sam postavlja u ulogu suca”, kazao je Horvat.

Stier: Potez Cerara pokazuje da Slovenija nije spremna za dijalog

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Austrija uskoro zabranjuje pokrivala za glavu

Objavljeno

na

Objavio

Od 1. listopada u Austriji na snagu stupa zakon kojim se zabranjuje nošenje pokrivala za lice u javnosti, a vlasti su odlučili o tome dodatno informirati svoje građane ali i strane državljane.

U poruci objavljenoj na stranicama policije piše kako zakon zabranjuje prekrivanje lica na način da ono više nije prepoznatljivo. Zabrana se odnosi na javna mjesta kao i na javne zgrade.

Onaj tko prekrši zakon bit će kažnjen sa 150 eura, a pokrivalo će se morati ukloniti na zahtjev, a onima koji odbiju otkriti lice prijeti privođenje.

Na svakom letku nalaze se poruke na njemačkom, engleskom, arapskom i turskom jeziku.

facebook komentari

Nastavi čitati