Entitetski i etnički 
veto koristile srpske 
i bošnjačke stranke

    0

    Usprkos optužbama Hrvati najmanje odgovorni za neučinkovitost Parlamenta BiH

    parlament

    Predizborna kampanja je odlično vrijeme za svaljivanje odgovornosti na političke protivnike. Posljednji primjer su problemi s usvajanjem izmjena Kaznenog zakona i Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti za što je SDP pokušao okriviti HDZ BiH.

    Međutim, činjenice iz ovog mandata državnog Parlamenta govore da su zakonski prijedlozi i druge odluke zaustavljane skoro isključivo korištenjem entitetskog glasovanja srpskih zastupnika u Zastupničkom domu i upotrebom nacionalnog veta bošnjačkih izaslanika u Domu naroda. Hrvatski zastupnici u Zastupničkom domu zbog svoje brojnosti i nemaju mogućnost entitetske blokade, a u Domu naroda uopće nisu pribjegavali korištenju nacionalnog veta.

    S druge strane, samo u prošloj godini je bilo barem desetak zakona koje su odbili srpski ili bošnjački predstavnici u državnom Parlamentu. Takav je slučaj, primjerice, s prijedlogom zakona o plaćama i drugim naknadama u sudbenim i tužiteljskim institucijama na razini BiH koje je predložilo Vijeće ministara. Korišteći entitetsko glasovanje, zastupnici iz RS-a u Zastupničkom domu odbili su ovaj zakonski prijedlog. Prije njega je samo prošle godine u ovom domu odbijeno još najmanje pet zakona koje je predložilo Vijeće ministara. I dok su Srbi uglavnom koristili entitetsko glasovanje za zaustavljanje zakonskih prijedloga u Zastupničkom domu, Bošnjaci su koristili nacionalni veto u Domu naroda. Najpoznatiji su svakako pokušaji blokade usvajanja zakona o jedinstvenom matičnom broju, kao i izmjena i dopuna zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH, državljanstvu i osnivanju kompanije za prijenos električne energije u BiH.

    Ipak, najviše problema funkcioniranju i učinkovitosti državne vlasti zadali su nepotrebni zahtjevi za rekonstrukciju izvršne vlasti. Sve je započeo SDP inicirajući smjenu kadrova SDA iz državne vlasti, čime je na određeno vrijeme smanjen kapacitet odlučivanja unutar Vijeća ministara, ali i reducirana parlamentarna većina. Na isti način se na učinkovitost državne vlasti odrazio SNSD-ov zahtjev za izbacivanje SDS-a iz izvršne vlasti, a posljednja akcija SDP-a i SDA za smjenu ministra sigurnosti Fahrudina Radončića, dovela je Vijeće ministara u situaciju da više ni formalno nema iza sebe parlamentarnu većinu jer su od početnih šest u parlamentarnoj većini na državnoj razini ostale samo tri stranke. Hrvatski predstavnici su bili protiv ili barem nisu inicirali nijednu od ovih famoznih “rekonstrukcija” vlasti.

    Dejan Jazvić/Večernji.ba

    facebook komentari