Pratite nas

Naši u svijetu

Erdogan nije predsjednik svih građana

Objavljeno

na

Recep Tayyip Erdogan preuzeo je dužnost predsjednika Turske, prvi put izabranog na izravnim izborima. Ali taj 60-godišnji političar teško da će odgovoriti izazovu i biti predsjednik svih građana.

Erdogan

Erdogan

 Nakon pobjede na izborima sa 52 posto osvojenih glasova, Erdoganu su iz svih krajeva Europe stigle politički korektne čestitke, između ostaloga i iz Berlina. Njemačka kancelarka Angela Merkel je istaknula „značaj i ulogu Turske u kriznom području“. Ipak, dužnosnici Europske unije mogu se samo nadati da će očekivanja od predsjednika Erdogana, kao pomiritelja na unutarnjopolitičkoj sceni biti ispunjena.
Erdogan (desno) se može osloniti na svog vjernog sljedbenika Davutoglua (lijevo)

Erdogan (desno) se može osloniti na svog vjernog sljedbenika Davutoglua (lijevo)

Novoizabrani predsjednik je nakon pobjede u svom prvom obraćanju javnosti poručio kako u Turskoj „počinje nova era“ i da su “politički sporovi prošlost“. Ali te riječi ne prate konkretna djela. Čak i prije inauguracije je nagovijestio kako neće nazočiti svečanosti turske Odvjetničke komore, na kojoj bi predsjednik Metin Feyzioglu trebao održati govor. Prije tri mjeseca, Erdogan je nešto slično već učinio, napustivši polaganje zakletve, zbog brojnih kritika, koje je Feyzioglu iznio na račun turske vlade.

Nadležni organi pri Kasacijskom sudu, nisu odlučili u korist Erdogana. „Ako Feyziogluu ne bismo dopustili da govori, prekršili bismo europsku Konvenciju o zaštiti ljudskih prava, ali i turski ustav, koji jamči slobodu izražavanja“, navodi se u pismenom odgovoru Kasacijskog suda, upućenom redakciji Deutsche Welle-a.

Ustavni puč?

U međuvremenu i dalje traje rasprava stručnjaka o tome, je li i u kojoj mjeri Erdogan prekršio turski ustav i što je s političkom neutralnošću predsjednika? Njegov prethodnik Gül je ozbiljno shvaćao tu dužnost. Ne samo da se distancirao od vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP), nego je njegovao i korektne odnosi s parlamentarnim oporbenim strankama. Erdogan drukčije doživljava predsjedničku dužnost, smatra sudac Ustavnog suda i profesor, Ibrahim Kaboglu, koji predaje na Sveučilištu Marmara u Istanbulu. On govori o „ustavnom puču“.
Erdogan čvrstom rukom rukovodi strankom AKP

Erdogan čvrstom rukom rukovodi strankom AKP

„Erdoganova premijerska dužnost okončana je 15. kolovoza, potvrdom rezultata na izborima“, kaže Kaboglu, kritizirajući novoizabranog predsjednika u pokušajima obavljanja obje funkcije istovremeno. To je, ističe profesor, u suprotnosti sa Ustavom iz 1982. godine.

U vladinim krugovima se sve kritike o kršenju Ustava kategorički odbacuju. Potpredsjednik stranke AKP, Husein Celik, kaže kako nadležni organi vladajuće stranke nisu uočili nikakve zakonske prepreke u tome što Erdogan i nakon izbora za predsjednika, još uvijek ispunjava premijerske obveze. „On će sa svojim nasljednikom, Ahmetom Davutogluom, harmonično surađivati“, uvjeren je Celik. I Burhan Kuzu, šef parlamentarne ustavne komisije, govori o „psihološkom efektu“ Erdoganovih poteza. „On je karizmatičan političar, što znači da će svog nasljednika Davutoglua zasjeniti. Ali to ne znači da će ograničiti prostor za političko manevriranje.“

Nova Erdoganova pravila

Politologinja Ayse Ayata s Tehničkog sveučilišta u Ankari (METU) govori o novim „Erdoganovim pravilima“. „On se bavi svojim pravilima igre, radi što želi, a Ustav ga uopće ne zanima“, smatra Ayata. Ona očekuje nove napetosti na turskoj političkoj sceni. „Turska ima autokratski režim, koji se oslanja na podršku većine. Oporbi su vezane ruke. U tom režimu, Erdogan nikome ne mora podnositi račune.“

Sa 313 zastupničkih mjesta u parlamentu (od 537), njegova stranka će izbjeći raspisivanje općih izbora za još godinu dana. Uostalom, o njima više nitko ni ne govori. Ipak, da bi proveo promjene Ustava i raspisivanje referenduma, Erdoganu je potrebna podrška najmanje 330 zastupnika.

Na putu do nedodirljivog autokrata
AKP ima 313 od 537 zastupničkih mjesta u parlamentu

AKP ima 313 od 537 zastupničkih mjesta u parlamentu

I dok se Erdogan sprema za petogodišnji predsjednički mandat, sudbina AKP je neizvjesna, pa tako i 62. turske vlade. Hoće li donedavni premijer zaista izrealizirati predsjednički sustav u Turskoj? Kako će se demokracja u toj zemlji dalje razvijati? Burhan Kuzu ne vjeruje u napetosti. To što Erdogan govori kako je spreman dobro se oznojiti i potpuno posveti predsjedničkoj funkciji, ne znači automatski da će tako i biti, odnosno da će umanjiti ovlasti vlade, uvjeren je ovaj turski parlamentarac.

Istovremeno, velikog otpora Erdoganovim odlukama i nema. Jer optužbe za korupciju, na njegov račun (ali i drugih članova njegove obitelji), koje su izazvale veliku polemiku u javnosti i bijes među građanima, u međuvremenu su završile ispod tepiha. Oporbene stranke, poput lijevo-nacionalističke CHP (Republikanska narodna stranka) i desno-nacionalističke MHP (Stranka nacionalnog pokreta) oslabljene su ne samo u parlamentu, već i u krugovima civilnog društva. Protivnici Erdoganovog režima mogu samo nemoćno promatrati, kako se njihova zemlja pretvara u jednostranačku državu, pod vodstvom jednog čovjeka – predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.
izvor:DW.DE

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Održan sastanak s izaslanstvom kulturnog i sportskog društva Cro Vienna

Objavljeno

na

Objavio

U utorak, 19. rujna 2017., Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske održao je sastanak s predstavnicima kulturnog i sportskog društva Cro Vienna iz Beča: Matom Stojanovićem, predsjednikom, Andrijom Bubalovićem, sportskim direktorom, Stjepanom Pranjićem i Željkom Batarilom, članovima Izvršnog odbora.

G. Batarilo i g. Stajanović su ukratko predstavili rad društva Cro Vienna, koje je prepoznato od mnogobrojnih sportskih institucija i djelatnika te od samog svog osnutka sudjeluje u natjecanju u organizaciji austrijskog nogometnog saveza što mu kao klubu iseljeničkog podrijetla daje poseban značaj.

Uz seniore, u društvu djeluje i juniorska selekcija sa više od dvjesto djece. Naglašeno je da Društvo svojim radom značajno doprinosi očuvanju kulturnog identiteta Hrvata u Austriji a aktivnim sudjelovanjem u okrilju austrijskih institucija značajno doprinosi integriranosti Hrvata u austrijsko društvo.

Državni tajnik Milas zahvalio se na naporima i aktivnostima koje vodstvo Cro Vienne poduzima u promicanju hrvatske kulture i identiteta te je naglasio važnost zajedništva Hrvata u Austriji. Istaknuo je kako Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske želi ostvariti što bolju suradnju sa svim hrvatskim udrugama, organizacijama i institucijama koje djeluju širom svijeta, pa tako i Republici Austriji. „Cilj svih naših zajedničkih napora mora biti očuvanje hrvatskog identiteta te unapređenje odnosa i suradnje domovinske i iseljene Hrvatske“ – rekao je državni tajnik Milas.

facebook komentari

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Andrej Plenković s predstavnicima hrvatske zajednice u New Yorku

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Andrej Plenković jučer se, prvoga dana svog boravka u New Yorku, sastao s predstavnicima hrvatske zajednice u SAD-u, gdje su njega i ministricu vanjskih poslova Mariju Pejčinović Burić došli pozdraviti Hrvati iz New Yorka, Los Angelesa, Houstona, Philadephie, Washingtona.

“Drago mi je da smo prilikom posjeta New Yorku u organizaciji našeg veleposlanstva i konzulata i stalnog predstavništva pri UN-u imali mogućnost susresti se s predstavnicima Hrvata koji žive u SAD-u i to ne samo ovdje u New Yorku nego i iz drugih država.

Čak su došli predstavnici Hrvatskog svjetskog kongresa iz Los Angelesa, Hrvati iz Washingtona, Philadelphie, Houstona, niza gradova”, rekao je Plenković.

“Ovo je trenutak kad želimo okupiti sve one koji žele dati doprinos svojoj domovini”, istaknuo je premijer dodajući kako američki Hrvati to doista čine s puno entuzijazma.

“Rijetke su hrvatske obitelji koje nemaju nekoga na nekom od kontinenata i zato mi je osobno uvijek drago vidjeti tu vrstu topline i želje da i oni više približe sebe domovini, a i da promoviraju Hrvatsku što je to moguće više ovdje u Americi”, rekao je premijer.

Podsjetio je na 25. godišnjicu hrvatskog članstva u UN-u i govor koji je tada održao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, dok su ministrica vanjskih poslova i hrvatski veleposlanik u Washingtonu Pjer Šimunović pozvali Hrvate u Americi na suradnju.

Upitan uoči govora američkog predsjednika Donalda Trumpa što očekuje od njegovog prvog nastupa u Općoj skupštini UN-a, Plenković je rekao kako bi govor trebao ukazati na glavne smjernice američke vanjske politike.

“Trebao bi pokazati na koji način on i njegova administracija vide multilateralizam, način na koji se prilagodio funkcioniranju međunarodnih odnosa i tu očekujem govor koji će nam u ovom trenutku otkriti glavne konture američke vanjske politike koja onda utječe i na sve ostale”, istaknuo je Plenković.

Dodao je kako je znakovito da ovoga puta u New Yorku neće biti njemačke kancelarke Angele Merkel koja je zauzeta izborima, kao ni ruskog i kineskog predsjednika, Vladimira Putina i Xi Jinpina, pa će tako, zaključio je, Trumpov govor biti dominantna tema i sljedećih nekoliko dana.

Obraćanje premijera Plenkovića Općoj skupštini UN-a predviđeno je za četvrtak.

facebook komentari

Nastavi čitati