Pratite nas

Iz Svijeta

“Erozija pravne države” u Turskoj?

Objavljeno

na

Nakon uhićenja novinara proteklog vikenda, sada su na redu suđenja ovim protivnicima turske vlade. Raste bojazan da Turska ovim potezima samo sve više “dokazuje” kako i nije pravna država.

Gotovo točno godinu dana nakon što su na svjetlo dana izašli slučajevi korupcije u vladi Turske (17.12.2013.) – kritičari Recepa Tayyipa Erdogana ponovno su pred sudom. Naime, od ovog utorka 15.12. počinje proces protiv 35 navijača istanbulskog nogometnog kluba Besiktas, okupljenih u navijačkoj grupi “Carsi”. Njih se sumnjiči za pokušaj puča. Državno tužiteljstvo zahtijeva doživotnu kaznu zatvora za optužene, zbog toga što su prošle godine na prosvjedima u Gezi parku ljude huškali protiv vlade u Ankari.

U drugom procesu koji u srijedu počinje također u Istanbulu, optužnica tereti četvoricu novinara za odavanje državne tajne. Ibrahim Yildiz i Aykut Kucukkaya iz lista “Cumhuriyet”, kao i Mustafa Ilker Yucel i Murat Simsek iz “Aydinlinka” bi, kako zahtijeca državni tužitelj, trebali u zatvor na deset godina. Oba ova lista su se u proljeće ove godine oglušila o zabranu izvještavanja i objavili detalje s tajnog sastanka predstavnika turske vlade. Na sastanku se govorilo o mogućoj turskoj vojnoj intervenciji u Siriji.

“Groteskno i gubljenje vremena“

Ekrem Dumanli, glavni urednik lista ZamanEkrem Dumanli, glavni urednik lista Zaman

Ovog vikenda policija je uhitila Ekrema Dumanlija, glavnog urednika lista “Zaman” koji je u vlasništvu islamskog propovjednika Fetulaha Gulena, kao i još nekoliko osoba iz Gulenovih medija. Ovaj propovjednik vrijedi za Erdoganovog protivnika. Dumanli i drugi uhićeni imaju nešto zajedničko sa članovima navijačkog kluba “Carsi” i četvoricom novinara – svi su naljutili vladu Turske. Predsjednik Recep Tayyip Erdogan i premijer Ahmet Davutoglu smatraju da su protesti u Gezi parku, isto kao i objavljivanje prisluškivanih telefonskih razgovora iz kojih je vidljiva korupcija u vladinim redovima, imali za cilj slabljenje vlade što bi dovelo do njenog pada. “Ovakav razvoj događaja će Državno tužiteljstvo sada “prevesti” u krivično pravo”, kaže predstavnica organizacije za ljudska prava, Human Rights Watch u Turskoj, Ema Sinclair-Webb u razgovoru za Deutsche Welle.

Posebno je proces protiv navijača Besiktasa, kaže ona, “groteskan i zapravo čisto gubljenje vremena”. Optužba je zasnovana na iskazima optuženih i prisluškivanim razgovorima koje su optuženi vodili. Sinclair -Webb smatra da su dokazi skandalozno tanki. “Optužbe bi trebale biti povučene već prvog dana sudske rasprave”, smatra ona.

Pritisak na medije

Sloboda medija se u Turskoj sve više guši i kriminalizira Sloboda medija se u Turskoj sve više guši i kriminalizira

U procesu protiv četvorice novinara Državno tužiteljstvo argumentira optužnicu navodeći kako je objavljivanje povjerljivih informacija s ministarskog sastanka se ne može opravdati slobodom tiska i medija. Obrana pak tvrdi suprotno – oni navode kako je sadržaj ovih razgovora još prije nego što su ga objavili optuženi novinari kružio internetom i da mu je javnost imala pristup u cijelom svijetu. Can Guleryuzlu, član Upravnog odbora Udruženja novinara (CGD) optužuje vladu za pojačavanje pritiska na medije. Tako će se sve češće događati da se zabranjuje izvještavanje kako u javnost ne bi dospjele neugodne teme, naglašava on u razgovoru za DW. U međuvremenu u Turskoj se pitamo, kaže on, imamo li još uopće pravnu državu kada govorimo o osobnim pravima na slobodu svakog pojedinca?

Erdogan Turski predsjednik Erdogan

Europska unija je u svom najnovijem izvještaju o Turskoj kritizirala nedostatke u pogledu medijskih sloboda kao i nedovoljnu borbu protiv korupcije. EU je također izrazila ljutnju zbog uhićenja koja su se dogodila ovog vikenda. Način na koji se vlast u Turskoj odnosila prema demonstrantima u Gezi parku Bruxelles je također oštro kritizirao.

A trenutni procesi proti grupe “Carsi” i četvorice novinara bi mogli ponovno izazvati slične kritike. Izvjestiteljica Europskog parlamenta za Tursku, Kati Piri prije nekoliko dana kritizirala je planirani novi zakon o sigurnosti, kojim se, kako kaže, daje još veća moć državi. (DW.de)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Donald Trump: Ne budemo li imali izbora spremni smo uništiti Sjevernu Koreju

Objavljeno

na

Objavio

Trump: Na nama je hoćemo li svijet uzdići na više razine ili ćemo ga pustiti da potone u bezdan

Na Općoj skupštini UN-a govorio je američki predsjednik Donald Trump.

“Glavni tajniče, gospodine predsjedniče, svjetski lideri, dobrodošli u New York. Velika mi je čast stajati ovdje u svom gradu i obratiti se svijetu. Milijuni građana ispaštaju nakon razornih uragana koji su pogodili našu zemlju, želim izraziti zahvalnost svima koji su ponudili pomoć.

Srećom, SAD je od izbora u studenom doživio sve veći procvat, nezaposlenost je na najnižoj razini, poduzeća se vraćaju u našu zemlju, potrošit ćemo više od 7 milijardi dolara na vojsku, bit će to najveća vojska u povijesti.

Lideri brojnih zemalja su stajali ovdje i govorili o prijetnjama i potencijalu koji samo čeka da ga dostignemo. Liječimo bolesti, riješavamo probleme za koje su prošle generacije mislile da su nemoguće za riješiti. Teroristi su sve snažniji, autoritarne zemlje izlažu riziku brojne saveze koji su spriječavali sukobe od 2. svjetskog rata.

Krijumčari ljudi i oružjem prijete našim granicama i izlažu opasnosti naše građane. Na nama je hoćemo li svijet uzdići na više razine ili ćemo ga pustiti da potone u bezdan.

Imamo priliku da izvučemo ljude iz siromaštva i da djeca žive bez mržnje i nasilja. UN se temelji na viziji da različite nacije surađuju kako bi zaštitile suverenitet. SAD je donio Marshallov plan koji je temeljen na plemenitoj ideji slobodnih i snažnih nacija. Uspjeh UN-a ovisi o svima, moramo započeti s mudrošću iz povijesti, naš uspjeh ovisi o nacijama koje promiču mir i prosperitet. Ne očekujemo da različite zemlje dijele iste kulturološke navike ali očekujemo da poštuju nacije.

Različite zemlje s različitom kulturom ne samo da postoje, već međusobno surađuju. SAD želi biti primjer drugima. Slavimo 230. obljetnicu našeg Ustava, najstarijeg koji se danas koristi u svijetu. Temelj mira i prosperiteta za Amerikance i druge koji štuju vladaviu prava. Ključno u Ustavu je “Mi, narod” i želimo ispuniti obećanje tih riječi, naše povijesti. Ja sam izabran, ne da preuzmem vlast nego da ga predam narodu kome ona i pripada.

Želimo služiti njihovim potrebama i vrijednostima. Amerika će mi uvijek biti na prvom mjestu, baš kao što i lideri drugih zemalja trebaju stavljati svoje zemlje na prvo mjesto. UN je najbolja platforma za prosperitet naših naroda ali zahtjeva suradnju. SAD će uvijek biti prijatelj svim narodima, osobito našim saveznicima ali ne može dozvoliti da ništa ne dobivamo zauzvrat. Smatramo da sve zemlje moraju biti sigurne i prosperitetne.

Naši građani su platili najveću cijenu za obranu naše slobode. Vrijednost Amerike se može vidjeti na bojnim poljima gdje su naši vojnici umirali sa saveznicima. Čak i nakon pobjede nismo tražili teritorijalnu ekspanziju i nismo nametali svoj način života drugima nego smo pomogli izgraditi institucije poput UN-a, to je naša nada za sve narode svijeta. Želimo sklad, a ne sukobe. Moramo zaštiti nacije interese i budućnost, odbaciti prijetnje suverenitetu, moramo poštivati pravo, granice i kulturu i mir.

Kao što su osnivači htjeli moramo se suočiti s onima koji nam prijete terorom. Oni ne predstavljaju prijetnju samo svojim građanima nego i drugima u svijetu. Ako se ne suprostavimo zlo će pobjediti. Sile će samo dobiti na snazi.

Nitko nije pokazao veće nepoštivanje prema narodu od Sjeverne Koreje. Svjedočili smo brutalnosti režima kada je nevin američki student preminuo nakon što se vratio iz Sjeverne Koreje, to smo vidjeli u ubojstvu njegovog brata, sada testiranje balističkih raketa predstavlja prijetnju velikog gubitka života.

Ne samo da neke zemlje surađuju nego financiraju zemlju koja nuklearno prijeti. SAD ima veliko strpljenje ali ako bude prisiljen braniti sebe ili saveznike nećemo imati drugog izbora nego u potpunosti uništiti Sjevernu Koreju. Spremni smo ali se nadamo da to neće biti potrebno.

Vidjet ćemo kako će biti, kako će se ponašati, vrijeme je da Sjeverna Koreja shvati da je denuklearizacija jedina prihvatljiva. Hvala svima koji su glasali za sankcije ali moramo učiniti puno više. Krajnje je vrijeme da stanemo na kraj režimu koji otvoreno govori o smrti, o uništavanju”, rekao je Donald Trump.

Trump prozvao Britance: Teroristički gubitnici su vam bili ispred nosa

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Borut Pahor: Uvjeren sam u implementaciju arbitražne presude

Objavljeno

na

Objavio

Pahora za nekoliko dana očekuje početak kampanje za reizbor na mjesto predsjednika u kojoj će važnu ulogu zasigurno imati odnosi Slovenije i Hrvatske.

Slovenski predsjednik Borut Pahor izjasnio se protiv mogućnosti razgovora s Hrvatskom o bilateralnom rješenju graničnog pitanja te smatra da bi Ljubljana i dalje morala inzistirati na primjeni presude koju Hrvatska osporava.

Uvjeren sam u implementaciju arbitražne presude i čini mi se da je rješavanje tog pitanja bilateralnim sporazumom neprihvatljivo, rekao je Pahor Slovenskoj tiskovnoj agenciji. Već sam pristanak na razgovore s Hrvatskom o implementaciji arbitražne presude novim dvostranim ugovorom značio bi da time bitno slabimo pravnu vrijednost presude, dodao je.

Pahor je arbitražni sporazum kao tadašnji slovenski premijer potpisao 2009. s tadašnjom hrvatskom premijerskom Jadrankom Kosor, u vrijeme kad je Ljubljana tim potpisom uvjetovala nastavak hrvatskih pristupnih pregovora s EU-om.

Pahora za nekoliko dana očekuje početak kampanje za reizbor na mjesto predsjednika u kojoj će važnu ulogu zasigurno imati odnosi Slovenije i Hrvatske.

Slovenski je predsjednik za STA rekao kako na hrvatske pokušaje da se granično pitanje ponovo otvori gleda s velikom rezervom. To je pitanje bilateralno zapravo već riješeno međunarodnim ugovorom koji smo zaključili pod pokroviteljstvom EU-a, drži on.

Smatra da bi prihvaćanje arbitražne presude povećalo mogućnost suradnje dviju država na Balkanu i otklonilo nestabilnost. No, odluka hrvatskih vlasti da ne poštuju arbitražni sporazum je narušila povjerenje.

Čak ako bi se dogodilo da bi bilateralni sporazum o granici potvrdile obje vlade i dva parlamenta, postavlja se pitanje bi li se ti sporazumi poštovali, rekao je Pahor.

facebook komentari

Nastavi čitati