Pratite nas

EU će sa 195 milijuna eura pomoći da se sanira šteta od poplava

Objavljeno

na

Za saniranje posljedica od poplava BiH i Srbija će dobiti 1,84 milijardi eura

Na konferenciji je sudjelovalo preko 80 zemalja i međunarodnih organizacija. Započelo se sa zahtjevom od 650 milijuna eura za BiH i 830 milijuna eura za Srbiju. Posljednji podaci govore da će Bosna i Hercegovina i Srbija će dobiti više od 1,84 milijardi eura.

 donatorska-konferencija-za-bih-i-srbiju-bevanda-za-pocetak-810-miliona-eura_2

Povjerenik za proširenje EU Stefan Fule najavio je danas u Bruxellesu na međunarodnoj donatorskoj konferenciji da će EU sa 195 milijuna eura pomoći da se sanira šteta od poplava, te precizirao da je BiH namijenjeno 85 milijuna eura, Srbiji 80 milijuna eura, dok je 30 milijuna određeno za regionalne projekte vodozaštite, javio je izvjestitelj Srne.

U dijelu donatorske konferencije za otklanjanje posljedica poplava u BiH i Srbiji pod motom “Obnavljamo zajedno” u kojem su zemlje pojedinačno iznosile svoije doprinose, slovenski ministar obrane Roman Jakič istaknuo je da je Slovenija već dala 3,6 milijuna eura neposredne pomoći, te da će danas obećati dodatnih milijun eura za rješavanje stambenih potrebe pogođenog stanovništva, deminiranje i razvoj sustava za upozoravanje i upravljanje vodama.

Ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak je istaknuo da će njegova zemlja pružiti 400.000 eura dodatne pomoći.

Predstavnica Kanade, koja je do sada izdvojila 800.000 dolara za hitne potrebe poplavama pogođenih područja, danas je obećala dodatnih 100.000 dolara za humanitarnu pomoć.

Švicarska je obećala dodatnu pomoć od 11,8 milijuna eura, Hrvatska 1,25 milijuna eura, Mađarska milijun eura, Češka 400.000 eura, Grčka 100.000 eura za BiH i 200.000 eura za Srbiju, te Rumunija 100.000 dolara.

Predstavnik Turske danas je objavio da je njegova zemlja odobrila dodanih dva milijuna eura pomoći za BiH i 1,35 miliona eura za Srbiju, dok je Italija obećala alocirati dva milijuna eura.

Suorganizatori konferencije su Francuska i Slovenija, a ovaj skup će, kako se očekuje, doprinijeti unapređenju suradnje u slučaju poplava i prirodnih nepogoda u regiji, ali i operativne suradnje.

Suorganizatori konferencije su Francuska i Slovenija

oslobodjenje/agencije

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kolumne

Maras se ponaša kao da nije imao veze s Agrokorom! On bi trebao biti objektivan u Povjerenstvu?

Objavljeno

na

Objavio

(“Da je Todorić godinama iz sjene upravljao Hrvatskom, svima je jasno. Postavljao je svoje ljude u ministarstva i vlade, u novčarske institucije, uprave raznih fondova, držao je u šaci medijske vlasnike. I upravo stoga sada cijelu priču želi prebaciti na politički teren, nadajući se da će se nekim vremenskim odmakom po modelu ‘svi su znali – svi su krivi’ na njega zaboraviti te da će se javnost zabavljati brčkajući se u muljavim lokvicama domaćeg političkog jada”. Silvana Oruč Ivoš)

Iz sigurnosti nekakve rezidencije negdje u Londonu,  nakon što je godinama upropaštavao hrvatsko gospodarstvo, a zbog čega je započela istraga zbog sumnje u ozbiljno kazneno djelo, Todorić nastavlja s pisanjem blogova.

Tako konačni početak otapanja vrha sante leda (kad je u pitanju neviđeni gospodarski kriminal) nekadašnji Gazda, a danas bloger, bezbrižno naziva ‘političkom predstavom za javnost u režiji najviših državnih dužnosnika’.

Istodobno moralizira kako ljudi koji su zadržani na ispitivanju u istražnom postupku nisu ništa krivi, jer je riječ o vrhunskim gospodarstvenicima, a ako postoji i najmanja odgovornost, a on je siguran da je nema, onda je ona isključivo njegova.

No, naravno, unatoč tom uvjerenju, Todoriću ne pada na pamet pojaviti se u Hrvatskoj, na čijoj je grbači posljednjih dvadeset godina lijepo živio, da odgovori na ono što zanima Državno odvjetništvo, vjerovnike koje je pljačkao, ali i ukupnu javnost. I nemojmo se zavaravati, ako ne bude prisiljen, ni Todorić niti njegovi sinovi, koji se također terete u procesu, neće to učiniti. Jer što će reći suočeni s dokazima? Kako će opravdati golemo bogatstvo kojim su raspolagali, od otoka Smokvice do Kulmerovih dvora, a čime su se, već je dokazano, koristili nezakonito.

Todoriću je, stoga, preostalo jedino izigravati žrtvu političkog progona, optuživati državu i Vladu kako su mu oteli obiteljsku tvrtku, iako je istina da je tvrtka u vlasništvu vjerovnika… Brojnih malih i srednjih poduzeća koje je Gazda godinama beskrupulozno vukao u propast. Todorić se iz svoje londonske rezidencije, a teško da je tamo otišao siromašan kao crkveni miš, sada drsko pravi kako ne postoje pronevjere u financijskom poslovanju, da nisu otkrivene milijunske „grješke“ u vođenju trgovačkih poslovnih knjiga, da nije otkriveno krivotvorenje isprava… Šteta je tolika da ni ukupna vrijednost tog Todorićeva koncerna nije dovoljna da se vrate svi Gazdini dugovi.

Da je Todorić godinama iz sjene upravljao Hrvatskom, svima je jasno. Postavljao je svoje ljude u ministarstva i vlade, u novčarske institucije, uprave raznih fondova, držao je u šaci medijske vlasnike. I upravo stoga sada cijelu priču želi prebaciti na politički teren, nadajući se da će se nekim vremenskim odmakom po modelu ‘svi su znali – svi su krivi’ na njega zaboraviti te da će se javnost zabavljati brčkajući se u muljavim lokvicama domaćeg političkog jada. Dakako da moraju odgovarati svi koji su mu na bilo koji način pogodovali, a mnogi jesu, bez obzira na političku boju. Ali Gazda je prvi na toj podugoj listi.

S druge strane, ima i jakih igrača kojima ne paše Todorićev pad. Jer je jasno da bi taj za sobom mogao povući mnoge. U tom kontekstu zanimljivo je gledati kako i Todorić i glavna oporbena stranka žele isto. Žele saborsko istražno povjerenstvo, iako znaju da za njega nema zakonskog utemeljenja nakon što je krenula kaznena istraga. Uostalom, znaju i jedni i drugi da ni jedno istražno povjerenstvo nikad ništa nije riješilo pa zašto bi ovoga puta bilo drugačije. Najbolje je cijeli slučaj pretvoriti u sapunicu, a onda jednostavno jednog dana oprati ruke i krenuti ispočetka.
Možda se tome nada i Gordan Maras koji je prije četiri-pet godina kao ministar i član Nadzornog odbora HBOR-a šakom i kapom dijelio kredite, iako se već i tada znalo da puno toga s Agrokorovim poslovanjem nije u redu, a što je ovih dana neovisna revizija i potvrdila. Danas se, pak, Maras ponaša kao da su Agrokorovi problemi počeli tijekom posljednje godine dana, a ne puno, puno prije. I kao da on s tim nema nikakve veze!? Možda Maras hoće da javnost zaboravi kako je za vrijeme svog ministrovanja žestoko gurao i radio političke pritiske – o čemu su svojedobno svjedočili pojedini članovi skupštine HGK – da tadašnji potpredsjednik Agrokora Damir Kuštrak postane predsjednik Hrvatske gospodarske komore. I sad je taj Maras član saborskog istražnog povjerenstva u slučaju Agrokor, a mi bismo trebali vjerovati u to da će s takvim repovima iza sebe Maras biti objektivan?! I pošten?!
Naprotiv, svima je jasno da je Maras u tom tijelu veliki uteg SDP-u pa u tom kontekstu i ne čudi Bernardićevo forsiranje priče o navodnoj nagodbi s Todorićem. Kad se sve zbroji i oduzme, nagodbu u tom smislu mogli su imati samo oni koji su s Todorićem tikve sadili. A tu SDP nije imun. Upravo suprotno.

Silvana Oruč Ivoš/Hrvatsko Slovo

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

HINA cenzurirala Ivu Pilara

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što su u hrvatskome Srijemu održana tri izuzetno dobro posjećena predstavljanja i tribine na temu Pilarove knjige “Južnoslavensko pitanje” i nakon što su organizatori opetovano Hini slali materijale i molili za objavu, što je urednica kulture Duška Gerić Koren i obećala, ne samo da nijedna vijest na Hini nije objavljena, nego je D. G. Koren prekinula i komunikaciju, te se ne javlja više ni na pozive.

Podsjetimo, samo na jednoj tribini u Vinkovcima nazočilo je više od 160 mladih do 19 godina, što u svijetu predstavljanja knjiga i kulturno-povijesnih manifestacija u Hrvatskoj predstavlja itekako hvale vrijednu rijetkost.

Međutim, urednici nacionalne novinske agencije, spomenutoj Duški Gerić Koren ni to nije vrijedno objave, te je svojom u najmanju ruku dvojbenom uređivačkom procjenom, uskratila hrvatsku medijsku i opću javnost za ovu itekako vrijednu i bitnu informaciju.

Okupljanje više od 300 ljudi oko hrvatske povijesne knjige, koja ove godine slavi 100. obljetnicu nastanka, a koje se odvijalo u ionako sustavno zapuštenoj istočnoj Slavoniji i hrvatskome Srijemu, dotična urednica Hine, D. G. Koren uskratila je kao informaciju hrvatskoj javnosti.

Istodobno, svoje mjesto u agencijskim vijestima Hine, u rubrici kultura, a pod vodstvom te iste urednice, dobila je, primjerice nagrada katalonskim arhitektima u Španjolskoj, te izložba nakita jedne osobe u Zagrebu….

Ivo Pilar i njegovo Južnoslavensko pitanje bili su cenzurirani u Karađorđevićevoj Jugoslaviji, te u doba totalitarnog komunizma. U Hini su cenzurirani i danas, u slobodnoj i suverenoj Hrvoatskoj 2017. godine.

Tražimo smjenu urednice kulture u nacionalnoj novinskoj agenciji HINA, Duške Gerić Koren.

Pretisak knjige „Južnoslavensko pitanje“, Ive Pilara, predstavljen  u Vinkovcima i Nuštru.

GI Ivo Pilar

facebook komentari

Nastavi čitati