Pratite nas

Naši u svijetu

EU osmislila način kako Putina natjerati da prestane s destabilizacijom Ukrajine!

Objavljeno

na

Radi se o prvoj velikoj seriji ekonomskih sankcija protiv Rusije čiji je cilj natjerati predsjednika Vladimira Putina da prestane s potporom tvrtkama koje destabiliziraju Ukrajinu.

eu_parliament_anp_29-5-09_0Zemlje Europske unije u utorak su postigle dogovor o gospodarskim sankcijama Rusiji koje će se ponovno razmotriti nakon tromjesečnog razdoblja, a posebice su na meti novih sankcija banke kojima će se ograničiti pristup financijskim tržištima, doznaje se iz diplomatskih izvora.

Najnovije sankcije EU-a trebale bi stupiti na snagu u četvrtak, dodali su diplomati.

Radi se o prvoj velikoj seriji ekonomskih sankcija protiv Rusije čiji je cilj natjerati predsjednika Vladimira Putina da prestane s potporom tvrtkama koje destabiliziraju Ukrajinu.

“Postignut je politički dogovor o seriji ekonomskih sankcija” tijekom sastanka veleposlanika 28 zemalja članica, rekla je glasnogovornica diplomatske službe EU-a. Sporazumom se blokira pristup financijskim tržištima EU-a, zabranjuje se prodaja oružja, osjetljive tehnologija u domeni energetike i proizvodi kojima je svrha dvostruka, i civilna i vojna. EU je odlučila blokirati i imovinu četiri ruska poslovna čovjeka bliska Putinu koji su optuženi da su izvukli korist iz aneksije Krima ili aktivno podupirali destabilizaciju istoka Ukrajine. Njihova imena još uvijek nisu poznata, a bit će objavljena u srijedu.

Sjedinjene Države također pripremaju novu seriju sankcija protiv Rusije, prenosi AFP američkog državnog tajnika Johna Kerryja. “zajedno s Europom u procesu smo razmatranja novih sankcija” protiv Rusije, rekao je Kerry, primajući ukrajinskog kolegu po dužnosti Pavla Klimkina.

U tijeku je donošenje trećeg paketa sankcija protiv Rusije i zemlje članice Europske unije međusobnim će dogovorom pojačati pritisak na Moskvu kako bi se eskalacija sukoba na istoku Ukrajine pokušala zaustaviti dodatnim ekonomskim mjerama koje bi Rusiji trebale pokazati da Europska unija misli ozbiljno. Ove su sankcije poduprte izravnim angažmanom američkog predsjednika Baracka Obame, koji je s liderima svojih transatlantskih saveznica razgovarao putem telekonferencijskog poziva u ponedjeljak navečer, uvjeravajući u potrebu da se članice Europske unije još oštrije postave prema Rusiji.

putin_649061S1Sankcije će stupiti na snagu 24 sata nakon dogovora europskih veleposlanika u Bruxellesu. Iz hrvatskih diplomatskih izvora danas smo doznali da će ovaj krug sankcija obuhvaćati poimence osobe i tvrtke koje će se onemogućiti u komunikaciji i poslovanju s europskom stranom. Među njima će biti i pet najvećih banaka u vlasništvu ruske države, u kojima ona ima udjel veći od 50 posto. Među njima nije, kako diplomatski izvori uvjeravaju Jutarnji list, Sberbank koji posluje i u Hrvatskoj. Osim toga, svi ugovori koji su dosad sklopljeni bit će realizirani, odnosno neće se razvrgavati.

– Hrvatska je u tom smislu uspjela zaštititi svoje gospodarske interese – kažu nam diplomatski izvori.

No, strani diplomati u Zagrebu napominju da tvrtke iz država članica EU, uključujući i Hrvatsku, mogu očekivati sličan odgovor ruskih vlasti.

Hrvatska nije bila jedina koja je to nastojala učiniti s obzirom na čitav niz ekonomskih preklapanja i poslova koje vežu europske države i Rusiju. Sankcije koje će Europska unija uvesti Rusiji, dakle, ne bi još trebale utjecati na poslove nekih od najvećih hrvatskih tvrtki u toj zemlji, ali jasno je da će poslovno planiranje biti iznimno složeno. To znači da neće biti moguće planirati unaprijed. Poslovna nesigurnost ubuduće će biti glavna odrednica ekonomskih odnosa s Moskvom.

Prema podacima za 2013. godinu, izvoz hrvatskih kompanija u Rusiju iznosio je 2,14 milijardi kuna. Domaćim tvrtkama on je iznimno vrijedan. To se prije svega odnosi na Atlantic grupu, AD Plastik, Plivu, Vindiju, ali i Agrokor.

Predsjednik Uprave Atlantica Emil Tedeschi nedavno je javno priznao da situacija s Rusijom i Ukrajinom nikako ne ide u prilog planovima njegove kompanije na ruskom tržištu.

AD Plastik trećinu svojih prihoda, u vrijednosti oko 430 milijuna kuna, ostvaruje u Rusiji, gdje je otvorio dvije tvornice, koje su u njegovu stopostotnom vlasništvu.

Svoju tvrtku u Rusiji ima i tvrtka Šestan-Busch, proizvođač vojnih i policijskih kaciga te druge vojno-policijske opreme. Pliva je također jedan od velikih izvoznika u Rusiju. Podravka je već dugi niz godina prisutna na tom tržištu, Končar u Rusiju najviše izvozi transformatore i rasklopnu opremu, a vrijednost izvoza u prošloj godini bila je oko 4,2 milijuna eura. Ericsson Nikola Tesla u toj je zemlji ugovorio velik posao izgradnje mobilne mreže.

Hrvatske tvrtke koje su u Rusiji

KONČAR U 2013. godini izvezao je vlastitih proizvoda u vrijednosti 4,2 mil. eura, najviše transformatora

ATLANTIC GRUPA Rusiju smatra najperspektivnijim tržištem. Na njega izvozi prehrambene proizvode i pića

PODRAVKA Već je dugi niz godina prisutna na ruskom tržištu sa svojim prehrambenim proizvodima

ERICSSON NIKOLA TESLA Sklopio je ugovor o gradnji instalacija nove mobilne mreže u Rusiji

PLIVA Uz tržišta SAD-a, Rusija joj je najvažnije tržište za izvoz lijekova i njezinih drugih proizvoda

AD PLASTIK Oko 430 mil. kuna, dakle trećinu prihoda, ostvaruje na ruskom tržištu, gdje je vlasnik i 2 tvornice

JL/hina

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hrvatska matica iseljenika

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Nastavi čitati

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati