EU-STANDARDI: Etničko opredjeljenje u višeetničkim državama – manipulacije nemoguće

0

Bosna i Hercegovina kao država potpuno je i u svakom smislu nakaradno ustrojena. Ne manjka primjera i dokaza od Daytona naovamo. Zadnja nakaradnost u nizu je nedavno ad hoc izjašnjavanje dvojice Bošnjaka u Sarajevskom kantonu da su Srbi.

Prijelaze iz jedne etničke zajednice u drugu s očitom namjerom političke uzurpacije na štetu drugih sigurno će pridonijeti daljnjoj destabilizaciji društvenih odnosa.

Piše: Petar Bilobrig, Hrvatski Medijski Servis

U BiH, nažalost, mogućnost takve malverzacije nije ničim regulirana. Tako je npr. Komšićev savjetnik i višekratni bošnjački ambasador Nerkez Arifhodžić ad hoc promijenio dres, preko noći se izjasnio da je Hrvat kako bi zasjeo na veleposlaničko mjesto BiH, predviđeno za Hrvate, u Italiji. Iste se stvari događaju i u Ministarstvu vanjskih poslova BiH, ali daleko od očiju javnosti.

U europskim multietničkim državama “etnička opredjeljenost” i eventualna mogućnost prijelaza spada u demokratsko pravo svakoga građanina. Međutim, ta je materija pravno precizno i pametno regulirana. Transfer iz jednoga tima u drugi, ako je uopće predviđen, nije moguć ad hoc – kratkoročno, od danas na sutra, nego postoje zaštitni mehanizmi koji spriječavaju zlouporabu i podrijevanje društvenoga povjerenja među etničkim zajednicama.

BELGIJA: etnička pripadnost u osobnoj iskaznici

Država Belgija, sukladno ustavu, sastoji se od 3 etničke grupe: Flamaci (6 milijuna), Valonci (4 milijuna) i Nijemci (75 tisuća). Svaki belgijski državljanin, bio on rođeni Belgijanac ili naturalizirani stranac, mora se jednom zauvijek etnički očitovati i odlučiti. A to je veoma jednostavno: prilikom zahtjeva za osobnu iskaznicu. Naime, belgijska je osobna iskaznica trojezična (kao i u BiH) – francuski, flamanski, njemački -, ali redoslijed jezika na iskaznici ovisi o odluci pojedinca prilikom postavljanja zahtjeva. Građanin, dakle, u tom trenutku mora izabrati tzv. “glavni jezik” koji je potom na iskaznici na prvom mjestu. To mu je onda zauvijek etnička opredjeljenost, koja je mjerodavna u izbornom procesu i političkom kandidiranju. Naknadne promjene nisu moguće.

U svakom od tri belgijska etnička entiteta postoje samo dotične etničke entitetske stranke. Svaki entitet ima npr. svoju soc.-demokratsku, svoju pučku, svoju liberlanu, svoju zelenu stranku. Nema ni jedne zajedničke “belgijske stranke”! Građanin u jednom entitetu ne može glasovati za stranku u drugom entitetu!

Jedini etnički mješani entitet je Bruxelles i ujedno jedna izborna jedinica. Glasačko pravu imaju svi belgijski državljani iznad 18 godina s prebivalištem u tom entitetu. Međutim, u briselskom entitetu postoje samo 2 izborne liste. Obje su etničke: frankofonska i flamanska. Kandidati za entiteski parlament mogu se natjecati jedino za svoju etničku listu sukladno svom prvotnom očitovanju na osobnoj iskaznici. (Glasači se u Bruxellesu mogu odlučiti za koju će od dvije izborne liste glasovati.) Nema etnički neopredjeljenih! Nema problema Sejdić-Finci. Tko želi u politiku mora se jednom zauvijek etnički očitovati i odlučiti za jednu od dvije kategorije predviđene izbornim zakonom. Mjesto entitetskoga premijera uvijek je osigurano Frankofonima.

ITALIJA – JUŽNI TIROL: etnička pripadnost prilikom popisa stanovništva

Talijanski multietnički entitet Južni Tirol (na sjeveru Italije, 509 tisuća stanovnika) čine tri autohtone etničke grupe: 69 % govore njemački, 26 % talijanski, 4,5 % ladinski. Njemački i talijanski su službeni jezici, ladinski samo u njihovim općinama. “Etnička proporcija” (proporzionale etnica) primjenjuje se kod raspodjele mjesta u državnoj upravi i sudstvu, ali i u ostvarivanju stanovitih prava (raspodjela socijalnih stanova, potpore u gradnji kuća itd.), čak i u bivšim državnim poduzećima koja su privatizirana (pošta, željeznica…).

Nema neopredjeljenih! Nema problema Sejdić-Finci. Prilikom svakoga popisa stanovništva, tj. svako 10 godina, svaki se tamošnji talijanski državljanin stariji od 14 godina mora osobno i pismeno očitovati da je “pripadnik” jedne od tri etničke grupe ili da se u jednu od njih “svrstava”. Za djecu ispod 14 godina izjavu daju roditelji. To etničko očitovanje vrijedi 10 godina, do slijedećeg popisa stanovništva. U međuvremenu se može mijenjati, ali, da bi se izbjegle zloupotrebe, promjena stupa na snagu tek nakon 2 godine. Tko planira u politiku, mora kopiju svoga etničkoga očitovanja pohraniti na sudu kao dokaz u slučaju kasnijega natjecanja za političke funkcije.

CIPAR: etničku pripadnost određuje ustav

U višeetničkom europskom Cipru stanje je još drastičnije. Zemlja ima 1,150.000 stanovnika: 77 % ciparskih Grka, 18% ciparskih Turaka i 5% drugih. Priznate su 3 kršćanske “vjerske manjine”: Armenci, Latini i Maroniti.

Ustav poznaje samo dvije etničke zajednice: etnički Grci i etnički Turci.

Svoju etničku pripadnost građanin ne može odrediti samovoljno i po miloj volji niti je može za života više mijenjati. Ustav je onaj koji definira etničku pripadnost: Grčkoj etničkoj zajednici pripadaju svi građani Republike Cipra koji imaju grčko podrijetlo i materinji jezik grčki ili koji dijele grčke kulturne tradicije ili su članovi Grčke pravoslavne crkve. Turskoj etničkoj zajednici pripadaju svi građani Republike Cipra koji imaju tursko podrijetlo i materinji jezik turski ili koji dijele turske kulturne tradicije ili su muslimani. Nema neopredjeljenih! Nema problema Sejdić-Finci. Predsjednik Republike (ujedno premijer) prema ustavu mora biti etnički Grk, a biraju ga etnički Grci i etnički Turci. Pripadnici “etničkih manjina” (Armenci, Latini, Maroniti, Roma), ako žele glasovati ili se baviti politikom, moraju se svrstati u jednu ili drugu etničku zajednicu./HMS/

facebook komentari