Pratite nas

Reagiranja

Euroazijska ekonomska unija

Objavljeno

na

Evidentno je kako je kriza u Ukrajini otvorila nove povijesne geostrateške procese i prekrajanje odnosa u cijelom svijetu pa tako i u našoj regiji. Time se i pred hrvatski narod u BiH postavilo ozbiljno pitanje hoće li Bosna i Hercegovina u budućnosti biti sastavnica Europske unije i NATO-a ili će Bosna i Hercegovina krenuti u nove euroazijske asocijacije koje zagovaraju predsjednik Ruske federacije, Vladimir Putin, i predsjednik Turske, Recep Tayyip Erdogan.

Govoreći o Euroazijskoj ekonomskoj uniji (EEU) ugledni novinar njemačke medijske kuće Deutsche Welle, Ingo Mannteufel, stručnjak za rusku politiku, upozorio je kako je Euroazijska unija koncept jedne druge, naime antiliberalne i antiameričke Europe, i predstavlja stvarnu opasnost za demokratsku Europu. Te dalekosežne posljedice većina građana i građanki starog kontinenta još nije dobro shvatila, i Europi bi dobro došlo da se probudi iz euforije koja još uvijek traje od okončanja hladnog rata i da se politički i vojno pripremi za nove totalitarne izazove 21. stoljeća, naveo je Mannteufel.

Danas nitko ne može nijemo promatrati događaje koji se odvijaju kao na filmskoj vrpci i sve složenije odnose među narodima na svjetskoj i europskoj političkoj sceni. Nakon vojne parade u Beogradu, koju je upriličila Republika Srbija u čast Vladimiru Putinu, stavljajući jasno do znanja kako NATO nije prihvatljiva vojna asocijacija za Republiku Srbiju, odmah nam je postalo jasno kako to nije prihvatljivo ni za predstavnike Republike Srpske u BiH.

Puštanje Vojislava Šešelja na privremenu slobodu imalo je za cilj pogoršati odnose u regiji, ali i poslati jasnu poruku kako srpski nacionalisti koji su trenutno na vlasti u Srbiji koriste Šešelja kao probni balon i glasnogovornika jedne nove ideje koju je i sam Šešelj iznio na tiskovnoj konferenciji navodeći kako je Srbiji neophodna nova gospodarska politika, zagovarajući savezništvo s Rusijom, Bjelorusijom i Kazahstanom i okretanje istoku. Imajući na umu kako je Vojislavu Šešelju ipak netko omogućio izlazak iz haaškog pritvora, upućuje na to kako na Zapadu postoje i one političke snage koje vide svoj interes u procesu zaustavljanja ujedinjenja demokratske Europe.

putin erdoganNakon Erdoganove izjave o američkoj politici, citiramo: „Vjerujte mi, oni nas ne vole. Navodno nas posmatraju kao prijatelje, a žele nam smrt, i uživaju u tome da gledaju kako naša djeca umiru. Koliko dugo još treba da ignoriramo tu činjenicu?“, uslijedio je susret Vladimira Putina i Tayyip Erdogana.

Znajući koliki utjecaj ima Tayyip Erdogan na Bakira Izetbegovića, mi hrvatski branitelji nemamo nikakve dvojbe kojem će se savezu prikloniti bošnjačka politička elita. Vodeći turski intelektualci koji zagovaraju euroazijske integracije već uveliko zbore kako bi zapadna granica takve integracije trebala biti na granici između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, jasno stavljajući do znanja kako hrvatski narod u BiH nije bitan, niti će ga, po tom pitanju, itko išta pitati.

erdogan bakirHrvatska država je sastavnica Europske unije i punopravna članica NATO saveza i svoje vojne i političke interese vezala je uz SAD, što najslikovitije prikazuje izjava predsjednika Georgea Busha, koji je, izražavajući Hrvatskoj dobrodošlicu u NATO savez, naveo sljedeće: „Naše su zemlje udaljene tisućama milja, no danas, na ovom tlu uz Jadran, stojimo zajedno, kao slobodni ljudi. Hrvatska se danas razlikuje od ratom zahvaćene Hrvatske, kakva je bila prije deset godina. Nadišla je sukobe i uspostavila mir sa svojim susjedima. Amerikanci se dive vašoj hrabrosti i ustrajnosti. Zaprijeti li vašoj zemlji ikakva opasnost, SAD i NATO stajat će uz vas i nitko vam više slobodu neće oduzeti.

Mi, Hrvati u BiH, još uvijek nismo sigurno je li se navedena izjava odnosila i na Hrvate u BiH ili samo na one u Republici Hrvatskoj.

Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini je željno iščekivao kada će Bosna i Hercegovina otvoriti put prema euroatlantskim integracijama, vjerujući kako će se nacionalna i ljudska prava hrvatskog naroda u BiH izjednačiti s pravima drugih dvaju bh. naroda kada se uvedu zapadnoeuropski standardi.

bush sanaderNažalost, vidjevši fotografiju sa skorašnjeg sastanka sv. Oca, pape Franje, i predsjednika Turske, Tayyipa Erdogana u Istambulu, koja prikazuje kako Erdogan papi Franji pokazuje i objašnjava što je to Ahdnama, postali smo nekako zabrinuti da bi se moglo dogoditi da hrvatski narod bude jedini katolički narod koji će ostati u novoj euroazijskoj vojnoj-političkoj asocijaciji u kojoj bi mogli imati onoliko prava koliko mu je povjereno i Ahdnamom 1463. godine.

U ovom mjesecu održavaju se i izbori za predsjednika Republike Hrvatske, gdje se sučeljavaju dva najbitnija kandidata, Kolinda Grabar Kitarović i aktualni predsjednik RH, dr. Ivo Josipović, što bi moglo bitno odrediti kakvo će stajalište imati Republika Hrvatska prema hrvatskom narodu u BiH, kada su u pitanju euroazijske integracije. Kolinda Grabar Kitarović zasigurno dobro poznaje međunarodnu vanjsku sigurnosnu politiku, budući da je dugo radila kao ministrica vanjskih poslova, veleposlanica u Washingtonu te visoka dužnosnica u sjedištu NATO-a, za razliku od dr. Ive Josipovića koji više vodi računa o zaštiti bivših komunističkih dužnosnika, tj. vodi politiku „Crvene Hrvatske“ koja je uvijek sanjala kada će crvena armija ući na prostore Republike Hrvatske.

Hrvatski narodni sabor BiH je političko tijelo koja okuplja legalno i legitimno izabrane hrvatske predstavnike, no dosad nije pokazao kapacitet otvaranja rasprave i javnog progovaranja o tome hoće li voditi politiku hrvatskih nacionalnih interesa u Bosni i Hercegovini ili će prihvatiti politiku „Kud’ svi Turci, tud’ i mali Mujo“.

Mi, hrvatski branitelji u BiH, smatramo kako imamo razloga za zabrinutost, budući da osjećamo da sem hrvatskog naroda u BiH, druga dva bh. naroda ne žele u euroatlantske integracije, nego odugovlače procese čekajući kada će euroazijske integracije postati realne za Bosnu i Hercegovinu. Stoji otvoreno pitanje koliko smo svjesni novih izazova i što ćemo poduzeti kad nas zahvati val novih rusko-turskih integracija.

KOORDINACIJA UDRUGA PROIZIŠLIH

IZ DOMOVINSKOG RATA HZ-HB

Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Odgovor predsjednika Vlade Plenkovića slovenskom premijeru Ceraru

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković odgovorio je predsjedniku Vlade Republike Slovenije Miri Ceraru te zahvalio na pismu upućenom 16. listopada ove godine.

U odgovoru predsjednika Vlade Plenkovića navodi se:

“U pismu potvrđenu privrženost  Slovenije dobrosusjedskim odnosima i dijalogu s Hrvatskom, što u potpunosti zrcali i već poznata hrvatska stajališta, vidim kao dobar temelj za nastavak našeg dijaloga započetog prigodom susreta u Ljubljani 12. srpnja ove godine.

Koristim stoga ovu prigodu ponovno Vas pozvati u Zagreb, kako bismo, slijedom već ranije obavljenih priprema, održali naš idući sastanak u terminu koji bi nam zajednički odgovarao.

Slovenska stajališta o arbitražnom postupku i arbitražnoj odluci dobro su mi poznata kao što sam siguran da su Vama poznata hrvatska stajališta o tome.

No, razlika u polaznim stajalištima ne bi nas trebala priječiti da u konstruktivnom ozračju, u duhu partnerstva i međusobnog razumijevanja, pronađemo konkretna rješenja koja bi bila u interesu i na korist naših dviju država i naša dva naroda.

Predlažem stoga da na našem sastanku raspravimo sva otvorena pitanja između naših dviju država, uključujući i pitanje granice”, stoji u odgovoru predsjednika Vlade Republike Hrvatske  slovenskom kolegi.

Cerar u pismu Plenkoviću predložio osnivanje povjerenstva za demarkaciju granice

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

HASANBEGOVIĆ O ODLUCI USTAVNOG SUDA: ‘Ova odluka je povratak cenzure iz vremena komunizma’

Objavljeno

na

Objavio

“NDH bila nacistička i fašistička tvorevina”: Ustavni sud donio važnu i dalekosežnu odluku.

Hoće li se sada zabraniti knjige u kojima se iznose povijesne interpretacije suprostavljene odluci Ustavnog suda? Hoće li one biti proglašene protuustavnom literaturom, pita Hasanbegović

Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima još nije dalo preporuke za tretman tih režima, a Ustavni sud već je jasno definirao NDH kao negaciju temeljnih vrednota ustavnog poretka Hrvatske.

Stoga je teško očekivati da bi Vijeće svojim preporukama, koje Vlada namjerava pretočiti u zakon, moglo ići ispod razine odluke Ustavnog suda kojom je poništena odluka Općinskog vijeća Čačinaca od 11. travnja 1997., a kojom je jedna ulica dobila naziv 10. travnja. Izdvojeno je mišljenje imao sudac Miroslav Šumanović, izabran prošle godine kao kandidat HDZ-a, koji smatra da nije na Ustavnom sudu da određuje povijesne istine i da ne postoji društveni konsenzus o karakteru NDH.

Prije desetak dana skupina povjesničara, među kojima je i Zlatko Hasanbegović, uputila je apel protiv propisivanja službene istine. Njega je dosad online potpisalo preko tisuću ljudi. Hasanbegović ističe da su htjeli upozoriti upravo na stvari kakva je odluka Ustavnog suda.

– Značajan dio ozbiljne srednjostrujaške historiografije krši tu odluku. Hoće li se sada zabraniti knjige u kojima se iznose povijesne interpretacije suprostavljene odluci Ustavnog suda? Hoće li one biti proglašene protuustavnom literaturom?

Ova odluka predstavlja poziv na povratak cenzure iz vremena komunizma. Moj bi stav bio jednak i da je Ustavni sud, skupina nekompetentnih ljudi izabranih temeljem političke trgovine, procjenjivao jugoslavenski komunizam. Pozivam premijera Plenkovića da raspusti Vijeće, jer je Ustavni sud već dao pravorijek, rekao nam je Hasanbegović.

Dakle, podizanje (vraćanje) biste Ive Lole Ribara i crvena zvijezda petokraka sukladne su ustavnim vrednotama hrvatske države. Za Dom spremni i Ulica 10. travnja nisu.
Još malo pa će i svi Hrvati koji su rođeni 10. travnja biti proglašeni protuustavnom kategorijom. Jadni smo, da jadniji ne možemo biti.

facebook komentari

Nastavi čitati