Europa predložila šest reformi za izvlačenje BiH iz krize

    1

    Manji porezi na rad, reforma tržišta rada, (para)fiskalni nameti, elektronski registar tendera,reforma socijalnog sustava i nulta tolerancija korupcije. to je šest problema i šest rješenja koje je načinilo izaslanstvo Europske komisije u Sarajevu, zajedno s lokalnim gospodarstvenicima i uputilo ih na adrese svih ključnih političkih stranaka u BiH.

    eubihzastavezgradaKako piše Dnevni list u tekstu ”Ili to ili propast”, tih šest skupina problema s rješenjima bi trebala povući BiH iz ekonomskog ambisa.

    Stotinjak stranica preporuka

    Srž ovih preporuka napisanih na stotinjak stranica, smanjivanje je previsokih poreza na rad kako bi se smanjila i cijena rada. Europska komisija zajedno s gospodarstvenicima okupljenim oko Vijeća stranih ulagača u BiH i Udruženja poslodavaca od političkih elita u BiH zahtijeva i reforme tržišta rada kako bi se otvorila nova radna mjesta, što zahtijeva i izmjenu i usuglašavanje entitetskih zakona o radu. Urađen je, navodi Dnevni list, i kompletan popis raznih fiskalnih i parafiskalnih nameta koji bi trebali – niti uvedeni.

    Od budućih vlasti u BiH, budući da je ovima službeno ostalo tek par mjeseci mandata, između ostalog traži se i sveobuhvatni elektronski registar tendera, gdje se doslovno ukrade najviše novca.

    Među, po naše političke elite, najbolnijim reformama je i reforma sustava socijalne pomoći. Svima je odavno poznato kako se u ovom sustavu troše enormne količine novca, a da istodobno veliki dio tih sredstava ne dolazi do onih kojima je ta pomoć najpotrebnija. Sredstva i stručna pomoć za provođenje reformi su osigurani.

    Uhodano mito

    Isto tako, danas je svim ulagačima poznato kako moraju svladati 14 razina uprave i dobiti najmanje 17 dozvola kako bi pokrenuli poslovanje u BiH. U tako složenom sustavu cijeli je proces osobito podložan korupciji. Različite međunarodne financijske institucije, razna udruženja gospodarstvenika, razne organizacije koje se bave ovim pitanjem pa i neka istraživanja domaćih vlasti ukazuju kako je oko deset posto tvrtki bilo u kontaktu s javnim dužnosnikom ili službenikom i dalo im mito u protekloj godini.

    ”Uhodane” tvrtke plaćale su mito u prosjeku sedam puta godišnje, navodi se tako u izvješću Ujedinjenih naroda koje se bavilo ovom bolešću.

    Vijeće stranih ulagača, koje okuplja kompanije koje zapošljavaju više od 12.000 radnika, ističe pak u svom izvješću kako problem korupcije, odnosno davanja mita, znatno povećava troškove poslovanja u BiH. Preporučilo je kako bi BiH i sve njezine razine vlasti trebale usvojiti politiku nulte tolerancije prema korupciji te osigurati trajne resurse za istrage, kazneni progon i kažnjavanje korumpiranih dužnosnika na svim razinama koji pokušavaju uzeti mito od gospodarstvenika. Izvješće Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal naglašava korupciju kao jednu od najvećih zapreka za poslovanje u BiH.

    Zapljena imovine

    Izravna posljedica je manje ulaganja jer potencijalni ulagači imaju problema sa savladavanjem složenog sustava državnih, entitetskih, županijskih i općinskih vlasti kako bi se registrirali i dobili potrebne licence, navodi se u izvješću u kojem se ističe i kako su javni dužnosnici s najvećim rizikom traženja mita u odnosima s tvrtkama zdravstvene ustanove, policijski službenici, carinici te suci ili tužitelji. Neprocesuiranje slučajeva korupcije dovodi do manjka povjerenja u pravosuđe, i na tom je polju potrebno još puno raditi. To je stvarnost poslovanja u BiH.

    Iako su vlasti u Federaciji BiH i Republici Srpskoj donosile određena zakonska rješenja, činjenica je kako se mnogi zakoni, pa čak i presude, kod nas ne provode. Pred novim vlastima u BiH naći će se uskoro i nova direktiva donesena u EU-u koja predstavlja korak naprijed time što korupciju uključuje na popis kriminalnih djelatnosti koje zahtijevaju proširenu zapljenu nezakonito stečene imovine, navodi mostarska novina. Važno je i to što tekst uspostavlja jedinstvene standarde za oba entiteta, ali i za sve zemlje u okruženju koje će ih morati prenijeti u svoje nacionalno zakonodavstvo.

    Tako bismo trebali dobiti paneuropsku politiku zapljene dobara stečenih kriminalnom aktivnošću, uključujući i u našoj zemlji sveprisutnu korupciju. Sredstva od zapljene trebala bi se koristiti u korist šire zajednice, primjerice, za izgradnju vrtića.
    izvor:bljesak

    facebook komentari

    • Stara hrvatska poslovica kaže. Nedajte prljavu u potok…