Pratite nas

Pregled

“Europejac” Lagumdžija na Titovom grobu

Objavljeno

na

Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija svojom posjetom grobu Josipa Broza Tita u Beogradu i polaganjem cvijeća u čast komunističkom diktatoru pružio je informaciju da se još nije oslobodio robovanja „crvenoj“ ideologiji.

Obilaskom Titova groba, za vrijeme službene posjete Beogradu, Lagumdžija je ujedno prkosio i suvremenim europskim trendovima kojima se želi raščistiti sa svim totalitarizmima uključujući i konačni obračun s komunističkom zloćudnošću.

lagumdzija-tito

Indikativno je da Lagumdžija posjećuje grob komunističkog diktatora samo tri dana uoči Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima koji se slavi 23. kolovoza. Taj se dan obilježava na temelju Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009. godine a koja ima jasnu antifašističku i antikomunističku narav. U Rezoluciji se, između ostalog, naglašava kako su „od samog početka europske integracije bile odgovor na patnje koje su nanijele dva svjetska rata i nacistička tiranija koja je dovela do Holokausta i širenja nedemokratskih i totalitarnih komunističkih režima u Srednjoj i Istočnoj Europi“.

Ništa manje nije začuđujuća Lagumdžijina posjeta grobu komunističkog diktatora u okolnostima kada je u Europskom parlamentu pokrenuta inicijativa za zabranu promicanja i veličanja komunizma. Inicijativu pod nazivom „Europski nacrt nacionalnih statuta za promicanje tolerancije“, podsjetimo, u studenom prošle godine pokrenula je nevladina organizacija Europsko vijeće za toleranciju i pomirbu (ECTR). Nije nevažno istaknuti kako su članovi ECTR-a, između ostalog, bivši poljski predsjednik Aleksander Kwašniewski, bivši španjolski premijer Jose Maria Aznar, bivši slovenski predsjednik Milan Kučan, te predsjednik Europskog židovskog kongresa Vječeslav Moše Kantor i austrijski diplomata Erhard Busek.

Lagumdžija se svojim obilaskom diktatoreva groba na Dedinju također konfrontira i s dvama važnim dokumentima Parlamentarne skupštine Vijeća Europe: Rezolucijom o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima – usvojenom 2006. godine, i Rezolucijom o uklanjanju naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih susatava, koja je usvojena 1996. godine.

Nikada se ne treba umoriti upozoravati na odredbe ovih dvaju Rezolucija, tim prije što većina medija ali i političkih elita u BiH još uvijek prožetih „pionirskim“ duhom „crvene ideologije“ na sve moguće načine izbjegavaju tematizirati njihovu važnost i educirati javnost o komunističkim zločinima počinjenim u vrijeme Titove vladavine. U Rezoluciji Vijeća Europe iz 2006. godine ističe se kako se njome „osudilo masovno kršenje ljudskih prava od strane totalitarnih komunističkih režima te izrazila sućut, razumijevanje i priznanje žrtvama tih zločina“.

„Skupština parlamentaraca iz 46 zemalja ujedinjeni u rezoluciji izražavaju da su ta djela uključila individualna i kolektivna pogubljenja, kao i smrt u koncentracijskim logorima, izgladnjivanje, deportacije, mučenje, ropstvo, prisilni rad i druge oblike masovnog psihičkog terora“, navodi se u Rezoluciji o potrebi međunarodne osude zločina totaliranih komunističkih režima. U memorandumu nacrta ove rezolucije navodi se kako je oko 95 milijuna ljudi evidentirano kao žrtve totalitarnih komunističkih režima.

A u Rezoluciji iz 1996. godine upozorava se da je „vrlo niska svijest javnosti o zločinima počinjenima od strane totalitarnih komunističkih režima“.
„Komunističke partije su legalne i aktivne u nekim zemljama, iako se u nekim slučajevima nisu distancirale od zločina koje su počinili zločinački komunistički režimi u prošlosti“, dodaje se u toj Rezoluciji.

Unatoč ovakvim najkonkretnije definiranim europskim osudama komunističkih zločina, Zlatko Lagumdžija Gospodnje 2014. godine odlazi na grob jednom od reprezentativnijih protagonista režima uime kojeg su činjeni zločini.

Paradoksalno je što upravo Lagumdžija i njegov SDP grme kako su oni zagovornici „europskih vrijednosti“ a onda se, bez pardona, odlazi klanjati na grob diktatoru koji je bio suprotnost europskim vrijednostima.

Kako se to može zagovarati „europska BiH“ a istodobno odavati počast dikatoru koji je jednopartijskom komunističkom vladavinom desetljećima negirao europsku tekovinu o nužnosti višestranačja? Kakva je to „politička pamet“ koja polaže cvijeće na grob diktatora čiji je režim neposredno nakon Drugog svjetskog rata likvidirao na desetine tisuća zarobljenika i civila na Bleiburgu i Križnom putu? Kakav je to „politički obraz“ koji se klanja Titu čiji je vlast kreirala tajne policije, Udbe, Ozne koje su nemilosrdno likvidirale političke neistomišljenike?

Odgovor na ovakva pitanja može se sažeti na sljedeći način: klanjati se Titu znači postajati politički perfekt, to jest prošlost. Angažiranje na reafirmaciji Tita znak je nesnalažljivosti u zahukatlom geopolitičkom preoblikovanju svijeta u kojem je Balkan jedna od meta. Geopolitički vrtlozi su izvan snage stavili komunističko carstvo kojega je Tito bio dio. Titonostalgija je blato u kojem se koprca boljševizirana svijest. Gledajući širu geopolitičku sliku, zazivanje Titoizma znači biti slijep za znakove vremena.

Piše: Pejo Gašparević, Hrvatski Medijski Servis

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Grčka će modernizirati svoju flotu F-16, Hrvatskoj nude 12 zrakoplova u starijoj verziji

Objavljeno

na

Objavio

Američki State Department odobio je paket nadogradnje F-16 zrakoplova Grčkih (Helenskih) zračnih snaga za koji se pretpostavlja da bi Grčku koštao oko 2,4 milijarde dolara.

Konkretno, tim bi se paketom nadogradila grčka flota F-16-ica u Block 30, Block 50, Block 52+ i Block 52+ Advanced konfiguracijama, a svi bi se nadogradili na najnoviju F-16V (Viper) konfiguraciju.

Prema američkoj Agenciji za obrambenu suradnju, u paketu su ponuđene sve nužne komponente da se 123 F-16C i F-16D borbena zrakoplova (od ukupno 155 koliko ih se nalazi u sastavu Grčkih zračnih snaga prema podacima World Air Forces) moderniziraju na F-16V standard koji je kompanija Lockheed Martin prvi put predstavila 2012. godine. To znači da bi po zrakoplovu Grčka modernizaciju platila nešto manje od 20 milijuna dolara, piše Defense news, prenosi jutarnji list

– Ova nadogradnja bi Grčkoj pomogla da odvrati potencijalne regionalne prijetnje, da ojača svoju obranu i da provodi protu-terorističke operacije – stoji u objavi Agencije za obrambenu suradnju.

Ova vijest objavljena je tijekom posjeta grčkog premijera Aleksisa TsiprasaWashingtonu, gdje se se susreo s predsjednikom SAD-a, Donaldom Trumpom. Američki predsjednik, poznat po oštroj kritici država članica NATO pakta koje ne troše najmanje 2% svojeg BDP-a na obranu na što ih pakt obvezuje, očekivano je pohvalio Grčku zbog želje da modernizira flotu.

– Oni moderniziraju flotu svojih F-16 zrakoplova. A to je fantastičan zrakoplov – rekao je Trump prije sastanka s Tsiprasom, a prenosi Drive Warzone.

Ako do modernizacije zaista dođe grčki F-16 dobili bi novi APG 83 aktivni elektronički radar (AESA), nove kompjutore, nove sustave navigacije, nove multifunkcionalne displeje, napredniji sustav podatkovne veze i tako dalje…

Inače, na F-16V standard već se počela modernizirati flota F-16-ica Zračnih snaga Tajvana, a nova 22 F-16V naručio je Bahrein koji će to u kompletnom paketu opreme i obuke platiti 2,78 milijardi dolara.

Na kraju, podsjetimo da su i Grčka i SAD dale ponude za prodaju 12 borbenih zrakoplova Hrvatskoj, uz to da su Grci ponudili F-16 Block 30 varijantu, dok su Amerikanci ponudili potpuno novu F-16 Block 70/72 varijantu, vrlo sličnu gore spomenutom F-16V standardu na koji bi se nadogradili grčki lovci. Uz njih su pondu dali i Izraelci (riječ je, navodno, o njihovim Barak i Braaket varijantama F-16 zrakoplova) te Šveđani koji su ponudili svoje JAS 39 Gripene C/D.

Vojni analitičar Jan Ivanjek za Globus je procijenio da bi u slučaju da Hrvatska kupi grčke F-16-ice, naša država osigurala prevlast u zraku na 10 do 15 godina, nakon čega bi njihovu eventualnu modernizaciju na F-16V standard platila do 50 milijuna dolara po komadu. Novi američki F-16 block 70/72 borbeni zrakoplovi bi pak Hrvatsku koštali oko 90 milijuna dolara po komadu, s obukom i logistikom, procjenuje Ivanjek.

 

F-16 Block 70 pruža Hrvatskoj apsolutnu zračnu dominaciju za narednih 40 godina

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Damir Krstičević: Sljedeće godine želimo napraviti prvu vježbu sustava domovinske sigurnosti

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor raspravlja o konačnom prijedlogu Zakona o sustavu domovinske sigurnosti. Uspostava tog sustava strateški je cilj definiran nedavno donijetom Strategijom nacionalne sigurnosti.

Damir Krstičević, ministar obrane, predstajući zakonski prijedlog o sustavu domovinske sigurnosti, najavio je za iduću godinu i prvu vježbu.

“Sljedeće godine želimo napraviti prvu vježbu sustava domovinske sigurnosti”, rekao je Krstičević, dodajući da je vrlo bitno i da se izradi priručnik za upravljanje kriznim situacijama.

“Nacionalna sigurnost i gospodarska sigurnost moraju ići ruku pod ruku”, rekao je Krstičević.

Zakon o sustavu domovinske sigurnosti

Konačni prijedlog zakona definira sustav domovinske sigurnosti kojega čine resursi unutarnjih poslova, obrane, sigurnosno-obavještajnog sustava, zdravstva, civilne zaštite, službe vanjskih poslova, gospodarstva, te drugih tijela koji organizirano i koordinirano obavljaju poslove prepoznavanja, procjene, smanjenja i/ili uklanjanja sigurnosnih rizika od značaja za nacionalnu sigurnost Hrvatske.

Uspostava sustava domovinske sigurnosti strateški je cilj definiran u Strategiji nacionalne sigurnosti, koja je napravljena i usvojena nakon 15 godina, poručuje potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević.

Središnje tijelo za sustav domovinske sigurnosti je Vijeće za nacionalnu sigurnost, kao tijelo koje usmjerava rad sustava domovinske sigurnosti, a ne samo sigurnosno-obavještajnog sustava. Uspostavlja se Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti, kao međuresorno tijelo koje ima nadležnost koordiniranja i usklađivanja razvoja sposobnosti sustava domovinske sigurnosti.

“Sustav domovinske sigurnosti jamčit će građanima da Hrvatska u bilo kojem trenutku može čvrsto odgovoriti na bilo koju ugrozu i opasnost”, kazao je Krstičević.

Uz spomenuti zakon trebaju raspraviti i predloženu Nacionalnu strategiju razvojne suradnje Hrvatske do 2021. godine te nekoliko izvješća, među njima i Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za prošlu godinu.

facebook komentari

Nastavi čitati