Pratite nas

Hrvatska

Europi je Hrvatska dala 1,7 milijardi kuna više nego što je povukla

Objavljeno

na

Predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović (HDZ) u svom je prvom govoru u službenoj kampanji ponovila tezu s početka prosinca, da je Vlada počinila veleizdaju zbog toga što nije povukla ni kune od 11 milijardi kuna iz postpristupnih fondova EU-a za 2013. i 2014. godinu. Riječ je o fondovima na koje Hrvatska ima pravo ulaskom u Uniju.

Time je i kampanja, ali i čitava priča o EU fondovima, ušla u višu fazu buke i nesnošljivosti na koju smo navikli u izborna vremena. No, brojke pokazuju da je Grabar-Kitarović u pravu kada kaže da Vlada nije povukla ni kune iz postpristupnih fondova, ali i da je bilo prilično nerealno očekivati da će u 2014. već biti povučen taj novac.

Ono što zvuči tužno jest da ćemo u 2014. biti neto-uplatitelji Unije jer ćemo više uplatiti na ime članarine nego što ćemo potrošiti iz EU fondova. Sukladno podacima Ministarstva europskih fondova i regionalnog razvoja, rashodi za EU projekte (EU komponenta i nacionalno sufinanciranje) smanjeni su rebalansom proračuna za 2014. s 4,3 milijarde kuna na 3,1 milijardu kuna, od čega se 2,7 milijardi kuna odnosi na EU komponente, a 300 milijuna na nacionalnu komponentu. A kako naša godišnja članarina iznosi 3,6 milijardi kuna, to znači da ćemo ove godine biti za 900 milijuna kuna u minusu u odnosu na članarinu i EU sredstva koja smo potrošili. I to u slučaju da zbilja potrošimo, odnosno realiziramo, tih 2,7 milijardi kuna.

U Ministarstvu su nam kazali da je EU uplatio više od 2,7 milijardi kuna u hrvatski Nacionalni fond, ali da taj novac nije u cijelosti utrošen. Sporije izvršenje projekata uvjetovano je uglavnom problemima u provedbi javne nabave (predugi žalbeni postupci), poslovanju tvrtki, posebno u građevinarstvu, obrazložili su loše podatke u Ministarstvu. Nismo uspjeli dobiti informaciju o tome koliko je iz fondova uplaćeno novca na nacionalni račun, tako da bar vidimo bismo li u tom slučaju uspjeli biti neto-primatelji sredstava iz Unije.

Na žalost, prema podacima Ministarstva europskih fondova, i 2013. smo bili u minusu – vrijednost ugovorenih projekata je iznosila 149,35 milijuna eura, a isplaćeno je 133,29 milijuna eura, odnosno oko milijardu kuna. A kako smo te godine uplatili 1,8 milijardi kuna, u minusu smo bili 800 milijuna kuna. To znači da smo u dvije godine bili neto-kreditori Europske unije od minimalno 1,7 milijardi kuna, piše Slobodna Dalmacija.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Svi uhićeni u aferi Agrokor na slobodi; istražni zatvor za Ivicu Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Preokret u slučaju Agrokor. Odluka istražnog suca glasi: Svi osumnjičeni i privedeni su slobodni i večeras mogu svojim kućama. No, to se ne odnosi na Ivicu Todorića kojemu je određen istražni zatvor.

To znači da Todorićevi sinovi mogu doći u Hrvatsku dati svoj iskaz, neće biti pritvoreni.

Odvjetnici osumnjičenih iznimno su zadovoljni odlukom istažnog suca. Razlog takvoj odluci leži u tome da je prošlo šest mjeseci od početka afere te da nema straha od utjecaja na svjedoke. Svi odvjetnici slažu se u jednom – ovo je poraz Državnog odvjetništva.

Za sada se zna da Ante Todorić dolazi u Hrvatsku. Za Ivicu Todorića nemamo potvrdu da će doći i pristati na istražni zatvor.

Uz Todorića i sinove, koji nisu u Hrvatskoj, u slučaju Agrokor su osumnjičeni i u ponedjeljak uhićeni Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić.

Uz Todorića i sinove, koji nisu u Hrvatskoj, u slučaju Agrokor su osumnjičeni i u ponedjeljak uhićeni Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić. Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor.

Svi osumnjičeni terete se za više kaznenih djela protiv gospodarstva i kaznena djela krivotvorenja, odnosno za zlouporabe u gospodarskom poslovanju, krivotvorenje isprava i nezakonito vođenje poslovnih knjiga.

Moj branjenik je, kao što govorimo već dva dana, izvan Republike Hrvatske. On je na putu prema Hrvatskoj. Stupio je u kontakt jučer u poslijepodnevnim satima s djelatnicima policije. Od njega je zatraženo da dođe u Republiku Hrvatsku i on je obećao da će doći. On je čovjek koji drži svoja obećanja i doći će. – Kad će doći? – Vrlo vjerojatno tijekom sutrašnjeg ili najkasnije preksutrašnjeg dana. – Je li krenuo ili nije? – Krenuo je. – A gdje je sad? – Ne mogu vam to reći, ja vam nisam ni u ova dva dana ni u jednom trenutku potvrdio da je on u Londonu, rekao je Fran Olujić, odvjetnik Ante Todorića, javlja HRT

Todorić javio policiji: Sutra se vraćam u Hrvatsku

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Todorić javio policiji: Sutra se vraćam u Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

U četvrtak sam u Zagrebu, poručio je policiji Ivica Todorić, doznaju 24 sata iz izvora bliskih istrazi. Javio im se na broj koji je ostavio svom odvjetniku.

Ante Todorić navodno je već krenuo u Hrvatsku te bi i on sutra tijekom dana trebao stići u Zagreb.

Odluka o istražnom zatvoru osumnjičenima u slučaju Agrokor trebala bi biti objavljena u 19,30 sati, doznaje se na zagrebačkom Županijskom sudu.

Nešto prije podneva 12 uhićenih dovedeni su pred suca istrage Zorana Luburića koji bi trebao odlučiti o zahtjevu da se uhićenima, ali i nedostupnima Ivici, Anti i Ivanu Todoriću odredi istražni zatvor.

Njihovi odvjetnici najavili su prije ročišta da će umjesto zatvora predložiti određivanje zamjenskih blažih mjera. U prvom redu se radi o zabrani pristupa svjedocima, s obzirom da je tužiteljstvo kao glavni razlog pritvaranja navelo upravo opasnost od ometanja kaznenog postupka utjecajem na svjedoke, vještake i sudionike postupka.

Odvjetnik Piruške Canjuge, Anto Nobilo, kazao je da će sucu istrage, uz zabranu pristupa svjedocima predložiti i mjeru zabrane napuštanja doma te da će s obzirom na nedavne izmjene zakona pokušati mijenjati postojeću praksu.

I odvjetnik Ivana Crnjca, Ljubo Pavasović Visković, podsjetio je da u hrvatskom zakonodavstvu postoji i mogućnost pritvora u domu koji se rijetko koristi.

Posljednjim izmjenama Zakona o kaznenom postupku otežana je, primjerice, mogućnost izlaska na slobodu uz jamčevinu koja se sada može odrediti jedino ako se pritvor traži zbog opasnosti od bijega.

Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo je na svojoj internetskoj stranici izvijestilo da je odluku o istražnom zatvoru donijelo nakon ispitivanja 12 od ukupno 15 osumnjičenih u ovom slučaju, a ističu i da im je troje osumnjičenih nedostupno. Uz osnivača koncerna Agrokor Ivicu Todorića nedostupni su i njegovi sinovi Ante i Ivan čiji su odvjetnici u više navrata tvrdili da nisu u bijegu te da će se na poziv vratiti u Hrvatsku.

Uz Todorića i sinove, koji nisu u Hrvatskoj, u slučaju Agrokor su osumnjičeni i u ponedjeljak uhićeni Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić. Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor.

Odvjetnik Ante Todorića i prilikom dolaska na sud je ponovio da njegov branjenik dolazi u Hrvatsku te da ga je policija kontaktirala na britanski broj telefona koji su im ranije ustupili.

Svi osumnjičeni terete se za više kaznenih djela protiv gospodarstva i kaznena djela krivotvorenja, odnosno za zlouporabe u gospodarskom poslovanju, krivotvorenje isprava i nezakonito vođenje poslovnih knjiga.

facebook komentari

Nastavi čitati