Pratite nas

Europska unija istražuje imovinu bh. političara!

Objavljeno

na

BH političariPovjerenstva za sprječavanje sukoba interesa u susjednoj Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji zajedno s drugim istražnim tijelima prikupljaju podatke o imovini naših državljana u tim zemljama.
Prema službeno potvrđenim informacijama, prvi na redu su političari, a na “prioritetnoj” listi nalaze se imena više od tisuću osoba, od članova općinskih vijeća, preko zastupnika i ministara u županijskim vladama, sve do članova Vijeća ministara i Predsjedništva BiH te njihovih užih članova obitelji.
Hrvatska je ovaj posao već završila, a na provjeri trenutačno rade Srbija i Crna Gora, a sve po naredbi iz Europske komisije, u sklopu pregovora o Poglavlju 23 (Reforma pravosuđa i osnovna prava) i Poglavlju 24 (Pravda, sloboda i sigurnost). Ovi podaci usporedit će se s podacima koje su prijavili prije svakih izbora u svojim imovinskim karticama i dostavit će se Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa u BiH.

Panika u BiH

Sve je jasnije kako je to bio i jedan od povoda za hitnu izmjenu Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH, bez ikakve mogućnosti ulaganja amandmana na ovaj zakon. Podsjetimo, zakon je to koji su krajem prošle godine dogovorile i donijele vladajuće stranke na čelu sa SDP-om BiH, SNSD-om uz potporu HDZ-a BiH, čime je ovaj posao “otet” Središnjemu izbornom povjerenstvu BiH.
Dan je posebnom povjerenstvu od devet članova. U njemu se nalaze predstavnici Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH, čije su nadležnosti striktno ograničene i svedene, kako ime kaže, na “koordiniranje” i čiji se čelnici imenuju po nacionalnom  (i političkom?) ključu te po tri političara, člana Zastupničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, a od toga samo dva iz redova oporbe. O čemu se ovdje radi, govori i činjenica kako se na imenovanje članova ovog povjerenstva čekalo gotovo pola godine, a sve je dodatno zakočeno i neusvajanjem novog pravilnika o unutarnjoj organizaciji Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH bez kojeg se Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u BiH nije moglo formirati. Na to sve treba dodati i kako se spomenuta Agencija kadrovski popunjava “puževim korakom” već nekoliko godina, a ona sama je “preko koljena” formirana kao jedan od uvjeta Europske komisije za viznu liberalizaciju.
Iz Izaslanstva EU-a bezuspješno su više puta upozoravali da su “zakonski propisi koji uređuju odgovornost nositelja javnih funkcija i transparentnost njihovog rada od najvećeg interesa za javnost, pa je prije usvajanja trebalo organizirati širu javnu debatu”.
– Ne samo da zakon nije bio otvoren za javnu debatu, nego je usvojen po hitnom postupku, koji ne dopušta predlaganje amandmana. Formirano Povjerenstvo ne zadovoljava uvjet neovisnosti što bi moglo ugroziti nepristranost procesa provjere. Sa žaljenjem konstatiramo da se vlasti BiH, usvojivši ove amandmane, nisu dovoljno usredotočile na adekvatno rješavanje sukoba interesa – glasi uzaludno upozorenje poslano iz Europske unije. Štoviše, iz Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH su čak naveli kako je zakonodavac (parlamentarci) “postavio nerealne rokove za implementaciju pojedinih odredbi zakona”.
– Poseban problem je što je usvajanjem ovog zakona ostalo “nepokriveno” pitanje sukoba interesa u FBiH i Brčko Distriktu BiH, za koje je do stupanja na snagu Zakona o izmjenama Zakona o sukobu interesa Središnje izborno povjerenstvo BiH bilo nadležno za postupanje – upozoravali su iz ove agencije. O nedorečenosti zakona govori i činjenica kako je europska praksa da dužnosnici imovinske kartice dostavljaju prije, ali i poslije preuzimanja određenog mandata! Posebna priča je nedonošenje zakona o sprječavanju pranja novca koji je srušen u Parlamentu BiH zbog kojeg BiH prijete sankcije čitave Europe i što u opasnost dovodi čak i rad banaka u BiH i svako daljnje kreditiranje i tok novca u i iz BiH.

Hoće zato susjedi

Budući su se naši dužnosnici “sjetili” kako spriječiti regionalnu suradnju ili barem objavu podataka o skrivenoj imovini po našim, srpskim, crnogorskim i hrvatskim prijestolnicama, seoskim krajobrazima i obali, iz Europske unije su “pritisnuli” susjede, i ne samo zbog naših, već i njihovih novopečenih bogataša.
Da se nešto “iza brda valja”, potvrđuje i pismo koje su crnogorske vlasti poslale našim vlastima. Iz Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa te zemlje nedavno su poslali dopis nadležnim tijelima u BiH i istodobno Bruxellesu u kojem su naveli kako su spremni ustupiti nadležnim tijelima u BiH sve dosad prikupljene podatke, a suradnja bi se nastavila i u budućnosti.
– Imovina crnogorskih i bh. političara je pod lupom Povjerenstva. Uvjet Europske komisije je suradnja u regiji. Mi smo uvelike odmakli u pregovorima i usvojen je Akcijski plan za poglavlja 23. i 24., gdje su i zadaci ovog našeg povjerenstva – navodi, između ostalog, u tom pismu Slobodan Leković, predsjednik Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa Crne Gore. Slično “pismo namjere” poslala je i Srbija, a o ovoj temi bi se neslužbeno iza zatvorenih vrata moglo razgovarati i na sutrašnjem sastanku bh. dužnosnika s izaslanstvom srbijanskog premijera Aleksandra Vučića. On je na nedavnim izborima doslovno s političke scene “pomeo” sve stranke upravo na krilima praktične borbe protiv korupcije i uhićenjem visokorangiranih političara i glavnih tajkuna u toj zemlji i njihovim procesuiranjem te desetinama istraga (po popisu Europske komisije) o kriminalnim privatizacijama u Srbiji.
Hrvatska je već prije nekoliko godina takvu suradnju ponudila, no sve je ostalo daleko od očiju naše javnosti, a Zagreb se navodno zadovoljio time što su bh. vlasti njima dostavile ono što su prikupile o imovini hrvatskih političara i tajkuna koju su “sakrili” u BiH. Želja Bruxellesa, Beograda i Podgorice je i taj dio, da nadležni u BiH pomognu tim zemljama u otkrivanju imovine, posebice nekretnina i bankovnih računa njihovih političara i tajkuna skrivenih u BiH

Koga provjeravaju u BiH

Osnovni problem je što BiH uopće nema mogućnost provjere istinitosti navoda u imovinskim karticama bh. dužnosnika, a kamoli (s njima povezanih) tajkuna ni u zemlji niti u inozemstvu.
Jedini dužnosnici čiji se podaci provjeravaju su ministri u Vijeću ministara BiH i to radi Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) pri kandidaturi za ministre. Na osnovi suglasnosti koje izdaje SIPA izdaje se suglasnost za imenovanje, no u posljednje četiri godine svjedočili smo kako razvodima i ostavljanju sve imovine zakonski bivšim suprugama, tako i kaosu, aferama istragama s nekoliko uhićenja u samoj SIPA-i na koji su ukazivali kako strani promatrači, tako i sami visoki policijski službenici. Bilo kako bilo, Hrvatska je to morala, Crna Gora i Srbija na tome intenzivno rade, a i našu zemlju jednako tako čeka ne samo utvrđivanje (vrijednosti) imovine koju posjeduje više od tisuću osoba, od članova općinskih vijeća, preko zastupnika i ministara u županijskim vladama, sve do članova Vijeća ministara i Predsjedništva BiH te njihovih užih članova obitelji, a zahtjev Bruxellesa je i utvrđivanje njezinog podrijetla.

Političari odlučuju o sukobu interesa

Usprkos višestrukim upozorenjima Europske komisije, vladajuće stranke u BiH na čelu sa SDP-om BiH, SNSD-om i HDZ-om BiH po hitnoj proceduri i bez mogućnosti ulaganja amandmana usvojile su krajem prošle godine izmjenu Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH. Ovaj posao “otet” je Središnjemu izbornom povjerenstvu BiH i dan posebnom povjerenstvu od devet članova. U njemu se nalaze predstavnici Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH koja praktično nema nikakve značajne ovlasti, nema odgovarajući pravilnik o unutarnjoj organizaciji i nije kadrovski popunjena i čiji se čelnici imenuju po nacionalnom (i političkom?) ključu. O sukobu interesa političkih dužnosnika kao članovi ovog povjerenstva trebalo bi odlučivati i šest političara, člana Zastupničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, a od toga samo dva iz redova oporbe (ako je danas ikom jasno tko je vlast, a tko oporba). Na formiranje povjerenstva se čekalo pola godine od izmjena zakona, a dosadašnji rezultati čak i na osnovi više desetaka prijava koje su bile na čekanju ravni su točno nuli.

Zakonska nedorečenost

Kad je 2009. usvajan Prijedlog zakona o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH, unaprijed je blokirana operativnost te agencije. Bilo je isprva predloženo da će Agencija propisivati jedinstvenu metodologiju za prikupljanje podataka o imovinskom stanju javnih službenika te vršiti službenu provjeru nad imovinskim stanjem javnih službenika. No, onda je taj dio izbrisan iz prijedloga. Europska praksa je da dužnosnici imovinske kartice dostavljaju prije, ali i poslije preuzimanja određenog mandata, no ni to kod nas nije obveza ni po jednom zakonu. Uopće nije jasno ili je u najmanju ruku ograničena mogućnost provjere i točnog utvrđivanja imovine bh. političara i u samoj zemlji. Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) ima zakonsku obvezu prije imenovanja provjeriti točnost podataka u imovinskim karticama predsjedatelja i ministara u Vijeću ministara. Ne postoji način ni barem administrativne provjere istinitosti imovinskih kartica, a sve i kad bi se utvrdilo počinjenje kaznenog djela, primjerice, pranja novca, ne zna se tko bi preuzeo takve slučajeve.

dnevni list

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Angela Merkel: Nadali smo se boljem rezultatu, ali još smo najjači

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka socijaldemokratska stranka (SPD) je nakon najgoreg izbornog rezultata u poslijeratnoj povijesti u nedjelju isključila mogućnost nastavka tzv. velike koalicije s demokršćanima i najavila odlazak u oporbu, dok izbornu pobjednicu Angelu Merkel očekuje mukotrpno sastavljanje vladajuće koalicije.

“Naravno da smo se nadali malo boljem rezultatu. Međutim, ne smijemo zaboraviti da smo upravo priveli kraju veliki izazov u zakonodavstvu, tako da sam sretna što smo dostigli strateške ciljeve naše kampanje. Mi smo najjača stranka, imamo mandat da formiramo novu vladu i ne može biti formirana koalicijska vlada protiv nas”, poručila je Merkel nakon objavljivanja rezultata izlaznih anketa, prenosi Reuters.

Merkel je rekla da ulazak AfD u parlament predstavlja izazov i da neće žuriti da formira novu vladu.

“Vratit ćemo natrag birače od AfD-a uz dobru politiku”, rekla je Merkel pristalicama po objavljivanju rezultata izlaznih anketa.

Alternativa za Njemačku (AfD) koja ulazi u parlament s između 13 i 13,5 posto glasova obećala je da će “promijeniti zemlju”.

“Promijenit ćemo ovu zemlju. Ići ćemo u lov na gospođu Merkel. Vratit ćemo našu zemlju”, rekao je Aleksander Gauland, supredsjednik stranke AfD, dok je u sjedištu stranke bilo veliko slavlje.

Javnosti se obratio i predsjednik SPD-a Martin Schulz.

“Danas navečer završava naša koalicija s Unijom CDU/CSU. Ja ću kao predsjednik SPD-a voditi oporbu u Bundestagu”, najavio je predsjednik SPD-a Martin Schulz obraćajući se okupljenima u stranačkom stožeru u Berlinu nakon objavljivanja prvih rezultata po kojima su socijaldemokrati pretrpjeli težak poraz i s 20,2 posto ostvarili najgori poslijeratni rezultat.

“Potpuno je jasno da je ovaj rezultat jasan signal birača da smo mi sada oporbena stranka”, rekao je Schulz i time potvrdio prijašnje izjave nekih čelnika stranke o odlasku SPD-a u oporbu.

“SPD neće voditi nikakve koalicijske pregovore. To je u potpunosti isključeno”, rekao je predsjednik zastupničkog kluba socijaldemokrata u Bundestagu Thomas Oppermann.

On je objasnio da će kao najjača stranka oporbe predstavljati “utvrdu demokracije” u svjetlu činjenice da je s 13,5 posto u parlament ušla  Alternativa za Njemačku (AfD).

“Ulazak AfD-a je povijesni rez preko kojeg niti jedan demokrat ne može samo tako prijeći”, rekao je Schulz.

Uniji CDU/CSU s kancelarkom Angelom Merkel predstoje pregovori o sastavljanju koalicije. Nakon odluke SPD-a o odlasku u oporbu politički je još jedino moguća koalicija sa strankom Zeleni i liberalima iz FDP-a.

Ovakva konstelacija je od lipnja ove godine na vlasti u saveznoj pokrajini Schleswig Holstein.

Očekuje se da bi sastavljanje tzv. Jamajka koalicije (nazvane tako zbog boja stranaka, crne, žute i zelene) bilo mukotrpno zbog velikih razlika u političkim programima pojedinih stranaka. To posebice vrijedi za razlike između Kršćansko-socijalne unije (CSU) koja slovi za konzervativniji dio Unije i stranke Zeleni koja ne mnogim područjima zastupa suprotne interese od bavarskog CSU-a.

Velimir Bujanec: Čestitamo AfD-u na povijesnom uspjehu!

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Povijesni dan za Kurde: Kurdi na sjeveru Iraka danas izlaze na referendum o neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

Za Kurde je danas povijesni dan: Kurdi na sjeveru Iraka danas izlaze na referendum o neovisnosti.

Zato nad glavom svakog Kurda visi i misao: hoće li ovaj ponedjeljak biti početak ostvarenja njihova stoljetnog sna o stvaranju kurdske države ili početak novih krvavih sukoba.

Unatoč tome što su SAD i europske zemlje upozorili vlast Kurdistana da odustane od referenduma, Kurdi su odlučni provesti ga. Zato rastu strahovi od izbijanja sukoba u kojem bi Kurdi za neprijatelje mogli imati iračku saveznu vojsku i šijitske snage, ali i Tursku, Iran i sirijske provladine snage.

Šef iranskog Visokog vijeća za nacionalnu sigurnost Ali Shamhani upozorio je da će Iran, u slučaju provedbe kurdskog referenduma, s Iračkim Kurdistanom kao autonomnom regijom raskinuti sve sporazume koji se tiču međusobne granice te će zatvoriti granice, piše Hassan Haidar Diab / Večernji list

Također je najavio iransku vojnu intervenciju ako rezultat kurdskog referenduma bude negativno utjecao na sigurnost sjeverozapadnog Irana (naseljenog Kurdima). Iran neće dopustiti stvaranje “druge izraelske države“. No najoštriji je bio turski predsjednik Erdoğan koji tvrdi da referendum ugrožava i tursku nacionalnu sigurnost. – Korak prema neovisnosti na sjeveru Iraka greška je i prijetnja teritorijalnom integritetu Iraka i nacionalnoj sigurnosti Turske, što smo mi uvijek branili i nastavit ćemo braniti – kazao je Erdoğan koji smatra da “referendum nikome nije u interesu”.

Unatoč tome da se Turska uvijek ponosila svojim dobrim odnosima s autonomnom kurdistanskom regionalnom vladom na sjeveru Iraka, čiji je lider Masud Barzani čest gost u Ankari, Turska pozorno prati svaki potez u pravcu potpune nezavisnosti te regije u strahu od stvaranje kurdske države koja bi imala aspiracija otkinuti i značajan komad njihove zemlje. Osim što je Turska zaprijetila sankcijama kurdskom sjevernom Iraku, njihove postrojbe izvele su vojne vježbe uz granicu. Više od stotinu tenkova i vojnih vozila uz podršku radara i bacača raketa stacionirano je na poljanama u blizini granice, s ciljnicima usmjerenima prema kurdskim planinama. Turski parlament odobrio je ulazak svojih snaga u Irak u slučaju proglašenja neovisnosti Kurdistana.

Vlada u Bagdadu pak boji se da bi referendum mogao podijeliti zemlju i izazvati širi regionalni sukob. Irački premijer Haider al-Abadi poduzet će sve mjere protiv referenduma u regiji Kurdistan, a ako je potrebno – upotrijebit će i vojnu silu s obzirom na to da su irački Kurdi, kojih ima oko 7,5 milijuna od 37,2 milijuna stanovnika Iraka, najavili da će referendum održati i na “spornim” područjima pod kontrolom kurdskih snaga. To su područja u pokrajinama Kirkuk, Diyala i Niniva, koja su Kurdi u borbama protiv Islamske države pripojili svojoj regiji, iako su izvan njihovih administrativnih granica.

Osim što je svijet zabrinut zbog sukoba između kurskih pešmergi i turske, a možda i iranske vojske, zabrinutost vlada i zbog sve veće vjerojatnosti izbijanja sukoba između kurdskih snaga i ostalih etničkih i vjerskih iračkih skupina koje se protive odcjepljenju Kurdistana. Protiv neovisnosti Kurdistana bezrezervno su se izjasnili i irački Turkomani i Jezidi na sjeverozapadu zemlje. Jezidi i njihove snage koje drže područje od Sinjara do sirijske granice odvojili su se od kurdskih pešmergi i ušli u neformalni savez sa šijitskim snagama koje su aktivne uz sirijsku granicu. Irački Turkomani ponovili su svoje protivljenje referendumu i pozvali sve svoje sunarodnjake da ga bojkotiraju.

Najkritičnije će biti u Kirkuku gdje je već došlo do oružanih sukoba između Iračke turkmenske fronte i kurdskih pešmerga u kojima je poginulo pet osoba. Ershad Salihi, čelnik Iračke turkmenske fronte, zaprijetio je kako neće priznati rezultate referenduma te da će se njegovi borci boriti do zadnje kapi krvi kako bi očuvali suverenitet i integritet Iraka. Međutim, ono od čega u Iraku najviše strahuju sukobi su između šijita i Kurda s obzirom na to da se protiv referenduma izjasnio i jedan od lidera šijitskih snaga u Iraku, Qais al-Khazali, koji je na čelu skupine Asa’ib Ahl Al-Haq koja broji 10 tisuća boraca. Istog je mišljenja i brigada Hezbollah i druge koje zajedno čine šijitski Hashd Al-Shaabi. On je pod izravnim zapovjedništvom premijera Haidera al-Abadija.

Oštre poruke uputio je i jedan od najutjecajnijih i najmoćnijih šijitskih klerika u Iraku, šeik Moqtada al-Sadr, kazavši kako taj referendum znači samoubojstvo za Kurde u Iraku. Kurda ukupno ima oko 40 milijuna, većina živi na Bliskom istoku, ali postoji i značajna kurdska dijaspora u Azerbajdžanu, Armeniji, Gruziji, Rusiji te u novije vrijeme u Europi i SAD-u. Kurdi predstavljaju većinu u autonomnoj regiji iračkog Kurdistana te su značajna manjina u susjednoj Turskoj, Siriji i Iranu, gdje se kurdski nacionalni pokreti bore za veću autonomiju unutar tih zemalja.

Postoje brojne legende o porijeklu Kurda. U jednoj od njih opisuju se kao potomci anđeoskih sluga kralja Solomona. Kralj Solomon poslao ih je u Europu da mu dovedu 500 lijepih djeva za njegov harem. Kad su sluge to napravili i vratili se u Izrael, kralj Solomon već je bio umro. Oni su se s djevama naselili u planine, oženili se njima, a njihovo potomstvo kasnije je postalo poznato kao kurdski narod. Kurdski nacionalizam pojavio se nakon Prvog svjetskog rata i raspada Otomanskog Carstva, koje je povijesno gledano uspješno integriralo Kurde kroz nasilnu represiju kurdskih pokreta za neovisnost. Prakticiraju više religija te kao takvi predstavljaju možda i najraznolikiji religijski narod zapadne Azije. Tradicionalno, Kurdi uzimaju velike slobode u prakticiranju vjere. Njihove religije su islam, ahl-e haqq, jazidis, zoroastrijanizam, judaizam i kršćanstvo.

Dok u svim zemljama u kojima žive Kurdi nemaju gotovo nikakav status, u Iraku već imaju gotovo sve elemente koje čine pravu državu: vlastitu izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast. S obzirom na to da je to područje još dio Iraka, takva autonomija mnogim Kurdima više nije dovoljna. Prije svega ovise o prihodima od nafte, iz nalazišta koja se nalaze na kurdskim područjima.

Bagdad je do sada ostavljao Kurdima samo 17 posto prihoda od tamošnje nafte, dok mnogi Kurdi ne razumiju zašto bi uopće dijelili bogatstvo svoje zemlje s Bagdadom. Tim više što je kurdsko područje uz granicu s Turskom i gospodarski mnogo naprednije i stabilnije od ostatka Iraka. Irački Kurdistan blagoslovljen je ogromnim količinama nafte. Navodno je riječ o 45 milijardi barela. No sve dosad nisu mogli kontrolirati gigantsko naftno polje u Kirkuku koje je na svom vrhuncu davalo više od 650.000 barela nafte dnevno. Naftu Kurdi prodaju u pola cijene.

U svemu tome značajna je i uloga Turske kroz koju kurdska nafta odlazi dalje na tržište. U Kurdistanu se ulaže u infrastrukturu, svakog dana niču nove zgrade, a trgovina cvjeta. Prije svega sa susjednom Turskom.

Kurdi se danas poistovjećuju s Izraelcima koji su prošli patnje i na kraju dobili svoju državu. Iako danas gotovo cijeli svijet upozorava na moguće posljedice referenduma, Kurdi za to ne mare. Štoviše, uvjereni su da će nova država Kurdistan biti kao i Izrael, s jakim zapadnim savezom, ali okružena neprijateljima.

facebook komentari

Nastavi čitati