Europska unija je do sada pričala s pogrešnim ljudima u BiH

    0

    Izbori za Europski parlament, koji će se održati u svibnju ove godine, posebni su zbog činjenice da će po prvi put u povijesti Europske unije rezultati ovih izbora izravno utjecati na to tko će voditi Europsku komisiju.

    No, ove izbore mnogi promatraju i iz kuta da bi se nakon njih sve češće kritizirana politika Europske unije prema Bosni i Hercegovini mogla promijeniti.

    O uvjerenjima da će se nakon tih izbora mijenjati i politika Unije prema BiH, kao i samoj potrebi da se to i dogodi sve se češće govori i u našoj zemlji, pa je tako ministar vanjskih poslova, Zlatko Lagumdžija, izjavio je kako nema više nikakvih tajni i da su desničarske snage u Europskom parlamentu vrlo glasne u tome da BiH treba dalje dijeliti i etnički identificirati teritorij.

    No, Lagumdžija smatra da novi pristup koji će Europska unija imati prema BiH u ekonomskom smislu, nakon propalih pregovora o implementaciji presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci” još uvijek nema svoju konačnu formu.

    Specifičan pristup prema Bosni i Hercegovini

    Ministar vanjskih poslova BiH uvjeren je kako je Europska unija uvidjela da je BiH potrebno dati malo svježiji i kreativniji način pristupa reformama, jer BiH s ovakvim ustavnim ustrojstvom ne može ispunjavati sve kriterije i voditi pregovore kako su to radile druge zemlje.

    BiH nije zemlja, naveo je Lagumdžija, koja ima institucionalni kapacitet da pregovara s Europskom unijom kako su to radile druge zemlje, a zbog gomilanja ekonomskih i socijalnih problema, te dvije stvari treba napasti paralelno te za BiH napraviti inovativniji pristup.

    Lagumdžijina kolegica, hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, rekla je pa kako Hrvatska se zauzima za to da EU osmisli specifičan pristup prema Bosni i Hercegovini, unutar kojega bi se mogla rješavati sada otvorena pitanja koja su sada postavljena kao preduvjet za početak pristupnog procesa.

    “Hrvatsko je stajališe od početka da se za Bosnu i Hercegovinu osmisli jedan specifičan model približavanja Europskoj uniji, koji se ne mora zvati screening (dubinska analiza usklađenosti zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom), može imati i druga imena i prethoditi screeingu”, rekla je Pusić.

    Iz europskog parlamenta također se mogu čuti poruke kako je potrebno da Europska unija promijeni svoj hladnokrvni stav prema Bosni i Hercegovini.

    Mrtvi kut interesa

    Hrvatski eurozastupnik iz SDP-a Tonino Picula medijima je izjavio kako smatra kako odmah treba početi proces rekonstrukcije daytonske BiH te da se ne smije čekati na održavanje izbora u BiH i EU-u.

    ”Potreban je EU-ov program ubrzane pomoći”, proučio je Picula visokoj povjerenici EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton i dodao kako je Bosna i Hercegovina dugo “u mrtvom kutu interesa međunarodne politike, s jedne strane, a s druge nedostaje i iskrenog interesa bosanskohercegovačkih političara za promjene”.

    “Zahtjevan proces rekonstrukcije daytonske BiH, koji se neminovno mora dogoditi, treba početi odmah. Ne samo zbog europske budućnosti BiH, nego i zbog normalizacije stanja u toj napaćenoj zemlji kako bi njezini građani konačno mogli bolje živjeti”, upozorio je Picula koji smatra da ubrzanim programom pomoći ne treba nekritično ubrzavati članstvo BiH u EU-u, nego sanirati akutnu krizu što će biti “pretpostavka za novi politički dogovor o ustavnim promjenama”.

    Eurozastupnica Ruža Tomačić za Bljesak.info pak kaže kako Europskoj uniji kronično nedostaje vjerodostojnosti u provođenju zajedničke vanjske i sigurnosne politike i to se vidi već desetljećima. Prema njezinim riječima, situacija se nije puno promijenila još od vremena srpske agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.

    Nimalo labavi uvjeti

    ”Postoji nekoliko velikih članica, slobodno ih možemo nazvati silama u europskim, ali i svjetskim okvirima, koje vuku svaka na svoju stranu. Kad uzmete u obzir da je Europa umorna od proširenja, postaje jasno i da uvjeti postavljeni pred BiH neće biti nimalo labavi, a BiH trenutno jedva zadovoljava osnovne uvjete da ju se uopće može nazivati državom. Europskoj uniji treba proširenje da bi dugoročno opstala kao projekt, tako da vjerujem da vrata neće biti potpuno zatvorena za BiH, ali sumnjam da će biti popusta”, navodi Tomašić.

    Dražen Pehar, s Fakulteta međunarodnih odnosa i diplomacije mostarskog Sveučilišta, rekao je za Bljesak.info kako ne vjeruje da bitne i ne-kozmetičke promjene u BiH uopće mogu doći izvana.

    ”Teško možemo očekivati da neko tijelo EU, na bilo kojoj razini, nešto pokrene u BiH pritiskom izvana. Također, ne vjerujem da će SAD ostati isključene iz eventualnih promjena u BiH (ako ih bude), iako se SAD deklarativno zalagala za preuzimanje odgovornosti za BiH od strane EU”, rekao je za Bljesak Pehar i dodao kako se, ukoliko neki izabrani parlamentarci, posebno oni iz Hrvatske, budu skretali pozornost na BiH, može barem održati ta pozornost.

    Deklarativna politika

    Pehar smatra kako je dosadašnja politika EU u odnosu na BiH bila uglavnom deklarativna, pozivala na promjenu ili reformu daytonskog Ustava, bez davanja jasnijih smjernica ili barem opipljivijih standarda.

    ”Posljednja deklaracija EU Parlamenta donekle je naprednija, s primjerice jasnim ukazivanjem na tendencije centralizacije ili unitarizacije kao negativne tendencije. Imajte, molim Vas, na umu da se parlamentarci EU uglavnom bave problemima vezanim za članice EU koji su mnogobrojni i ozbiljni”, rekao je Pehar naglasivši kako stoga ne vjeruje niti u neke skorije promjene niti neki jači angažman EU parlamenta u BiH u sljedećem razdoblju.

    Europska unija, priznala to ili ne, do sada je vukla niz pogrešnih poteza u Bosni i Hercegovini, složni su mnogi analitičari.

    ”Kaos koji gledamo u BiH u posljednja dva tjedna nije rezultat samo (ne)djelovanja domaćih političkih elita, već i odraz katastrofalne politike međunarodne zajednice, uključujući EU, prema BiH”, kaže zaBljesak.info Fedžad Forto, novinar i analitičar iz Sarajeva..

    ‘Sejdić-Finci’ do iznemoglosti

    Forto smatra kako neuspjeh razgovora o implementaciji presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu ”Sejdic-Finci” nije samo neuspjeh bh. ”lidera” već i veliki neuspjeh ukupne politike Europske unije prema BiH, smatra Forto.

    ”Forsirajući do iznemoglosti u posljednjih 4-5 godina pitanje ‘Sejdic-Finci’, EU je pomogla političkim elitama da potpuno u drugi plan bace sva druga životno važna pitanja kojima su se bile dužne baviti posebno u vrijeme globalne ekonomske krize. Jedina ‘kazna’ koju je EU uvela ticala se ukidanja fondova od kojih bi korist imali građani BiH”, kaže Forto za Bljesak navodeći kako je od gubitka tog novca mnogo gora bila poruka građanima BiH da ni EU ne računa vise na njihovu zemlju.

    Forto je uvjeren da je, forsirajući razgovore sa stranačkim liderima, a ne predstavnicima institucija BiH koje bi trebale donijeti odluku o implementaciji presude, EU doprinijela daljnjem delegitimiranju institucija države BiH i stvaranju osjećaja da su one nebitne i da se bave same sobom, a jačala utjecaj ”lidera” i neformalnih centara moći.

    EU udara na institucije države BiH

    ”Po najavama nakon zadnje Fueleove posjete, izgleda da će se sada ići u drugu krajnost i da će se veća pažnja posvetiti razgovoru s predstavnicima ‘građana’ i NVO sektora koji također kao politički lideri često nemaju dodira sa stvarnošću, u mnogo slučajeva jednako (ne)razumiju životne probleme ove zemlje, a niti ih je tko birao niti tko zna po kojem kiteriju oni nekoga trebaju predstavljati. To je opet, slično kao forsiranje razgovora s ‘liderima’ udar na institucije države BiH”, rekao je Forto.

    Ističe kako na kraju svi zaboravljaju da bez podizanja ekonomije ove nesretne zemlje i pravednije raspodjele onoga malo što imamo ova zemlja neće ni milimetra krenuti naprijed.

    ”Džaba vam svi lideri, stranke, kantoni, entiteti, plenumi, NVO-i, ‘nezadovoljni građani’ i ostali. A našim ljudima ne treba puno da bi bili sretni. Tek da može normalno živjeti od prvog do prvog i da ga nitko ne pravi budalom”, rekao je Forto za Bljesak.

    Drugo su najveće glasovanje na svijetu

    Pretpostavlja se da će na europarlamentarnim izborima vodeće stranke u Europskom parlamentu oslabjeti, ali zadržati većinu. Pred Europskom unijom su veliki zadatci, a jedan od njih je osmisliti politiku koja bi se konkuriralo nadolazećima silama poput Brazila, Indije i Kine, ali i reformirati socijalnu državu.

    Zadaci koji se postavljaju pred EU je svakako i jedinstvo. Posebno u vremenima kada su sve glasnije desničarske struje, poput britanskoga UKIP-a, koje zagovaraju izlazak iz Unije, ali i sve glasnije zagovaranje stvaranja tzv. Sjedinjenih Europskih Država po uzoru na Sjedinjene Američke Države.

    Izbori za Europski parlament, drugo su najveće glasovanje na svijetu u kojem 400 milijuna ljudi može dati svoj glas za novi sastav Europskog parlamenta. Nakon svibanjskih izbora, u srpnju će 751 zastupnika zauzeti svoja mjesta u Europskom parlamentu. Izabrana većina oblikovat će europsko zakonodavstvo u sljedećih pet godina i to u svim oblastima, od jedinstvenog tržišta pa do građanskih sloboda.

    bljesak.info

    facebook komentari