Pratite nas

Europska unija je do sada pričala s pogrešnim ljudima u BiH

Objavljeno

na

Izbori za Europski parlament, koji će se održati u svibnju ove godine, posebni su zbog činjenice da će po prvi put u povijesti Europske unije rezultati ovih izbora izravno utjecati na to tko će voditi Europsku komisiju.

No, ove izbore mnogi promatraju i iz kuta da bi se nakon njih sve češće kritizirana politika Europske unije prema Bosni i Hercegovini mogla promijeniti.

O uvjerenjima da će se nakon tih izbora mijenjati i politika Unije prema BiH, kao i samoj potrebi da se to i dogodi sve se češće govori i u našoj zemlji, pa je tako ministar vanjskih poslova, Zlatko Lagumdžija, izjavio je kako nema više nikakvih tajni i da su desničarske snage u Europskom parlamentu vrlo glasne u tome da BiH treba dalje dijeliti i etnički identificirati teritorij.

No, Lagumdžija smatra da novi pristup koji će Europska unija imati prema BiH u ekonomskom smislu, nakon propalih pregovora o implementaciji presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci” još uvijek nema svoju konačnu formu.

Specifičan pristup prema Bosni i Hercegovini

Ministar vanjskih poslova BiH uvjeren je kako je Europska unija uvidjela da je BiH potrebno dati malo svježiji i kreativniji način pristupa reformama, jer BiH s ovakvim ustavnim ustrojstvom ne može ispunjavati sve kriterije i voditi pregovore kako su to radile druge zemlje.

BiH nije zemlja, naveo je Lagumdžija, koja ima institucionalni kapacitet da pregovara s Europskom unijom kako su to radile druge zemlje, a zbog gomilanja ekonomskih i socijalnih problema, te dvije stvari treba napasti paralelno te za BiH napraviti inovativniji pristup.

Lagumdžijina kolegica, hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, rekla je pa kako Hrvatska se zauzima za to da EU osmisli specifičan pristup prema Bosni i Hercegovini, unutar kojega bi se mogla rješavati sada otvorena pitanja koja su sada postavljena kao preduvjet za početak pristupnog procesa.

“Hrvatsko je stajališe od početka da se za Bosnu i Hercegovinu osmisli jedan specifičan model približavanja Europskoj uniji, koji se ne mora zvati screening (dubinska analiza usklađenosti zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom), može imati i druga imena i prethoditi screeingu”, rekla je Pusić.

Iz europskog parlamenta također se mogu čuti poruke kako je potrebno da Europska unija promijeni svoj hladnokrvni stav prema Bosni i Hercegovini.

Mrtvi kut interesa

Hrvatski eurozastupnik iz SDP-a Tonino Picula medijima je izjavio kako smatra kako odmah treba početi proces rekonstrukcije daytonske BiH te da se ne smije čekati na održavanje izbora u BiH i EU-u.

”Potreban je EU-ov program ubrzane pomoći”, proučio je Picula visokoj povjerenici EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton i dodao kako je Bosna i Hercegovina dugo “u mrtvom kutu interesa međunarodne politike, s jedne strane, a s druge nedostaje i iskrenog interesa bosanskohercegovačkih političara za promjene”.

“Zahtjevan proces rekonstrukcije daytonske BiH, koji se neminovno mora dogoditi, treba početi odmah. Ne samo zbog europske budućnosti BiH, nego i zbog normalizacije stanja u toj napaćenoj zemlji kako bi njezini građani konačno mogli bolje živjeti”, upozorio je Picula koji smatra da ubrzanim programom pomoći ne treba nekritično ubrzavati članstvo BiH u EU-u, nego sanirati akutnu krizu što će biti “pretpostavka za novi politički dogovor o ustavnim promjenama”.

Eurozastupnica Ruža Tomačić za Bljesak.info pak kaže kako Europskoj uniji kronično nedostaje vjerodostojnosti u provođenju zajedničke vanjske i sigurnosne politike i to se vidi već desetljećima. Prema njezinim riječima, situacija se nije puno promijenila još od vremena srpske agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.

Nimalo labavi uvjeti

”Postoji nekoliko velikih članica, slobodno ih možemo nazvati silama u europskim, ali i svjetskim okvirima, koje vuku svaka na svoju stranu. Kad uzmete u obzir da je Europa umorna od proširenja, postaje jasno i da uvjeti postavljeni pred BiH neće biti nimalo labavi, a BiH trenutno jedva zadovoljava osnovne uvjete da ju se uopće može nazivati državom. Europskoj uniji treba proširenje da bi dugoročno opstala kao projekt, tako da vjerujem da vrata neće biti potpuno zatvorena za BiH, ali sumnjam da će biti popusta”, navodi Tomašić.

Dražen Pehar, s Fakulteta međunarodnih odnosa i diplomacije mostarskog Sveučilišta, rekao je za Bljesak.info kako ne vjeruje da bitne i ne-kozmetičke promjene u BiH uopće mogu doći izvana.

”Teško možemo očekivati da neko tijelo EU, na bilo kojoj razini, nešto pokrene u BiH pritiskom izvana. Također, ne vjerujem da će SAD ostati isključene iz eventualnih promjena u BiH (ako ih bude), iako se SAD deklarativno zalagala za preuzimanje odgovornosti za BiH od strane EU”, rekao je za Bljesak Pehar i dodao kako se, ukoliko neki izabrani parlamentarci, posebno oni iz Hrvatske, budu skretali pozornost na BiH, može barem održati ta pozornost.

Deklarativna politika

Pehar smatra kako je dosadašnja politika EU u odnosu na BiH bila uglavnom deklarativna, pozivala na promjenu ili reformu daytonskog Ustava, bez davanja jasnijih smjernica ili barem opipljivijih standarda.

”Posljednja deklaracija EU Parlamenta donekle je naprednija, s primjerice jasnim ukazivanjem na tendencije centralizacije ili unitarizacije kao negativne tendencije. Imajte, molim Vas, na umu da se parlamentarci EU uglavnom bave problemima vezanim za članice EU koji su mnogobrojni i ozbiljni”, rekao je Pehar naglasivši kako stoga ne vjeruje niti u neke skorije promjene niti neki jači angažman EU parlamenta u BiH u sljedećem razdoblju.

Europska unija, priznala to ili ne, do sada je vukla niz pogrešnih poteza u Bosni i Hercegovini, složni su mnogi analitičari.

”Kaos koji gledamo u BiH u posljednja dva tjedna nije rezultat samo (ne)djelovanja domaćih političkih elita, već i odraz katastrofalne politike međunarodne zajednice, uključujući EU, prema BiH”, kaže zaBljesak.info Fedžad Forto, novinar i analitičar iz Sarajeva..

‘Sejdić-Finci’ do iznemoglosti

Forto smatra kako neuspjeh razgovora o implementaciji presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu ”Sejdic-Finci” nije samo neuspjeh bh. ”lidera” već i veliki neuspjeh ukupne politike Europske unije prema BiH, smatra Forto.

”Forsirajući do iznemoglosti u posljednjih 4-5 godina pitanje ‘Sejdic-Finci’, EU je pomogla političkim elitama da potpuno u drugi plan bace sva druga životno važna pitanja kojima su se bile dužne baviti posebno u vrijeme globalne ekonomske krize. Jedina ‘kazna’ koju je EU uvela ticala se ukidanja fondova od kojih bi korist imali građani BiH”, kaže Forto za Bljesak navodeći kako je od gubitka tog novca mnogo gora bila poruka građanima BiH da ni EU ne računa vise na njihovu zemlju.

Forto je uvjeren da je, forsirajući razgovore sa stranačkim liderima, a ne predstavnicima institucija BiH koje bi trebale donijeti odluku o implementaciji presude, EU doprinijela daljnjem delegitimiranju institucija države BiH i stvaranju osjećaja da su one nebitne i da se bave same sobom, a jačala utjecaj ”lidera” i neformalnih centara moći.

EU udara na institucije države BiH

”Po najavama nakon zadnje Fueleove posjete, izgleda da će se sada ići u drugu krajnost i da će se veća pažnja posvetiti razgovoru s predstavnicima ‘građana’ i NVO sektora koji također kao politički lideri često nemaju dodira sa stvarnošću, u mnogo slučajeva jednako (ne)razumiju životne probleme ove zemlje, a niti ih je tko birao niti tko zna po kojem kiteriju oni nekoga trebaju predstavljati. To je opet, slično kao forsiranje razgovora s ‘liderima’ udar na institucije države BiH”, rekao je Forto.

Ističe kako na kraju svi zaboravljaju da bez podizanja ekonomije ove nesretne zemlje i pravednije raspodjele onoga malo što imamo ova zemlja neće ni milimetra krenuti naprijed.

”Džaba vam svi lideri, stranke, kantoni, entiteti, plenumi, NVO-i, ‘nezadovoljni građani’ i ostali. A našim ljudima ne treba puno da bi bili sretni. Tek da može normalno živjeti od prvog do prvog i da ga nitko ne pravi budalom”, rekao je Forto za Bljesak.

Drugo su najveće glasovanje na svijetu

Pretpostavlja se da će na europarlamentarnim izborima vodeće stranke u Europskom parlamentu oslabjeti, ali zadržati većinu. Pred Europskom unijom su veliki zadatci, a jedan od njih je osmisliti politiku koja bi se konkuriralo nadolazećima silama poput Brazila, Indije i Kine, ali i reformirati socijalnu državu.

Zadaci koji se postavljaju pred EU je svakako i jedinstvo. Posebno u vremenima kada su sve glasnije desničarske struje, poput britanskoga UKIP-a, koje zagovaraju izlazak iz Unije, ali i sve glasnije zagovaranje stvaranja tzv. Sjedinjenih Europskih Država po uzoru na Sjedinjene Američke Države.

Izbori za Europski parlament, drugo su najveće glasovanje na svijetu u kojem 400 milijuna ljudi može dati svoj glas za novi sastav Europskog parlamenta. Nakon svibanjskih izbora, u srpnju će 751 zastupnika zauzeti svoja mjesta u Europskom parlamentu. Izabrana većina oblikovat će europsko zakonodavstvo u sljedećih pet godina i to u svim oblastima, od jedinstvenog tržišta pa do građanskih sloboda.

bljesak.info

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Mladen Pavković: Zatvarali bi one koji su 1991. ratovali – Za dom spremni!

Objavljeno

na

Oporbeni IDS, javljaju mediji, izradio je prijedlog Izmjena i dopuna Kaznenog zakona u sklopu kojeg predlažu zatvorsku kaznu za isticanje fašističkih simbola, što, kako naglašavaju, podrazumijeva i isticanje  simbola i pozdrava „za dom spremni“, koji se vežu za ustaški režim.

Kao prvo, za nešto takvog zatvorske kazne, pa i zabrane, nikada nisu donijele ništa dobrog, uvijek su manje-više bile – kontraproduktivne.

Ovog puta će to biti još i više, jer glavni razlog predlaganja drastičnih mjera je usklik – „Za dom spremni!“ Naime, kad bi se taj „ludi“ zakon pretvorio u djelo, onda bi se moglo dogoditi da i onaj tko je ratovao, bio ranjen ili ginuo uz taj pozdrav u hrvatskom obrambenom Domovinskom ratu također bi mogao završiti onkraj brave, ili bi jednostavno svi koji su 1991. nosili te oznake postali građani „drugog reda“! Drugo, ako se već razmišlja o nečem takvom, to bi trebalo provesti u „paketu“ tj. da se zabrane fašistički, nacistički i komunistički simboli, ali i četnički koji su vezani uz Domovinski rat. Onda nikakvi ratni zločinci poput Vukašina Šoškočanina ne bi mogli imati „privatne“ spomenike, kao što ih imaju danas, a na kojima piše (na ćirilici) da „ovdje počiva komandant  odbrane Borova Sela, narodni junak, proglašen na velikoj narodnoj srpskoj  skupštini u Belom Manastiru 25. septembra 1991. godine.“.Osim toga, trebalo bi sankcionirati i sve one koji poput nekih članova IDS-a na ovaj ili onaj način sustavno „guraju“ projekt odcjepljenja Istre od Hrvatske, odnosno koji žele Istru proglasiti – Republikom! To je mnogo opasnije teza od usklika „Za dom spremni“, jer bi nakon njih to mogli (kad bi poludjeli!) zatražiti Dubrovčani i drugi. I ode Hrvatska, bez četnika, u tri PM!

Sad se postavlja pitanje: što su ti koji su bili i koji jesu na vlasti učinili da primjerice djeca u školi znaju što je to antifašizam, komunizam, nacizam i fašizam, te  što je to Domovinski rat, i protiv koga smo se mi borili? Sankcije bi trebalo uvesti i za ratne profitere, dezertere i izdajice. Trebalo bi još jednom „pročešljati“ popise amnestiranih srpskih i inih četnika, od kojih se dobar dio ponaša kao da su pobijedili u Domovinskome ratu, a ne kao da su (pomilovani) zločinci.

Dakle, idemo po redu. Prvo ćemo ustvrditi tko su bili oni koji su nakon završetka II. svjetskog rata počinili u ime Tita i partije strašne i neviđene zločine nad nevinim Hrvatima te zabraniti sve simbole pod kojima su to činili. Zatim, ćemo doći do Domovinskog rata te sankcionirati isticanje svih četničkih simbola, poglavito onih koji se vežu uz rehabilitiranog (!) četničkog zlotvora Dragoljuba Dražu Mihailovića, koji je Srbima i danas „svjetla točka“. Onda idemo kazniti one koji svake godine u Kumrovcu, ali i na drugim partizansko-komunističkim skupovima, ističu i nose simbole propale Jugoslavije, zločinačke JNA, ali i Tita.

Trebalo bi kazniti i spodobe  koji viču: Smrt fašizmu-sloboda narodu, jer se  taj uzvik nalazi  i na svim, ali baš na svim, važnijim dokumentima SK, KOS-a, Udbe i drugih organa i bio je sastavni dio  popisa za „odstrel“ nevinih Hrvata! (Uče li i o tome djeca u školi?)

Vjerujemo da ćemo čitav prijedlog ovog (suludog) Kaznenog zakona pročitati i u četničkim „Novostima“, koje iz tjedan u tjedan provode četničku politiku, pa će nam i u svezi toga mnoge stvari biti jasnije! (Zar ne Pupovac?).

Mladen Pavković

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Donald Trump: Ne budemo li imali izbora spremni smo uništiti Sjevernu Koreju

Objavljeno

na

Objavio

Trump: Na nama je hoćemo li svijet uzdići na više razine ili ćemo ga pustiti da potone u bezdan

Na Općoj skupštini UN-a govorio je američki predsjednik Donald Trump.

“Glavni tajniče, gospodine predsjedniče, svjetski lideri, dobrodošli u New York. Velika mi je čast stajati ovdje u svom gradu i obratiti se svijetu. Milijuni građana ispaštaju nakon razornih uragana koji su pogodili našu zemlju, želim izraziti zahvalnost svima koji su ponudili pomoć.

Srećom, SAD je od izbora u studenom doživio sve veći procvat, nezaposlenost je na najnižoj razini, poduzeća se vraćaju u našu zemlju, potrošit ćemo više od 7 milijardi dolara na vojsku, bit će to najveća vojska u povijesti.

Lideri brojnih zemalja su stajali ovdje i govorili o prijetnjama i potencijalu koji samo čeka da ga dostignemo. Liječimo bolesti, riješavamo probleme za koje su prošle generacije mislile da su nemoguće za riješiti. Teroristi su sve snažniji, autoritarne zemlje izlažu riziku brojne saveze koji su spriječavali sukobe od 2. svjetskog rata.

Krijumčari ljudi i oružjem prijete našim granicama i izlažu opasnosti naše građane. Na nama je hoćemo li svijet uzdići na više razine ili ćemo ga pustiti da potone u bezdan.

Imamo priliku da izvučemo ljude iz siromaštva i da djeca žive bez mržnje i nasilja. UN se temelji na viziji da različite nacije surađuju kako bi zaštitile suverenitet. SAD je donio Marshallov plan koji je temeljen na plemenitoj ideji slobodnih i snažnih nacija. Uspjeh UN-a ovisi o svima, moramo započeti s mudrošću iz povijesti, naš uspjeh ovisi o nacijama koje promiču mir i prosperitet. Ne očekujemo da različite zemlje dijele iste kulturološke navike ali očekujemo da poštuju nacije.

Različite zemlje s različitom kulturom ne samo da postoje, već međusobno surađuju. SAD želi biti primjer drugima. Slavimo 230. obljetnicu našeg Ustava, najstarijeg koji se danas koristi u svijetu. Temelj mira i prosperiteta za Amerikance i druge koji štuju vladaviu prava. Ključno u Ustavu je “Mi, narod” i želimo ispuniti obećanje tih riječi, naše povijesti. Ja sam izabran, ne da preuzmem vlast nego da ga predam narodu kome ona i pripada.

Želimo služiti njihovim potrebama i vrijednostima. Amerika će mi uvijek biti na prvom mjestu, baš kao što i lideri drugih zemalja trebaju stavljati svoje zemlje na prvo mjesto. UN je najbolja platforma za prosperitet naših naroda ali zahtjeva suradnju. SAD će uvijek biti prijatelj svim narodima, osobito našim saveznicima ali ne može dozvoliti da ništa ne dobivamo zauzvrat. Smatramo da sve zemlje moraju biti sigurne i prosperitetne.

Naši građani su platili najveću cijenu za obranu naše slobode. Vrijednost Amerike se može vidjeti na bojnim poljima gdje su naši vojnici umirali sa saveznicima. Čak i nakon pobjede nismo tražili teritorijalnu ekspanziju i nismo nametali svoj način života drugima nego smo pomogli izgraditi institucije poput UN-a, to je naša nada za sve narode svijeta. Želimo sklad, a ne sukobe. Moramo zaštiti nacije interese i budućnost, odbaciti prijetnje suverenitetu, moramo poštivati pravo, granice i kulturu i mir.

Kao što su osnivači htjeli moramo se suočiti s onima koji nam prijete terorom. Oni ne predstavljaju prijetnju samo svojim građanima nego i drugima u svijetu. Ako se ne suprostavimo zlo će pobjediti. Sile će samo dobiti na snazi.

Nitko nije pokazao veće nepoštivanje prema narodu od Sjeverne Koreje. Svjedočili smo brutalnosti režima kada je nevin američki student preminuo nakon što se vratio iz Sjeverne Koreje, to smo vidjeli u ubojstvu njegovog brata, sada testiranje balističkih raketa predstavlja prijetnju velikog gubitka života.

Ne samo da neke zemlje surađuju nego financiraju zemlju koja nuklearno prijeti. SAD ima veliko strpljenje ali ako bude prisiljen braniti sebe ili saveznike nećemo imati drugog izbora nego u potpunosti uništiti Sjevernu Koreju. Spremni smo ali se nadamo da to neće biti potrebno.

Vidjet ćemo kako će biti, kako će se ponašati, vrijeme je da Sjeverna Koreja shvati da je denuklearizacija jedina prihvatljiva. Hvala svima koji su glasali za sankcije ali moramo učiniti puno više. Krajnje je vrijeme da stanemo na kraj režimu koji otvoreno govori o smrti, o uništavanju”, rekao je Donald Trump.

Trump prozvao Britance: Teroristički gubitnici su vam bili ispred nosa

facebook komentari

Nastavi čitati