Europski aluminijski savez upozorava na iščezavanje aluminijske industrije sa Staroga kontinenta

0

Iz Europskoga aluminijskoga saveza (EAA), koji je krovnom udrugom svih sudionika u aluminijskoj proizvodnji i preradi na ozemlju Staroga kontinenta, uputili su poprilično snažno priopćenje za javnost, obrušavajući se na nove smjernice Europskoga povjerenstva, u svezi s klimatskom i industrijskom politikom Europske unije.

To javno očitovanje potpisuje predsjednik EAA-a Roeland Baan, a već u uvodu jasno upozorava kako se europska aluminijska industrija premetnula u najbolji primjer kako jednostrana klimatska politika Europske unije može izrazito negativno utjecati na gospodarstvo.

– Prije samo dva mjeseca, procjena Europskoga povjerenstva pokazala je kako je europska aluminijska industrija, nekada globalni lider, postala globalno nekonkurentna, pod teretom klimatske politike Europske unije. U posljednjih pet godina, trajno je zatvoreno ili u potpunosti privremeno zaustavljeno čak jedanaest tvornica aluminija, od njih ukupno 24, koliko ih proizvodi aluminij na europskomu kontinentu – ističe Baan, upozoravajući kako to izravno vodi i padu inovacija i konkurentnosti. Nadalje se pita koliko će još strateških sektora iščeznuti s europskoga prostora, koliko će prihoda i djelatnih mjesta biti izgubljeno i koliko inovacijskih klastera i vrijednosnih lanaca nepovratno uništeno prije nego bude poduzeta konkretna akcija.

– Europa prvo mora zaštititi svoju industriju kako bi postigla svoje klimatske ciljeve. Aluminijska je industrija, o razdoblju od 1990. godine do danas, već sama prepolovila količinu ispuštanja CO2 u zrak i ključ rješenja vidi u učinkovitomu korištenju resursa i energenata – stoji u priopćenju, s upozorenjem kako, prije postavljanja bilo kakovih dugoročnih klimatskih ciljeva, europske vođe moraju prvo osigurati povoljne i postojane cijene energenata te izuzeti aluminijsku industriju od posljedica jednostrane politike EU-a, čiji teret nije moguće podijeliti s kupcima.

Iz Saveza, naime, podsjećaju kako je, u razdoblju od 2007. do 2012. godine, u Europskoj uniji izgubljeno visokih 36 posto proizvodnje primarnoga aluminija, dok tržišta, u istomu razdoblju, bilježe stalan rast potražnje za ovim metalom. Sama je analiza Europskoga povjerenstva, iz mjeseca studenog prošle godine, u kojoj je raščlanjen izravan utjecaj europskoga zakonodavstva na aluminijsku industriju, nedvojbeno pokazala kako su tvornice koje su obuhvaćene europskim planom smanjenja količine ispuštanja štetnih plinova (ETS), za razliku od onih izuzetih od njegove primjene zbog njihovih ranije sklopljenih dugoročnih ugovora, postale najmanje konkurentne na svijetu i suočavaju se s dodatnih 228 eura troškova po svakoj proizvedenoj toni aluminija.

– Studija je pokazala kako su osnovnim uzrokom jaza konkurentnosti među europskim proizvođačima aluminija (onih koji nisu i onih koji jesu obuhvaćeni ETS-om) troškovi za CO2 i troškovi za potporu obnovljivim izvorima energije, koji su pridodani na računima za struju. Problem je u tomu što taj teret nije moguće podijeliti s kupcima jer namete određuje Europska unija, a cijenu aluminija određuje globalno tržište. Zato od mjerodavnih tražimo žurno osigurati konkurentne cijene energije, putom zdrave industrijske, klimatske i energetske politike. Tražimo osigurati dostupnost otpada radi daljnjega recikliranja te, na kraju, održavanje industrijskoga lanca vrijednosti Europske unije, promicanje inovacija i poticanje na iznalaženje štedljivih učinkovitih rješenja – zaključuje u svojoj poruci Europskoj uniji i cjelokupnoj javnosti predsjednik Europskoga aluminijskog saveza Roeland Baan.

hercegovina.info

facebook komentari