Pratite nas

BiH

Europski izbori najavljuju političke promjene u Hrvatskoj?

Objavljeno

na

Protekle nedjelje građani Europske unije birali su zastupnike u Europski parlament. Među njima, drugi put u godinu dana, i državljani Republike Hrvatske. Budući da je prošlog ljeta ušla u Uniju, Hrvatska je lani na svojim prvim europskim izborima birala zastupnike na samo godinu dana, koliko je tada bilo preostalo do redovnih izbora 25.5.2014. Lanjske izbore obilježio je iznimno slab odaziv.

z2410nr9Iako u svim zemljama EU ti izbori privlače znatno manje birača od nacionalnih, odaziv u Hrvatskoj od samo 20,84% posto bio je razočaravajuće malen. Ljudima, očito, nije bilo stalo tko će u njihovo ime, za izvrsnu plaću, sjediti u dalekom Europskom parlamentu koji još odlučuje o vrlo malo stvari bitnih za Uniju. Unatoč tome što sadržajno ne predstavljaju najvažniji politički čin, europski izbori su dobar indikator raspoloženja biračkog tijela prije parlamentarnih izbora. Već na lanjskim izborima pokazala se tendencija oporavka HDZ-a.

Nakon što je 2009. bez ikakvog objašnjenja dotada najmoćniji čovjek Hrvatske Ivo Sanader priopćio javnosti da daje ostavku na mjesto premijera i predsjednika stranke, HDZ se sve brže urušavao. Sanader je završio u zatvoru, a pred sudom se zbog crnog fonda našla i stranka, koja je prvostupanjskom presudom kažnjena. No spas politički već odumirućem HDZ-u došao je od protivnika. SDP-ova vlast je u dvije i pol godine mandata polučila katastrofalne gospodarske i socijalne rezultate. Osim ideološkog eksperimentiranja nad vlastitim narodom, koje je izazvalo duboke podjele u društvu po svjetonazorskim pitanjima, nova vlast se “proslavila” i cijelim nizom afera od kojih je zadnja dovela od smjene moćnog ministra financija Slavka Linića.

Time je SDP definitivno izgubio auru “poštenja” kojom se, nakon svih HDZ-ovih kriminalnih afera iz vremena sanaderštine, obilato koristio u kampanji prije dvije i pol godine kada je premoćno dobio izbore. Ali, kako to često biva, kad su došli na vlast, počeli su i sami ponavljati iste stvari zbog kojih se svojevremeno sasuo HDZ.

Hrvatska je uz Cipar jedina zemlja u EU koja je još u recesiji. Kriza traje već šestu godinu i ne nazire joj se kraj. SDP-ova koalicijska vlast je vrlo klimava i upitno je hoće li izdržati još godinu i pol koliko je ostalo do kraja mandata ili će se ići na prijevremene izbore. U takvoj atmosferi izbori za Europski parlament postali su važni, prije svega, kao pokazatelj odnosa snaga na političkoj sceni.

Ta pomalo neobična situacija, u kojoj se u kampanji za europske izbore govori o svemu više nego o Europskoj uniji i poslu kojeg hrvatski zastupnici obavljaju u njenim tijelima, bitno je srozala kvalitetu kampanje. Na koncu je, desetak dana prije ulaska u vruću završnicu, zbog katastrofalnih poplava izborna kampanja, prešutnim džentlmenskim sporazumom glavnih igrača, prekinuta. Završni skupovi nisu održani, a mediji su, razumljivo, puno više izvještavali o poplavama nego o predstojećim izborima. Unatoč tome, odaziv je bio za četiri postotka bolji nego na lanjskim izborima.

Iako je to još nedovoljno, reprezentativan uzorak za sigurnije predviđanje parlamentarnih izbora iz glasovanja te četvrtine biračkog tijela mogu se izvući neki zaključci o odnosu političkih snaga u Hrvatskoj danas. HDZ-ova koalicijska lista odnijela je čistu pobjedu, osvojivši 41,5% glasova. To je oko osam posto više nego lani. Taj porast HDZ može dijelom zahvaliti proširenju koalicije, u koju je ovaj put ušla i Hrvatska seljačka stranka, koja je lani išla na europske izbore odvojeno. HSS je koaliciji okupljenoj oko HDZ-a donio oko tri posto glasova. Preostalih pet posto HDZ-ovog rasta otprilike se poklapa s većom izlaznošću u odnosu na lanjske izbore. A izašli su očito probuđeni HDZ-ovi glasači koji su 2013. apstinirali.

Od 11 zastupnika koji su biralni, HDZ je s koalicijskim partnerima osvojio šest.

SDP i njegova “Kukuriku” koalicija su glatko poraženi, premda su, u biti, još i dobro prošli, uzevši u obzir rezultate njihove vlade i poplavu afera zadnjih mjeseci. Izbori za EU parlament su jedini u kojima se, osim za listu, može glasovati i za čovjeka na njoj. U slučaju da kandidat na listi dobije više od deset posto od ukupnog broja glasova koje je dobila lista, automatski, zahvaljujući tim “preferencijalnim” glasovima skače na njeno prvo mjesto. Važan izborni rezultat je ostvario Tonino Picula, Milanovićev oponent unutar stranke, koji je dobio preferencijalno polovicu svih glasova liste, što je ako odbijemo glasače drugih koalicijskih partnera, još i znatno više, te znakovito govori o raspoloženju SDP-ovog biračkog tijela. Pogotovo imajući u vidu nedavne javne Piculine izjave kako s premijerom Milanovićem već godinu i pol nije uopće komunicirao. Loš rezultat stranke, uz Piculin individualni trijumf, vjerojatno će biti okidač Milanovićevim protivnicima unutar SDP-a da krenu u obračun. Slavko Linić, prije dva tjedna smijenjeni ministar financija i najutjecajnija figura partije u Rijeci, najjačem SDP-ovom uporištu, odmah po smjeni najavio je obračun s Milanovićem nakon EU izbora. Iz svega se može zaključiti kako će sljedeći dani i tjedni biti odlučujući po pitanju ostanka Milanovića u stranačkom “sedlu”.

thumbsup_eu_elections___save_planet_final_website_2

Od četiri zastupnika s lijeve koalicijske liste, koji su prošli u EU parlament, dvojica su iz redova koalicijskih partnera: Jozo Radoš visoko mjesto na listi dobio je kao predstavnik HNS-a Vesne Pusić, stranke koju danas po anketama podržava jedva nešto više od jedan posto birača, a koja drži pola ključnih resora u Vladi. Drugi je Ivan Jakovčić iz IDS-a s kojim SDP nije u idiličnim odnosima, pogotovo nakon što je partija podržala IDS-ovog disidenta Damira Kajina na lanjskim izborima za istarskog župana i – izgubila. Ulazak u Europski parlament je za dlaku izmaknuo Miloradu Pupovcu, valjda doživotnom ekskluzivnom predstavniku Srba u Hrvatskoj, još od Sanadrova vakta. Pupovac je skromno prihvatio zadnje mjesto na listi SDP-ove koalicije, vođen kalkulacijom kako će svi Srbi glasati preferencijalno za njega, što će na koncu činiti više od deset posto ukupnog broja glasova liste i tako će, na koncu, Pupovac ići u Europu. Procjena mu je bila prilično dobra. Na kraju je, od ukupnog broja glasova SDP-ove koalicijske liste Pupovac osvojio 9,36% i za dlaku nije završio u Europskom parlamentu.

Glasove koje je u međuvremenu pogubio SDP, pokupila je njihova disidentica Mirela Holy, ministrica okoliša u Milanovićevoj vladi, koja je nakon sitnije afere u vezi sa urgiranjem za zaposlenje jedne osobe, smijenjena. Nakon toga izlazi iz stranke, osniva novu stranku pod nazivom Orah, hrvatsku inačicu stranke zelenih. Orah osim Mirele Holy nema javnosti prepoznatljivih članova niti nekih posebnih programa ili vizija. Sakuplja isključivo glasove lijevih birača razočaranih SDP-om. Na ovim izborima je takvih bilo skoro deset posto, tako da je Orah dobio jednog europarlamentarca i izvjesno će igrati bitnu ulogu i na parlamentarnim izborima.

U normalnim razvijenim demokracijama potrebno se silno naraditi da se dođe do tog postotka. Koliko je hrvatska politička scena još neprofilirana i neartikulirana, govori podatak da je svojevremeno Boris Mikšić, Hrvat iz Amerike, koji se pojavio niotkuda i kandidirao, umalo ušao u drugi krug predzadnjih predsjedničkih izbora, nakon čega je brzo nestao. Orah Mirele Holy spada u istu kategoriju prosvjednog glasovanja, ali može predstavljati i političku posudu za prikupljanje glasova razočaranih bivših SDP-ovih birača, koji tako neće propasti nego će se u postizbornoj koaliciji opet spojiti s partijskom maticom, jer je teško zamisliti da Orah može koalirati s HDZ-om. Sličnu funkciju na desnoj strani ima Savez za Hrvatsku koji je okupio manje desne stranke koje su donedavno bile ispod praga te jakog regionalnog igrača u Slavoniji, Glavašev HDSSB. Savez je osvojio respektabilnih sedam posto glasova i iako mu je malo nedostajalo da dobije eurozastupnika, na ovim izborima se potvrdio kao ozbiljan igrač.

Kako god bilo, išlo se na parlamentarne izbore prijevremeno već ove godine, ili u roku sljedeće, Hrvatska teško može računati na stabilnu većinsku vladu koja neopterećeno može provesti dubinske reforme. Realnost je krhka koalicijska vlada, bila ona lijeva oko SDP-a ili desna oko HDZ-a, kojoj će unaprijed biti vezane ruke. Sve to navodi na zaključak da je u interesu zemlje promjena Izbornog zakona u smislu davanja neke vrste premije prvoplasiranoj stranci ili listi kako bi joj se omogućilo formiranje vlade bez beskonačnog trgovanja sa “sitnim ribama”. Druga važna stvar bile bi “otvorene liste”, tj. mogućnost da se preferencijalno glasa i za pojedine ljude, a ne samo za listu u cjelini. Ali da bi se to ostvarilo potreban je konsenzus i volja dvije najveće stranke, što je u ovom trenutku prilično teško zamislivo. NinoRaspudić/nezavisne

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Klub Hrvata u Domu naroda oštro osuđuje konstantno kriminaliziranje hrvatskih dužnosnika

Objavljeno

na

Objavio

Izaslanici Doma naroda Parlamenta FBIH su izabrani dužnosnici sa dvostrukim legitimitetom i kao takvi prvenstveno odgovaraju narodima i građanima koji su ih  birali. S obzirom na kompleksnu političku situaciju, smatramo krajnje neprimjerenom i neodgovornom ovu višemjesečnu medijsku hajku na ovaj Dom, prvenstveno hrvatske izaslanike ali i sve druge.

Kao Klub Hrvata, oštro osuđujemo konstantno kriminaliziranje hrvatskih dužnosnika općenito, posebice izaslanika, predsjedateljice Bradara te članova njenog ureda.

Pojedini mediji su u posljednjih nekoliko mjeseci, više puta iznosili netočne, neprovjerene a posebice nedokazanetvrdnje koje krajnje diskriminiraju gore navedene osobe očito s ciljem krajnjeg narušavanja njihova integriteta.

Posebno zabrinjava korištenje informacija točnije navoda od „neimenovanih izvora“  koji dolaze iz Parlamenta FBIH ili konkretnije Doma naroda. Krajnje je neprimjereno, pa čak i nedozvoljeno iznošenje bilo kakvih osobnih podataka vezanih za izaslanike bez njihova dopuštenja pa čak i znanja a posebice namjerno puštanje određenih službenih akata u javnost.

S tim u vezi, glede posljednjih u nizu napada koji se dogodio prije nekoliko dana, odgovorno tvrdimo da ni jedan izaslanik iz Kluba Hrvata ne prima dupli paušal, nadalje, kako bi preduhitrili sve buduće napade kojih će ne sumnjamo biti jer je kampanja za pojedine očito počela, odgovorno tvrdimo da ni jedan član ovoga Kluba ne zloupotrebljava niti jedno od svojih, zakonom mu pripadajućih prava.

I na kraju, glede unitarističke koncepcije i želja određenih izaslanika da se Dom naroda ukine, pozivamo ih da vrate mandate u istom jer nije u redu da predstavljaju i sjede u instituciji za koju smatraju da nije potrebna. Klub Hrvata vrlo dobro zna koja je svrha ovog Doma, koga i zašto naši izaslanici predstavljaju i to će odgovorno činiti i dalje, stoji u priopćenju Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BIH.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Parlament Federacije BiH: Jedinstveni registar branitelja dobio zakonski okvir

Objavljeno

na

Objavio

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji danas je dobio podršku izaslanika Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, čime je usvojen u oba doma ovog parlamenta.

Između ostalog, tim zakonom je data definicija jedinstvenog registra branitelja za koji federalni ministar za pitanja branitelja i invalida Domovinskog rata Salko Bukvarević kaže da je neophodan kako bi se uredila ta oblast, a da ga traže i branitelji.

– Smatramo da je opravdan zahtjev branitelja i da javnost mora znati tko, šta i na osnovu čega prima. Želimo da znamo tko je šta dobio, stan, prostor, bespovratna sredstva da možemo pomoći onima koji nisu dobili pomoć, zato nam treba zakonski okvir uspostave registra – rekao je Bukvarević na sjednici Doma naroda.

Istaknuo je da će podaci iz registra biti dostupni svim institucijama da bi se došlo do branitelja koji su u stanju potrebe. Federalna vlada krajem travnja ove godine utvrdila je i Parlamentu FBiH uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji, čime je omogućena i provedba presuda Ustavnog suda FBiH od 4. svibnja 2005. i 1.  listopada 2013. godine.

Ujedno, u objašnjenju stoji da je ovim izvršena preporuka Komiteta za ljudska prava UN-a koji je BiH naložio ukidanje obaveze članovima porodice da svoje nestale srodnike proglase mrtvim kako bi imali pravo na socijalne naknade ili bilo koji drugi oblik kompenzacije. Brisana je odredba prema kojoj su članovi porodice nestalog borca bili dužni da nestalog proglase umrlim kako bi imali pravo na socijalne naknade ili bilo koji drugi oblik kompenzacije. Izmjene i dopune definiraju ko se smatra braniteljem, organizatorom otpora, dobrovoljcem, veteranom Domovinskog rata, jer su ovi pojmovi presudom Ustavnog suda FBiH proglašeni neustavnim.

Propisani su uvjeti pod kojim se stiče status ratnog i mirnodopskog vojnog invalida.   Date su i definicije obitelji poginulog, umrlog ili nestalog branitelja i obitelji umrlog vojnog invalida.   S 15 na 30 dana je produžen rok za pokretanje postupka po nastaloj promjeni, a propisana je mogućnost dokazivanja činjenica okolnosti stradanja u upravnom postupku.   Dopunjen je član 44. Zakona tako da se, pored vojne dokumentacije, uvjerenje izdaje i na osnovu pravosnažnog rješenja donesenog u skladu sa članom 43. Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji.   Nova je i odredba da okolnosti nastanka ili pogoršanja oboljenja utvrđuje Institut za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja.

Podršku izaslanika Doma naroda Parlamenta FBiH dobio je i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji.   Izmjena je predložena jer je Ustavni sud Federacije BiH presudom od 7. studenog 2012. godine utvrdio da prvi član ovog zakona, kojim je propisan cenzus za korisnike prava na mjesečni novčani dodatak po osnovu ratnog priznanja ili odlikovanja, nije u suglasnosti s Ustavom FBiH.

Prijedlogom zakona brisana je osporena odredba po kojoj je ostvarivanje prava bilo uvjetovano prihodovnim cenzusom, čija je primjena počela 1. svibnja 2010. godine. (Fena)

facebook komentari

Nastavi čitati