Pratite nas

Pregled

Europsko vijeće prihvatilo hrvatski prijedlog vezano za Schengen

Objavljeno

na

Hrvatski premijer Andrej Plenković izrazio je u četvrtak zadovoljstvo što je u zaključcima sastanka Europskog vijeća prihvaćen hrvatski prijedlog da se kod donošenja novih propisa u vezi s uvođenjem sustavnih kontrola na vanjskim granicama uzme u obzir specifična situacija onih zemalja koje se spremaju za ulazak u schengenski prostor.

“Europsko vijeće pozdravlja dogovor o revidiranom schengenskom zakoniku kojim se uvode sustavne kontrole za sve putnike koji prelaze vanjske granice EU-a, uzimajući u obzir specifične situacije nekih zemalja članica,” kaže se u zaključcima summita, koji je završio u četvrtak nešto prije ponoći.

Zadnji dio rečenice – “uzimajući u obzir specifične situacije nekih zemalja članica” – ubačen je na hrvatski prijedlog.

Taj politički dogovor trebao bi kroz zakonodavni postupak u tijelima EU-a biti ozakonjen do lipnja sljedeće godine u pogledu sustava za kontrolu ulazaka i izlazaka, a do kraja iduće godine glede uspostave Europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) radi jačanja sigurnosnih provjera putnika koji za ulazak u EU ne trebaju vize.

Plenković je rekao da je smisao hrvatske dopune da, primjerice, trenutačno jedinstvena granična kontrola koja postoji između Hrvatske i Slovenije ne bude razdvojena, da se zemlja koja je u Schengenu ne tretira odvojeno od one koja se sprema za ulazak u Schengen jer bi to izazvalo dodatne troškove.

Čelnici EU-a završili su jednodnevni summit na kojem su produljili gospodarske sankcije protiv Rusije za još šest mjeseci, postigli dogovor o jamstvima za Nizozemsku, što bi trebalo osigurati dovršetak ratifikacije sporazuma o pridruženom članstvu EU i Ukrajine, potvrdili privrženost dogovoru s Turskom o migracijama te pozvali na hitno otvaranje humanitarnog koridora do Alepa, kako bi se mogli evakuirati civili i izbjegla humanitarna katastrofa u tom sirijskom gradu.

Čelnici su također dogovorili ubrzanje rada u području sigurnosti i obrane u partnerstva s NATO-om.

“Obvezali smo se da ćemo povećati suradnju i izdvajati više sredstava za sigurnost i obranu”, rekao je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.

Na kraju službenog summita 28 čelnika, održan je kratki sastanak 27 zemalja, bez Velike Britanije. Ti sastanci u formatu 27 čelnika postali su pravilo nakon britanskog referenduma o izlasku iz Europske unije.

za Istaknuli su da se u budućim odnosima s Velikom Britanijom mora poštovati načelo nedjeljivosti četiriju sloboda – slobode kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala. London bi, s druge strane, htio zadržati pristup jedinstvenom europskom tržištu, ali bez slobode kretanja ljudi, jer želi zaustaviti dolazak državljana EU-a na rad u Britaniju.

Čelnici su potvrdili da će pregovore o Brexitu voditi Europska komisija, čiji je glavni pregovorač Michel Barnier. U tim pregovorima sudjelovat će i predstavnici Europskog parlamenta.

Tusk je rekao da su čelnici europskih institucija dobili mandat da u sljedećih nekoliko mjeseci organiziraju summit s Turskom, kako bi se razgovaralo o provedbi sporazuma koji je omogućio zaustavljanje velikog priljeva izbjeglica prema Europi.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati