Pratite nas

BiH

Federacija ne želi preuzeti održavanje cesta u Hercegovini

Objavljeno

na

Iako je Vlada Federacije BiH na svojoj 104. sjednici održanoj 20. ožujka donijela odluku o razvrstavanju cesta u autoceste i brze ceste, magistralne ceste i regionalne ceste, a čija primjena je trebala započeti 15. studenoga, ceste u Hercegovini još godinama neće biti prekategorizirane, niti će brigu o njima preuzeti Federacija BiH, piše Večernji List.

ATT340871Naime, na posljednjoj sjednici Vlade FBiH održanoj prošli tjedan stupanje ove odluke na snagu pomjereno je za 15. ožujka 2018. godine. Tako će Cesta R-424 Mostar – Čitluk – Ljubuški koja je ovom odlukom trebala biti prekategorizirana u magistralnu cestu prvog reda i nositi naziv M-120, te je brigu o njenom održavanju trebala preuzeti Federacija BiH, i dalje ostati u stanju u kakvom je sada jer županije nemaju novca za njeno održavanje, piše Vecernji.ba. Ovom istom odlukom regionalna cesta R-425 Žitomislić – Čitluk ostaje u istoj kategoriji, samo je trebala dobiti novi naziv R-704, dok bi regionalna cesta R-425a Čapljina – Međugorje – Široki Brijeg trebala dobiti novi naziv R-801, a o njima će brigu nastaviti voditi Uprava za ceste HNŽ-a. Zanimljivo je spomenuti kako je Vlada FBiH ovu odluku odgodila bez suglasnosti resornog federalnog ministarstva koje je po zakonu dužno donositi iste.

Umjesto ministarstva, Vlada FBiH je tako na posljednjoj sjednici postupila po odluci federalnog poduzeća “Ceste Federacije”. Naš izvor blizak Vladi FBiH tvrdi kako je odgoda primjene odluke o prekategorizaciji cesta donesena nezakonito, te da nije naveden nijedan od realnih razloga zbog kojih bi primjena morala biti odgođena. U obrazloženju odgađanja provedbe odluke Vlada Federacije BiH navodi nedostatak sredstava, što prema našem izvoru nije točno. Naime, glavno pitanje koje se nameće u Studiji kategorizacije cesta Federacije BiH, čiji je nacrt završen 13. listopada 2014. godine, jeste financiranje koje je potrebno riješiti kako bi mogla biti izvršena primopredaja cesta između upravitelja. Preuzimanjem prekategoriziranih regionalnih u magistralne ceste (oko 700 km) sadašnja mreža magistralnih cesta u FBiH bila bi povećana za 33 posto.

“Prema pokazateljima, to iziskuje dodatnih 15 milijuna KM te ukazuje na to da će važeća odluka o kategorizaciji cesta u autoceste i brze ceste, magistralne ceste i regionalne ceste, svoj potpuni smisao imati kada se definira pitanje financiranja”, navode iz Vlade FBiH dok naš izvor tvrdi kako novac za održavanje ovih cesta nije upitan.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Na Mosoru obilježena 71. obljetnica smrti „Škripara“

Objavljeno

na

Objavio

Svetom misom zadušnicom i polaganjem vijenaca na Mosoru (široki Brijeg) je u nedjelju, 17. rujna, obilježena 71. obljetnica smrti  „Škripara“ koji su mučki ubijeni 18. rujna 1946.

Marijofil Mandić, Zlatko Ćavar, Jure Zovke, Božo Hrkać, Jakiša Alpeza, Vidak Prskalo, Veselko Rezić, Ivan Jurčić, Ivan Kolobarić i Ivan Katura imena su ubijenih “Škripara”, za čije ubojstvo nitko nikada nije procesuiran.

Prije služenja svete mise, održana je procesija do groba pobijenih “Škripara”.

Na grob stradalih Škripara vijenac je položilo izaslanstvo Grada Širokog Brijega, Gradski vijećnici Stjepan Marić i Vlado Ćorić, zastupnik u Skupštini ŽZH Ivan Damjanović i Marko Ćavar.

Vijenac su također položili članovi navijačke skupine “Škripari” koji ponosno nose njihove ime.

Nakon svete mise domaćini i njihovi gosti uživali su u prigodnome druženju.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Krešić: Vehabijske zajednice u BiH su mnogobrojne

Objavljeno

na

Objavio

Pokazalo se da su vehabijske zajednice u BiH mnogobrojne, umrežene, s tisućama članova i sljedbenika te s mnogostruko više simpatizera među “običnim”, autohtonim stanovništvom u BiH.

”Činjenica je da je tema radikalizacije u Bosni i Hercegovini svakodnevna i da se o tome govori svakojako.

U više navrata upozoravao sam na taj problem te smo ga i prepoznali kroz strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma”, kazao je Mijo Krešić, zamjenik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine u intervjuu za Hrvatski medijski servis.

Dodao je kako i isto tako i činjenica da i ”naši partneri vode računa o stanju u Bosni i Hercegovini, tako da vrlo često imamo različite informacije o tome”.

”Pojavom tzv. Islamske države na prostoru Iraka i Sirije, to je pitanje u Bosni i Hercegovini vrlo brzo artikulirano u velikom kapacitetu.

Pokazalo se, naime, da su vehabijske zajednice u Bosni i Hercegovini mnogobrojne, umrežene, s tisućama članova i sljedbenika te, što je najopasnije, s mnogostruko više simpatizera među “običnim”, autohtonim stanovništvom u Bosni i Hercegovini. Tako se gotovo neosjetno težište sa stranaca prenijelo na domaće stanovništvo koje je konvertiralo u radikalnu ideologiju”, rekao je Krešić.

Krešić je upozorio na visinu kazni za osobe optužene zbog odlaska na strana ratišta na Bliski istok.

”U ovom dijelu postoje velika nesnalaženja u kojem smjeru treba ići i poduzimati aktivnosti. Neki od njih će izdržati svoje kazne na koje su osuđeni, a da nisu prošli kroz programe deradikalizacije. Činjenica je da će po odsluženju kazne te osobe biti slobodni građani i idoli za sljedbenike ideologija koje su u nastajanju, a koje ne uvažavaju različitosti Bosni i Hercegovini. To je ono što ne bismo trebali nikako ignorirati”, kazao je Krešić.

facebook komentari

Nastavi čitati