Pratite nas

BiH

Federalizacija i decentralizacija za europski put BiH i konstitutivnost triju naroda! (VIDEO)

Objavljeno

na

Federalizacija i decentralizacija jedini je put za europsku BiH i konstitutivnost svih triju naroda. U interesu nam je da Hrvati u BiH imaju svoj status te da BiH bude funkcionalna država. Unutarnje uređenje BiH treba biti na način da svi narodi uživaju jednaka prava, ne samo na papiru, nego i de facto! – istaknula je voditeljica HDZ-ove delegacije u EP-u Dubravka Šuica gostujući u HTV-ovoj emisiji Studio 4.

Šuica, ujedno i potpredsjednica Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, izravnim javljanjem iz Bruxellesa istaknula je da će EU inzistirati na provedbi reformi za pokretanje gospodarstva i osiguranje učinkovitog pravosuđa te je govorila o konceptu novog pristupa EU prema BiH.

Proaktivni pristup EU

Imamo novo vodstvo Komisije, novog povjerenika Johannesa Hahna koji je zadužen za politiku susjedstva i proširenje, kao i visoku predstavnicu Federicu Mogherini – oni su se odlučili za proaktivnu politiku EU prema BiH. Neophodno je da se BiH pokrene na svom euroatlantskom putu. Očekujemo mnogo od novog saziva Komisije, Vijeća i EP-a. Vjerujem, također, da će izvješće o napretku Bosne i Hercegovine parlamentarnog izvjestitelja – rumunjskog eurozastupnika Cristiana Dan Prede biti pozitivno i da će pomoći vlastima u BiH.

Zalaganje za Hrvate u BiH

Novi ustroj BiH nije lako provesti, no prateći situaciju mislim da će do toga doći. Prošle godine smo u našoj rezoluciji rekli ne separatizmu i unitarizmu, ali da federalizaciji i decentralizaciji. To je jedini put za europsku BiH i konstitutivnost svih triju naroda. I tu naglasak stavljam na Hrvate koji nemaju implementirano sve ono što im je zajamčeno svim dosadašnjim dokumentima, pa i Ustavom. Mislim da će do toga doći te da federalizacija i decentralizacija mogu samo biti pozitivni, jer 14 posto Hrvata koliko ih ima po posljednjem popisu stanovništva nije zanemariva činjenica. Stalo nam je da Hrvati u BiH ne budu tretirani kao manjina. Stoga smo se založili da dobiju pravo na svoj televizijski kanal, pravo na hrvatski jezik i sve ono što pripada punopravnom narodu.

Za funkcionalnu BiH

Hrvatska je supotpisnica Daytonskog sporazuma i sukladno našem Ustavu dužni smo brinuti o svim Hrvatima izvan Hrvatske pa tako i u BiH. Nije nam nevažno što se tamo događa i nama je u interesu da Hrvati u BiH imaju svoj status te da BiH bude funkcionalna država. Unutarnje uređenje BiH treba biti na način da svi narodi uživaju jednaka pravo, ne samo na papiru, nego i de facto.

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Prisluškivanje gospodarstvenika bio je očito paravan da bi se motrilo poteze političara

Objavljeno

na

Objavio

U skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka BiH i Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH, Sud bi povrijedio navedene zakone ukoliko bi odgovarao na pitanja koja su postavljena”.

Tako su iz Suda BiH odgovorili na naše pitanje o tome je li Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) ove zemlje prisluškivala i pratila političke dužnosnike i gospodarstvenike iz Hrvatske i BiH da bi spriječila “ekonomsko podrivanje zemlje”, što je ustvrdio ministar sigurnosti Dragan Mektić, piše VečernjiList

Tjednik Nacional objavio je da agenti OSA-e, kojom upravlja Osman Mehmadagić Osmica, blizak suradnik vladajuće bošnjačke obitelji Izetbegović, prisluškuju gospodarstvenike, ali i državni vrh Hrvatske vezano za Agrokor i Konzum, Aluminij iz Mostara i njegovu privatizaciju te Elektroprivredu Herceg Bosne. Doznaje se da su upravo na meti bili i direktori Konzuma BiH, Velproa, Aluminija, a onda preko njih Vladin povjerenik Ante Ramljak, ali i potpredsjednica Vlade te ministrica gospodarstva Martina Dalić, a onda po logici stvari i sam premijer Andrej Plenković.

Prisluškivanje gospodarstvenika bio je očito paravan da bi se motrilo poteze političara. Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić ustvrdio je da nije znao za tajne operacije OSA-e. – Činjenica jest da je u posljednje vrijeme jako velik pritisak na Hrvate u BiH, posebice na one koji obnašaju dužnosti na različitim razinama. OSA se ne smije miješati u takve aktivnosti jer ćemo svi platiti cijenu tih zloporaba. OSA nije privatna institucija, nego institucija BiH koju financiraju porezni obveznici – rekao je Krešić. Najspornije su tvrdnje koje je iznio Večernjakov sugovornik, bivši obavještajni djelatnik, da unutar struktura još uvijek postoje parastrukture nekadašnje bošnjačke tajne službe AID-a, kao i srpske službe pod nadzorom vladajućih stranaka. Sve donedavno bošnjačka politika u BiH pod svojim nadzorom imala je sve alate represivnog aparata, od toga da bi izabranu metu prisluškivala OSA, “hapsila” stranačka policija, optužnicu podizali podobni tužitelji i presuđivali suci po mjeri.

U sadašnjoj su strukturi OSA i Federalna uprava policije (FUP) stranački aparat SDA. Smjenom glavnog državnog tužitelja Gorana Salihovića i predsjednice Suda Meddžide Kreso doslovno je prekinuta ta nit od kompromitiranja dužnosnika preko namještanja dokaza do osude. U posljednje dvije godine u više navrata pokušavalo se na različite načine kompromitirati hrvatske dužnosnike, a ponajprije je meta bio hrvatski lider u BiH Dragan Čović – od pokušaja da ga se poveže s ubojstvom doministra unutarnjih poslova Joze Leutara, zatim s korupcijskom aferom smijenjenog direktora Uprave za neizravno oporezivanje Kemala Čauševića do tvrdnji da su njegovi suradnici povezani s otmicama ili tvrdnje da su Hrvati u BiH zagovornici ruske strane, a protiv članstva u NATO-u i EU…

Posljednja afera izašla je na vidjelo kada je BiH na vrhuncu kriza u odnosima bošnjačkih i hrvatskih stranaka, kao i dužnosnika SDA Bakira Izetbegovića i HDZ-a BiH Dragana Čovića o izmjenama sudbonosno važnih odredbi Izbornog zakona BiH koje bi trebale dovesti do jednakopravnosti bh. Hrvata, te prepucavanja predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i bošnjačkog vodstva o opasnostima od radikalnih islamista i njihova broja u zemlji.

Bošnjačka strana odbacila je prijedloge o izmjenama Izbornog zakona kako bi nastavili političko nasilje nad malobrojnijim Hrvatima po receptu Srba u bivšoj Jugoslaviji. I to upravo u vrijeme kada administracija SAD-a pokazuje ambicije da mijenja Daytonski sporazum da bi se i riješilo hrvatsko pitanje. Kako bi političko Sarajevo to spriječilo, kroz obavještajno podzemlje bh. Hrvate prikazuje se kao rusku ekspozituru.

 

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Od trošarina i registracija prikupili pet milijardi, a dižu kredite za autoceste

Objavljeno

na

Objavio

BiH je jedina zemlja u Europi koja je u 21. vijek ušla bez ijednog kilometra autoputa

Od trošarina, prema izjavama stručnjaka, BiH je bez ijedne marke kredita mogla izgraditi više od 500 kilometara autoputa.

Po osnovu trošarina na naftu i kroz registracije vozila u BiH tijekom proteklih deset godina prikupljeno je, prema neslužbenim procjenama, blizu pet milijardi maraka i sasvim je sigurno da ovaj novac koji je namijenjen za izgradnju i održavanje putova i autoputova nije potrošen namjenski, pišu Nezavisne novine.

Od tog novca, prema izjavama stručnjaka, BiH je bez ijedne marke kredita mogla izgraditi više od 500 kilometara autoputa. Službeni podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH govore da je po osnovu trošarina za putove i autoputove od 2010. godine do kolovoza ove godine prikupljeno više od 3,2 milijarde KM i ako se tome doda i novac koji je prikupljen prilikom registracije vozila, dođe se do brojke od blizu pet milijardi KM.

Bivši direktori poduzeća koja se bave održavanjem i izgradnjom putova i autoputova, kao i ekonomski analitičari tvrde da je sigurno da se taj novac troši nenamjenski te da kroz proračun uglavnom ode na javnu potrošnju, plaće i financiranje drugih proračunskih rashoda.

“Kada sam došao u tadašnju Direkciju za ceste, iz proračuna smo dobivali po osnovu prikupljenih namjenskih sredstava za putarine oko 40 milijuna KM, a po tom osnovu se prikupljalo više od sto milijuna KM godišnje.

Tada sam bio politički utjecajniji i uspio sam da dobijem ono što mi sljeduje. U četiri godine mog mandata u Direkciju se slijevalo između 105 i 115 milijuna KM”, rekao je Nemanja Vasić, bivši direktor Direkcije za ceste, a sada potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Kaže da se taj namjenski prikupljen novac sada zloupotrebljava, te da se koristi za druge namjene, a ne za izgradnju putova i autoputova. Inače, BiH ima najmanje kilometara autoputova u regiji, svega oko 200, računajući i autoput Banjaluka – Doboj, koji još nije završen, a ono što je najgore, svaki metar, i pored milijardi KM prikupljenih po osnovu putarina, izgrađen je kreditnim sredstvima.

Srbija ima oko 800, a Hrvatska više od 1.300 kilometara i BiH je jedina zemlja u Europi koja je u 21. vijek ušla bez ijednog kilometra autoputa. Ensad Karić, bivši direktor JP “Autocesta FBiH”, kaže da je novac koji im je doznačavan od putarina, dok je on bio na čelu poduzeća, namjenski trošen, ali da ne može govoriti da li je poduzeće dobivalo sve što mu sljeduje s obzirom na novac koji se prikupi po tom osnovu.

Ovo poduzeće, prema izvještaju koji je nedavno dostavilo Ministarstvu transporta i komunikacija BiH, od siječnja 2011. godine do kraja svibnja ove godine potrošilo je svega oko 400 milijuna KM prikupljenih po osnovu prihoda od trošarina i putarina.

“Sigurno je da toliki novac nije potrošen namjenski, jer da je tako, a uzimajući koliko u normalnim zemljama košta kilometar autoputa, u BiH bi do sada samo od tog novca trebalo da bude više od 600 kilometara, i to bez ijedne marke kredita za to. Ovako taj novac je otišao na plaće i javnu potrošnju”, rekao je Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

Zbog ovoga, odnosno nenamjenskog trošenja novca, u parlamentu BiH formirana je i istražna komisija. Međutim, kako kažu stručnjaci, domet te komisije bit će samo da utvrdi ono što svi znamo, a to je da novac nije potrošen namjenski i na tome će se sve završiti.

Usprkos nenamjenskom utrošku sredstava, dio vlasti u BiH pokušava da izmijeni Zakon o trošarinama i za još 0,15 feninga po litru poveća trošarinu na naftu. Obrazloženje za taj potez pokušavaju opravdati pričom da se ubrza izgradnja autoputova i putova u BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati