Pratite nas

Formira se nova stranka da ‘isčupa’ Hercegbosansku županiju

Objavljeno

na

Izgradnju RiTE Kongora koja se, kako kaže već gradi, a da lokalno stanovništvo o tome nije upoznato, Bagarić smatra najgrubljim kršenjem prava lokalne samouprave od strane Federacije. Objasnio je da su minicentrala u Mokronogama i revizabilna HE Vrilo male ekonomske isplativosti te da se grade samo kako bi hladile termoelektranu u sušnome periodu.

U Tomislavgradu je sinoć održan inicijativni skup za osnivanje još jedne stranke na političkoj sceni Hercegbosanske županije. Nazočnima se obratio Marko Bagarić, duvanjski poduzetnik, bivši branitelj i povratnik iz Njemačke koji s obitelji živi u Mesihovini. Uvodno je športskim rječnikom prezentirao stanje u kojem se nalazi Hercegbosanska županija „Igramo zadnju ligu i u njoj zauzimamo zadnje mjesto!”, prenosi portal Tomislavcity.com.

– Cilj mi je okupiti ljude i izvršiti pritisak na sadašnju politiku govoreći istinu, kazao je Bagarić. Prošlogodišnjim županijskim proračunom planirani su poticaji za industriju u iznosu od 25 tisuća KM, a uplaćeno je 577 KM, što je nezamislivo. Istovremeno za rad 6 -7 političkih stranaka planirano je 300 tisuća KM i toliko je uplaćeno, a izvan toga su sredstva za zastupničke plaće. Stanje u športu je katastrofalno upravo zbog malog investiranja. Nepojmljivo je da 35 športskih klubova dobiva manje sredstva od par političkih stranaka. Gotovo po svim pokazateljima smo na dnu. Većina županija ima 50 % zasijane površine, kod nas je taj postotak iznosi oko 22, imamo najveću površinu, a minimalan broj grla. Kao posljedica toga danas imamo nizak standard, umjesto da zarađujemo i zdravo živimo, mi kupujemo i trošimo na hranu loše kvalitete, umjesto da zapošljavamo, mi raseljavamo i za sve ovo vrijeme nisam vidio ni čuo viziju razvoja.

Bagarić je govorio i o potrebi reforme školstva, te prikazao njemački dualni sistem kojeg on forsira i mnoge zemlje primjenjuju i  koji se pokazao učinkovitim u borbi potiv nezaposlenosti.

Izgradnju RiTE Kongora koja se, kako kaže već gradi, a da lokalno stanovništvo o tome nije upoznato, Bagarić smatra najgrubljim kršenjem prava lokalne samouprave od strane Federacije. Objasnio je da su minicentrala u Mokronogama i revizabilna HE Vrilo male ekonomske isplativosti te da se grade samo kako bi hladile termoelektranu u sušnome periodu.

Mišljenja je da su upravo zbog ove kapitalne investicije sve veće stranke pokrenule bitku kako bi pobijedile na idućim parlamentarnim izborima. Gradnjom RiTE Kongora na ovaj način  političari će imati koristi, a stanovništvo dobiti pepeo, prašinu, dim i devastirano polje, kaže Bagarić.

Tijekom izlaganja usporedio je pod kojim uvjetima se trenutno gradi TE u Moorburgu kraj Hamburga, a velikom predizbornom prevarom nazvao je, pak, najavu izgradnje VE Mesihovina.

– VE Mesihovina za koju je kamen temeljac postavljen deset dana uoči izbora 2010. je veliki predizborni trik. Taj kamen i dandanas stoji tamo gdje je i postavljan, 500 m od rodne kuće Mijata Tomića, a prema planu ove je godine trebala proizvesti prve kilovate! Naravno, od toga još nema ništa. Ovo je prevara 80 tisuća stanovnika Herecegbosanske županije za koju nitko nije odgovarao. Ta je prevara je doprinijela  da se vlast u HBŽ-u nakon izbora, prve dvije godine nije moga formirati, što je nanijelo veliku štetu.

Kada sam odlučio osnovati stranku, ljudi su me samo pitali kako će se stranka zvati, malo tko je pitao za ciljeve, što me jako žalosti. Izvor svega zla vidim u tome što naša niti jedna stranka nema sjedište u našoj županiji. Trenutno je takvo stanje da “naši vladari”, prije donošenja odluka moraju prvo na raport u Posušje, Široki, Mostar, Sarajevo ili Banja Luku. Time u međužupanijskom nadmetanju za investicije i radna mjesta s nama upravlja izravna konkurencija.  Iz toga razloga ne čudi što je GP Kamensko degradiran u trećerazredni prijelaz, da je tvornica kabela Tomislavgrad zatvorila svoje kapije i što se  odustalo od pokretanja proizvodnje jahti i čamaca u Crvenicama. Zato ova stranka neće zastupati šampanjac društvo nego onoga malog čovjeka i roditelja od Drvara do Tomislavgrada, koji težak križ nosi u ovom društvu. Unutaržupanijska prepucavnja su samo plodno tlo za druge, da se namire kod nas.  Ova stranka će imati sjedište u Hercegbosanskoj županiji i tu će djelovati, veće razine me ne zanimaju. Naravno, ostajemo otvoreni za sve one koji žele braniti djedovinu, zaključio je u svome izlaganju Bagarić.

Među nazočnima bio je povjerenik HKDU za općinu Tomislavgrad, Ivica Matešković.

– Drago mi je što vidim novu snagu u politici i gospodinu Bagariću želim puno sreće. S druge strane smatram da je formiranje još jedne stranke nepotrebno. Imamo previše političkih stranaka, kratko je prokomentirao Matešković.

Ilija Barišić iz Šujice, diplomirani ekonomist, umirovljeni branitelj, kao jedan od zainteresiranih građana je izjavio:

– Pohvaljujem dobru komunikaciju s nazočnima na skupu i način prezentacije stanja. Smatram da nedostaje komunikacije između predstavnika političkih stranaka i njihovih birača. Isto tako, nemamo povratnu informaciju o onome što su naše političke stranke uradili, za što su se vijećnici u svome radu zalagali. Dobro bi bilo i da su o temama o kojima se večeras govorilo ponešto kazali i ljudi iz tih oblasti, a treba govoriti i o problemima pripadnika HVO-a.

Idućih dana je na redu utemeljiteljska skupština stranke i izbor njezinih tijela, a tada će se znati i naziv stranke.

Ostaje nada da će s novim ljudima u politici doći i dašak napretka u Tomislavgrad i HBŽ, ako ništa iz razloga što se ovoga puta uključuju oni koji imaju iskustava u poduzetništvu, kojima je uzor CSU iz Bavarske, koji “vedri i oblači” tom njemačkom pokrajinom iz koje se u rodni zavičaj vratio i Marko Bagarić.

dnevno.ba

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kolumne

Suočavanje s Todorićem

Objavljeno

na

Objavio

Kada je Ivica Todorić prije nešto više od pola godine prihvatio Plenkovićev „Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku“ te svoju tvrtku predao na upravljanje i restrukturiranje Vladinu izvanrednom povjereniku Anti Ramljaku, bilo je jasno da se Agrokoru crno piše.

Samo se nije znalo koliki su dugovi. Todorić je u toj prigodi uznosito priopćio naciji: „Četrdeset godina sebe uložio sam u izgradnju cijele Hrvatske i regije, stoga sam danas ponosan čovjek jer sve što sam izgradio danas sam svojim potpisom predao hrvatskoj državi.“ Kako je odjeknuo taj priopćaj?

Odjeknuo je kao opća uvrjeda.

Danas znamo i približnu dubinu te uvrjede: dvadesetak milijarda kuna!

Policija je u skladu s tim znanjem krenula u potragu za dokazima o mogućim nezakonitostima u Agrokorovu poslovanju. Krenula je silovito. Drugi vele: spektakularno! Dobro, ali moglo je biti i spektakularnije da policija nije svoju akciju najavila samo probranim medijima. Što točno radi policija? Kako: što?! Pa „provodi izvide“! Dakle, „izviđa“. Pola godine nakon predaje? I to – gdje i kako? Istodobno na mnogo mjesta, po dvorima, kućama, stanovima. Pretresa, uhićuje, privodi, ispituje.

Najmršaviji nalaz bio je u Kulmerovim dvorima. U dvorcu ponad Zagreba policija nije našla nikoga i ništa. Ivica Todorić i njegovi sinovi Ante i Ivan odavno nisu u Hrvatskoj. Nagađalo se da su u Nizozemskoj, u Srbiji, u Rusiji. Najobavješteniji od njihovih odvjetnika, Čedo Prodanović, veli da je Ivica već druže vrijeme poslovno u Londonu te da su mu i djeca tamo zaposlena. Todorićevu izvanobiteljsku upravljačku elitu policija je zatekla na logu. Pretresla je kuće i stanove dvanaestero ljudi, ništa nije našla, ali je ljude pouhićivala i privela u istražne urede i podnijela kaznene prijave. Akcija je izazvala silan dojam u javnosti.

S pravom, tvrde znalci. Razvoj događaja, koji je Plenkovićeva Vlada spriječila u zadnji čas, bio je neusporedivo gori od „bujanja ustaštva i fašizma“. Kako to? Jednostavno, tobožnje ustaštvo i tobožnji fašizam ne ugrožavaju nikoga, ni najzadrtije jugane. Te su floskule u stanovitom smislu blagotvorne. One svakodnevno služe gubitnicima hrvatskoga Domovinskog rata za razbijanje frustracije, a nerijetko i za izbijanje kakve-takve kunske utjehe iz državnoga proračuna.

A stečaj Agrokora? To bi bilo nešto nalik na smak svijeta.  Stečaj bi ugrozio opstanak 40-ak tisuća Agrokorovih zaposlenika i njihovih obitelji. Stoga je mudra Plenkovićeva Vlada, da spasi Agrokor, izradila onaj zakon kojim je privremeno suspendirala liberalni fetiš nepovrjedivosti privatnoga vlasništva i uvela prisilnu upravu svoga povjerenika Ante Ramljaka u Todorićevu tvrtku. A kako je Agrokor u proizvodnji, preradi i distribuciji poljoprivrednina alfa i omega u Hrvatskoj i „regiji“, Plenković je tim potezom stekao naslov spasitelja hrvatske poljoprivrede.

Uostalom, da je Agrokorov kašalj za hrvatsko društvo pogibeljniji od tobožnjega ustaštva i fašizma, pokazuju i reakcije vlasti na te pojave. Zbog bujanja „ustaštva i fašizma“ Plenković je osnovao doduše elitnu, ali ipak izvanparlamentarnu (savjetodavnu) ideološku komisiju pod umiljatim imenom „Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima“. Vijeću predsjeda predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akad. Zvonko Kusić. A na drugoj strani HDZ-ovi su i SDP-ovi [narodni] zastupnici u Hrvatskomu [državnom] saboru osnovali parlamentarno „Istražno povjerenstvo za Agrokor“, koje predvodi bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Na prvi je pogled jasno da su ta dva tijela po zakonskoj snazi i ugledu u društvu nesumjerljiva.

Izneseni su argumenti pozitivno šuškavi. Ništa manje nego Plenkovićevo obećanje da spašavanje Agrokora ne će i zahtjev Predsjednice Republike da spašavanje Agrokora ne smije hrvatske državljane stajati ni jednu kunu. Zar smo zaboravili da nas je to spašavanje već stajalo barem 5.000.000 puta više, koliko je Vlada dala istražnim tijelima za osnaženje istrage?

Na što će sve to izaći? U ovom času nitko to ne zna. Ne znamo ni što će istraživati Miljenićevo „Povjerenstvo“ ni hoće li uopće išta istraživati ako uskoro počne sudbeni postupak. Kusićevo je „Vijeće“ malo preširoko fokusirano na „posljedice vladavine nedemokratskih režima“. Hrvatskom su naime od njezina postanka do uspostave Republike Hrvatske vladali nedemokratski režimi. Zato su i tu rezultati neizvjesni. U tomu je mraku jedina vedra stvar hrvatska pravosudna praksa. Iz predmeta Ive Sanadera i Tomislava Horvatinčića može se gotovo sa sigurnošću zaključiti:  ima nade za Ivicu Todorića.

Benjamin Tolić/Hrsvijet

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Plenković: Rasprava u Saboru pokazala kritizerstvo bez argumenata

Objavljeno

na

Objavio

U povodu prve godine rada svoje Vlade, premijer Andrej Plenković Hrvatskom je saboru podnio izvješće.

U jednosatnom govoru spomenuo je mnoge probleme s kojima se Vlada susrela u protekloj godini. Oporbeni klubovi žestoko su kritizirali njegov govor.

U razgovoru za HRT premijer Plenković je rekao kako je rasprava u Saboru pokazala jedno kritizerstvo bez argumenata koje nije bilo na razini jedne konstruktivne rasprave. Meni se čini da smo na sva četiri ključna stožerna programa naše vlade odgovorili. Unijeli smo gospodarsku sigurnost, rast i društvenu solidarnost.

Naglasio je činjenicu da nije bilo trećih izbora u manje od 24 mjeseca, a to bi bilo jako loše i za institucije i za političke stranke. S te strane sam jako zadovoljan da su kolege iz HNS-a prepoznali poruku važnosti stabilnosti, koja je bila poruka međunarodnim financijskim, gospodarskim institucijama.

Pogledajte gospodarski rast, smanjenje javnog duga, proračunskog manjka, najnižu stopu nezaposlenosti, najbolju turističku sezonu… Svi pokazatelji idu u pozitivnom smjeru, istaknuo je Plenković.

Govoreći o problemu iseljavanja iz Hrvatske, premijer je rekao kako to nije problem nastao 16. listopada 2016. godine, već problem koji traje već nekoliko godina. Naš je cilj demokratska revitalizacija zemlje i u tom smislu smo poduzeli niz mjera. Sve njih sam pobrojio u godišnjem izvješću pred zastupnicima. Od rodiljnih naknada, porezne reforme, sufinanciranja stambenih kredita.

Sve su to mjere koje idu za demografskom obnovom, a sadržane su u našem programu. One će ići za tim da našim mladim obiteljima stvorimo preduvjete da ostanu u Hrvatskoj, kazao je. Istaknuo je kako je jučer na užem kabinetu Vlade odlučeno da će se pronaći sredstva za svih 2400 zahtjeva koji  su podneseni za stambeno sufinanciranje.

Premijer je istaknuo kako su početkom godine prepoznali probleme u Agrokoru i na njih reagirali na najbolji mogući način. To je kompanija koja je u privatnom vlasništvu i koja je imala velik utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Nismo imali drugog scenarija nego ići s posebnim zakonom koji bi spriječio gospodarski i financijski krah ne samo te kompanije već i kompanija koje su s njom povezane, rekao je. Dodao je i da je to bila politička odluka i jedini mogući politički odabir.

Kolege iz oporbe ne prepoznaju ono što smo učinili i dobili s Lex Agrokorom. Ispadamo kao netko tko je napravio neki potez koji nije bio dobar. Nismo radili populistički, nismo radili napamet. Na nama je bilo da utvrdimo činjenice, a na savjetnicima da pomognu u dogovoru s vjerovnicima kako napraviti  put prema nagodbi i dugoročnoj održivosti kompanije i očuvanju radnih mjesta, istaknuo je Plenković.

Na pitanje je li potrebno utvrditi političku odgovornost kad je u pitanju Agrokor, premijer je kako im je u interesu da se se rasvijetle sve okolnosti koje su dovele do ove situacije u Agrokoru. Hoće li to biti istražno povjerenstvo ili neki drugi način rasprave u Saboru pred nekim saborskim odborom – to je pitanje u vezi kojega smo otvoreni.

Ono što je važno reći je to da samo istražno povjerenstvo regulirano zakonom te da njegov Članak 4 ne ostavlja baš previše mjesta za interpretaciju. Prema mišljenju mnogih pravnih autoriteta ukoliko se pokrene kazneni postupak istražno povjerenstvo prestaje s radom. To ne znači da Vlada i HDZ ne žele da se rasvijetli sve vezano uz Agrokor. Upravo obrnuto, mislim da bi to bilo zdravo za hrvatsko društvo, naglasio je Plenković.

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

facebook komentari

Nastavi čitati