Pratite nas

Politika

Gastarbajteri s Balkana otkrili novu ‘obećanu zemlju’

Objavljeno

na

Katar, najbogatija zemlja svijeta, mamac je za tvrtke, ali i ljude raznih struka s naših područja. Baš kao i Hrvatima, ova bliskoistočna zemlja postala je zanimljiva građanima BiH, ponajviše građevinskim radnicima, kompjutorskim stručnjacima i inženjerima.

Bez obzira na vrstu posla koju obavljaju u Kataru, radnici iz BiH su zadovoljni zaradom i uvjetima na poslu. Najteže je, kažu, prilagoditi se vremenskim uvjetima, pogotovo ako je radno mjesto pod vedrim nebom. Ekstremne vrućine su za Marka Vujanića iz Gradiške bile nepodnošljive, pa se prije nekoliko mjeseci vratio kući. Ipak, kaže da bi ponovno išao, a razlog je mjesečna plaća od 2.000 KM. “Bolje je i u Kataru na plus 50 nego ovdje raditi za 400 maraka”, kaže Marko.

“Posao nije lak, nova je zemlja, nov način života”, kaže za Deutsche Welle Zoran Lojpur iz Trebinja. Ističe da su iskustva s kojima se vratio iz Katara pozitivna i da se nema na što požaliti.

“Nisam otišao raditi za Microsoft, nego za građevinsku firmu. Mnogo više sam dobio nego što sam očekivao. Živio sam u vili, svi smo imali bazen, internet…”, priča Zoran.

Nepodnošljive vrućine

Katar je jedno od najvećih svjetskih gradilišta. Pripreme za Svjetsko nogometno prvenstvo 2022. godine već su počele. U idućih nekoliko godina milijarde dolara bit će uložene u izgradnju infrastrukture. Tu su priliku da se zaposle vidjeli brojni radnici sa svih kontinenata.

Goran Radulović je radio na gradilištu i po

12 sati dnevno, a najveći i jedini neprijatelj bila mu je vrućina.

“Preko dana se od 11 do 15 sati ne radi zbog vrućine. Prva smjena je od jedan ujutro do 11 prijepodne”, kaže Goran.

Najtraženiji informatičari

Na privremeni rad u Katar ne odlaze samo građevinski radnici. Odlaze visokoobrazovani mladi ljudi, najviše stručnjaci iz područja informatike. Posla ima i za arhitekte, među kojima je Jasminka Usanović iz Sarajeva. Prije šest mjeseci je otišla u Dohu, planira ostati još najmanje četiri godine.

“Tamo se mnogo više cijene trud, rad i znanje nego u našoj zemlji, nažalost. U mojoj firmi radi još jedna djevojka iz BiH, a vjerujem da će doći još ljudi u narednom razdoblju”, kaže Jasminka.

I.B./Deutsche Welle

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Željko Glasnović: Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor u petak raspravlja o Vladinu prijedlogu da se potvrdi Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja.

Potvrđivanje Protokola od interesa je za Hrvatsku, imajući u vidu postojeću eksploataciju ugljikovodika iz podmorja sjevernog Jadrana.

Trenutno na sjevernom dijelu Jadrana, Hrvatska ima 18 plinskih eksploatacijskih platformi i jednu kompresorsku platformu na koje je spojena 51 eksploatacijska bušotina unutar tri eksploatacijska polja ugljikovodika, iz kojih se godišnje u prosjeku dobije oko 1,2 milijarde metara kubnih plina.

U prošlosti je na cijelom hrvatskom dijelu Jadranskog mora izgrađeno 128 istražnih i 51 eksploatacijska bušotina.

Primjenom Protokola osigurava se poduzimanje svih preventivnih mjera radi sprječavanja onečišćenja mora s odobalnih postrojenja, planiranje mjera zaštite od onečišćenja i iznenadnih događaja te suradnja mediteranskih država u tim aktivnostima.

Sabor će, prema tjednom planu rada, raspraviti i konačan prijedlog izmjena Kaznenog zakona, a trebao bi i glasovati o raspravljenim aktima.

Na početku današnje sjednice zastupnik Klisović je u ime SDP-a zatražio stanku zbog Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Marija Puh je u ime HNS-a zatražila stanku zbog crne statistike koja se tiče nasilja nad ženama.

Željko Glasnović tražio je stanku zbog stanja u pravosuđu.

“Kaos vlada u pravosuđu. Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi. Što se događa ženama? Ima jedan vic: Nedavno u Zagrebu održana je konferencija ‘Pošteni suci u Hrvatskoj’. Obojica su se pojavila. Tako vam je to, a kada ljudi vide ovakvo pravosuđe, nitko ne želi investirati.

Došao mi je čovjek koji je 1991. godine ostao bez imovine koju su mu oteli. Pita što učiniti jer je on nemoćan? Ovo je ovdje divlji zapad, a glumimo demokraciju ovdje u Saboru. Mišić je govorio jučer o socijalističkoj birokraciji i upravo to imamo. Bio sam nedavno u Pisarovini. Tamo se pljačka, imate nelegalna odlagališta, krade se drvo… Kada govorimo o nasilju od ženama, ovi redizajnirani komunisti su se o tome raspričali…Mi u Hrvatskoj imamo selektivni moral. To je čista dimna zavjesa.

Profesionalizirati treba policiju i druge službe. Pa tko će za pet tisuća kuna ići u kuću gdje je nasilje u obitelji i staviti život na kocku? Ne plaćaju se alimentacije, neki imaju deset ljubavnica, nekoliko djece, a ne žele plaćati. Seks i lova, to je skliska banana, to znaju neki ovdje u Saboru.

U Kanadi rade sudovi i noću, sve se melje, a ovdje je totalni kaos. Kod nas ništa. Hvalio mi se sudac iz bivšeg sustava, jedan crveni kmer, da uopće nije riješio niti jedan slučaj. Ja bih njega streljao, ali ne mogu”.

“Lustracija mora početi u pravosuđu. Dok se ne riješimo pravne ostavštine SFRJ od toga nemamo ništa”, rekao  je Željko Glasnović.

Željko Glasnović: Vodi se specijalni rat protiv Hrvata izvan domovine (VIDEO)

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Pupovac: Referendum je vrlo opasan projekt

Objavljeno

na

Objavio

Pupovac: Referendumska inicijativa usmjerena je protiv Srba, SDSS-a i mene

U razgovoru za Večernji list predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac komentirao je inicijativu za referendum o izmjeni izbornog zakona prema kojoj se u Sabor više ne bi biralo osam zastupnika nacionalnih manjina.

Je li inicijativa, koju pokreću Anto Đapić i Željka Markić, kojom se želi ukinuti način izbora predstavnika nacionalnih manjina u Hrvatski sabor, zapravo antisrpska?

To je antimanjinska inicijativa. Centar napada uperen je protiv Srba, protiv Samostalne demokratske srpske stranke i protiv mene. To je pokušaj da se još jednom zloupotrijebi institut referenduma s dvostrukim ciljem.

Da se obnovi antimanjinsko raspoloženje u Hrvatskoj, posebno antisrpsko, i da se pokuša destabilizirati Vladu desnog centra i smirenje koje je donijela ta Vlada nakon izbora 2016., a koja je izvukla zemlju iz ultrakonzervativnog projekta i populističke nacionalističke politike i atmosfere. To hoće oni koji pokreću inicijativu, a pritom zaboravljaju da je pitanje manjina regulirano međunarodnim ugovorom.

Prije svega, Pristupnim ugovorom s EU koji je prihvaćen na referendumu, uključujući i aneks. Ako bi netko sad drugim referendumom želio suspendirati dio tih ugovora iz sporazuma, to bi značilo ulaženje u sukob s EU, kao i s temeljima EU, a to su temelji slobode i prava.

S druge strane, neke manjine, poput mađarske, češke i talijanske, imaju bilateralni ugovor u kojem je definirano da će Hrvatska štititi ovaj model. Ti ljudi žele napraviti nered u zemlji i Europi i u odnosima sa zemljama koje su važne za Hrvatsku kao njezini susjedi ili partneri.

VIDEO – Žestoka rasprava o referendumu u emisiji Otvoreno

facebook komentari

Nastavi čitati