Pratite nas

BiH

Gdje odlazi novac: Vodne naknade za jubilarne nagrade

Objavljeno

na

Vodne naknade prikupljene s područja Tuzlanske županije, u kojem rijeke često plave,troše se i na plaće proračunskih  korisnika, na stručno usavršavanje radnika i isplate jubilarnih nagrada.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Sobe su ispunjene neugodnim mirisom vlage. Prljavi zidovi svjedoče o visini do koje je voda prodirala. Namještaj je izbačen iz prizemlja ili je podignut na više katove. Ispred ulaznih vrata su naslagane vreće ispunjene pijeskom, u dvorištu mulj i blato.
Ovako izgleda nekoliko kuća u Ulici Hasana Kikića u srebreničkom naselju Bare koje je rijeka Tinja u posljednja tri mjeseca četiri puta poplavila. „U našoj ulici nitko još u donje katove nije uselio. Sreća je što imaju, uglavnom, i potkrovlja ili još jedan kat pa gore žive“, kaže mještanin Bajazit Džafić za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).
Rijeke Tinja, Spreča i Jala često prave probleme stanovnicima Tuzlanske županije  (TŽ). Iako je riječ o rijekama uglavnom niskog vodostaja, intenzivnije oborine stvaraju bujice i poplave. Zbog toga neki stanovnici prave betonske zidove ili nasipe pored kuća kako bi se zaštitili.
„Znam da plaćamo vodne naknade, znam da se izdvajaju značajna sredstva za zaštitu okoliša (…). Očito je da ta sredstva nisu usmjerena tamo gdje trebaju biti usmjerena“, kaže Suad Helić, direktor tvrtke  RPC Superfos Balkan iz Gračanice.
Godišnje se u TŽ-u prikupi oko 10 milijuna maraka po osnovu vodnih naknada. Istraživanje CIN-a pokazuje da se cjelokupan iznos ne potroši na zaštitu i uređenje rijeka na tom području – taj novac se troši i na rijeke drugih područja, ali i za plaće proračunskih korisnika, isplate nagrada zaposlenicima, za promociju, reprezentaciju i slično.

Marka po marka- milijuni
Vodne naknade građani plaćaju prilikom registracije vozila, a poduzeća prilikom isplata plaća zaposlenicima. Poduzeća plaćaju vodne naknade ako koriste vodu u proizvodnji, zatim za javnu vodoopskrbu, za uzgoj ribe ili ako koriste rijeke za ispuštanje otpadnih materijala ili eksploataciju pržine i slično.
Od prikupljenih naknada u svrhu ekoloških projekata 15 posto dobije Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), dok 40 posto ide Agenciji za vodno područje rijeke Save a 45 posto ostaje županiji za upravljanje vodotocima i vodozaštitnim objektima koji su u njihovoj nadležnosti.
Mirela Uljić iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede TŽ-a kaže da unazad nekoliko godina Županiji godišnje ostaje oko četiri milijuna maraka od vodnih naknada. Taj novac je namijenjen za sufinanciranje izgradnje i održavanje vodnih objekata: zaštitnih, objekata za odvodnjavanje, iskorištavanje vode i zaštitu vode od zagađenja, kao i za izradu tehničke dokumentacije i slično. Resorno ministarstvo donosi program ulaganja, a županijska Vlada odobrava potrošnju novca.
Uljić kaže da se prikupljeni novac raspoređuje na projekte koji su od značaja za Županiju i za općine. „Sustav se pokazuje kao jako slab. Dovoljno je reći da se na godišnjem nivou radi planiranje. Svake godine od općine dolaze različiti prioriteti“, kaže Uljić. Događa se, dodaje, i da se ne završi jedan projekt, a predlaže se drugi. „Nekog strateškog dugoročnog planiranja još uvijek nema.“
Prema podacima iz Službenih novina TŽ-a, Srebreniku je u 2011. i 2013. godini prioritet bilo rješavanje otpadnih voda, a Uljić kaže da je prioritet u Županije sanacija brane Modrac. Ova 50 godina stara brana izgrađena na rijeci Spreči pravi akumulaciju vode koja se koristi u proizvodnji. Uljić kaže da je ova brana uvjetno stabilna i na njoj se radi sanacija po fazama.
Prema podacima iz ovog ministarstva, prošle godine je planirana jedna faza sanacije brane vrijedna 150.000 KM, ali plan nije ispoštovan. Nije rijetka situacija da se dogovoreni radovi ne realiziraju. Na kraju 2012. godine imali su neutrošenih 1,6 milijuna maraka sredstava, dok su, kako Uljić kaže, na kraju prošle godine imali oko 650.000 KM ugovorenih, a nerealiziranih obveza.
Ona objašnjava da se to događa kada se ugovore radovi izvan sezone gradnje pa se posao prenese u drugu godinu ili zbog kašnjenja u isplati novaca iz županije prema općinama ili zbog nedostatka sredstava u ministarstvu financija.
Službene  informacije iz Vlade TŽ-a pokazuju da novac nije uvijek na raspolaganju za projekte vodozaštite, jer ih županijska vlada nerijetko posudi za isplatu plaća proračunskim korisnicima. To su činili i u jeku poplava u svibnju i kolovozu. U svibnju su posudili 2,2 milijuna maraka, a u augustu 3,4 milijuna maraka za isplate plaća, uz napomenu da će novac vratiti od priliva tekućih sredstava. Međutim, novac su i prije par dana posudili za isplatu kolovoskih plaća proračunskim korisnicima.
Izvješće o utrošku vodnih naknada pokazuju da se dio novca trošio i za: uređenje i zaštitu rijeka, izradu podzakonskih akata i stručno-tehničke dokumentacije, ali i za promotivne aktivnosti. Primjerice, za obilježavanja Svjetskog dana voda prošle godine je potrošeno 3.000 KM, a za podizanje svijesti o značaju vodnih resursa 10.000 KM.

Novac u Sarajevo pa natrag u Tuzlu
U posljednje četiri godine s područja Tuzlanske županije prikupi se prosječno oko 3,5 milijuna maraka za Agenciju za vodno područje rijeke Save koja je smještena u Sarajevu. To je skoro četvrtina njihovog godišnjeg prihoda.
Ova agencija je nadležna za upravljanje vodotocima prve kategorije, što uključuje rijeke Tinju i Spreču koje stanovnicima TŽ-a prave probleme. Na čišćenje korita ovih rijeka, izgradnju ili sanaciju nasipa, ali i za izradu projektne dokumentacije Agencija godišnje troši u prosjeku milijun  maraka.
Prema Izvješću o poslovanju Agencije, u prošloj godini je na tekuća i investiciona ulaganja u vodne objekte koji su pod njihovom nadležnošću potrošeno oko 5,5 milijuna maraka, dok je na troškove rada i poslovanje Agencije potrošeno 4,4 milijuna maraka. Oni su svojim zaposlenicima isplaćivali regrese, premije osiguranja, troškove odvojenog života te jubilarne i praznične nagrade. Plaćano je stručno usavršavanje zaposlenika, stipendiranje studenata, promocije i sudski troškovi.
Direktor Agencije Sejad Delić kaže da je pod njihovom ingerencijom oko 2.000 km obale koju treba urediti, 15 vodotoka i pet akumulacija s područja osam županija te da za to treba puno para. Također, kaže da ne uspijevaju naplatiti sve vodne naknade. „Mi ne možemo sa ovakvim načinom prikupljanja i raspodjele sredstava urediti naša korita značajnije“, kaže Delić. „Bez međunarodnih i donatorskih kredita mi ne možemo raditi ili eventualno povećati vodne naknade po visini i obimu.“
Delić kaže da Upravni odbor Agencije priprema kriterije za odabir projekata, pri tome vodi računa jesu li dionice kritične, ugrožavaju li naselja, obale, putnu komunikaciju, gospodarstvo i slično, a da Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva odobrava ulaganje novca. On kaže da i općine i županije mogu podnijeti zahtjev za realizaciju nekih projekata.
Uz prioritetne projekte, kao što su rekonstrukcija savskog nasipa i rekonstrukcija pumpne stanice u Posavini, Agenciju čeka posao i sanacije šteta koje su poplave napravile na vodotocima prve kategorije a koje za ovu godinu iznose oko 20 milijuna maraka.

Problemi i rješenja
Uljić iz županijskog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Tuzli kaže da postoji problem i neriješenih imovinsko-pravnih odnosa uz obale rijeka na kojima se treba uraditi regulacija, odnosno uređenje vodenih tokova. Ponekad, kaže, ne mogu utvrditi vlasništvo, a nekada postići dogovor o obeštećenju.

„Jala u Lukavcu, koja svake godine strašne štete izazove prije nego se ulije u rijeku Spreču, nije regulirana. Krenulo se s radovima i stalo je jer nisu u mogućnosti riješiti imovinsko-pravne odnose“, kaže Uljić. Dodaje da je ponekad potrebna ista količina novca za otkup zemljišta kao i za izvođenje radova. „Za reguliranje rijeke Spreče nizvodno od ušća Jale treba po nekim studijskim varijantnim rješenjima između 50 i 60 milijuna maraka samo za radove.“
Prema mišljenju direktora Delića, problem u vodozaštiti rijeka stvaraju podijeljene nadležnosti nad rijekama. Rijeku Spreču navodi kao primjer. Objasnio je da od izvora do akumulacije Modrac vodotokom upravlja županijsko ministarstvo u Tuzli, a nizvodno od akumulacije u dužini od 18 kilometara rukovodi Agencija na čijem je čelu. „Dolazimo do općine Gračanica:s lijeve strane je nadležan entitet RS, odnosno Agencija za vode – Bijeljina, odnosno Republičko ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, a sa desne strane je nadležna Agencija za vodno područje rijeke Save.“
Delić kaže da se za radove u tom dijelu rijeke treba tražiti suglasnost RS-a. „Kako nešto uraditi?! Kako ću ja u Gračanici praviti nasip ili bedem bez suglasnosti RS-a?! Nama je problem Spreča dosta, jer kad hoćemo da pravimo, da gradimo, mi osiguramo sredstva, dogovorimo sa Agencijom u Bijeljini, ubacimo u plan i kad trebamo zajednički da provedemo, oni kažu da nemaju para“, kaže Delić.
U izvještaju o njihovom radu je navedeno da su iz tih razloga predviđena sredstava za izradu projektne dokumentacije uređenja korita Spreče preusmjerena na druge stavke. Zbog toga rješavaju neke kritične dionice na rijeci, kao što je primjerice lokalitet Samarić u mjesnoj zajednici Klokotnica.

Helić iz Gračanice, kojem je Spreča poplavila tvrtku i napravila štetu od oko milijun maraka, ne prihvata te izgovore. Kaže da se može, primjerice, očistiti mulj kojeg u akumulaciji Modrac ima oko 25 posto i zbog toga se voda prelijeva u Spreču.
„Da nije bilo mulja, ne bi se prelijevalo jezero“, kaže Helić.
Dodaje da je od predstavnika vlasti čuo da je potrebno oko 40 milijuna da se mulj očisti. Za Helića je bolje podići kredit ako je potrebno i riješiti problem, nego sanirati štete od poplava koje u ovoj godini u TŽ-u iznose oko 100 milijuna maraka.
U Agenciji za vodno područje rijeke Save tvrde da čine sve što mogu. Ove će godine, kažu, uložiti oko 330.000 KM za rijeku Tinju – za čišćenje i uređenje korita te za sanaciju potpornog zida. „Već se radi elaborat i mislim da će biti gotov početkom sljedećeg tjedna i mislim da ćemo moći pokrenuti proceduru o javnim nabavkama“, kaže Delić.
U Općini Srebrenik kažu da su od sredine svibnja, kada je bila velika poplava, urađeni radovi na proširenju i produbljivanju korita rijeke Tinje, a izgrađen je i obrambeni nasip.
Mještanin Džafić kaže da obrambeni kameni nasip, koji se nalazi ispod njegove kuće, mještane Bara može zaštiti samo u slučaju manjih poplava. „Mi govorimo o poplavama one vrste koje su bile u kolovozu i u svibnju – ne bi mogao obraniti sadašnji zid”, kaže Džafić.
Iako se godišnje s područja Srebrenika prikupi oko 300.000 KM vodnih naknada, Džafić i drugi mještani su morali od svojih para praviti betonske zidove kako bi se zaštitili od rijeke. Mještani ovog područja kažu da su u posljednjih 30 godina skoro svake godine bili pod vodom.
Na vlastitu snagu oslonilili su se i u poduzeću „Isowood“ iz Gračanice. Sa oko 100.000 KM napravili su zid ispred tvrtke, ali ih nije zaštitio od poplava. Poduzeće je u svibnju i kolovozu pretrpjelo štetu od skoro dva milijuna maraka. Suvlasnik poduzeća Bego Ahmetašević je ljut jer ne vidi koristi od plaćanja vodnih naknada: „Da se hoće ukinuti obaveze prema njima, mogao bih zaposliti još deset ljudi, povećati plaće“.
– See more at: http://www.pogled.ba

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Božo Ljubić: Belgijski model, kojeg za BiH predlaže Asdown i sam sam bezbroj puta zagovarao

Objavljeno

na

Objavio

Božo Ljubić: Belgijski model, kojeg za BiH predlaže Asdown i sam sam bezbroj puta zagovarao

Ovakva Bosna i Hercegovina je najveći problem svojim građanima bez obzira kojoj naciji pripadaju

Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog Sabora BiH i zastupnik u Hrvatskom saboru dr. Božo Ljubić smatra izuzetno važnim što je u tako važnoj zemlji, kao što je Ujedinjeno kraljevstvo i u tako važnoj instituciji, kao što je Dom lordova raspravljano o BiH, pri čemu je bivši visoki predstavnik u BiH lord Paddy Ashdown kazao upravo ono na što već godinama upozoravaju hrvatski političari u BiH, da je Bosna i Hercegovina disfukcionalna država i da će se raspasti bez ustavnog preuređenja. Uz to, lord Ashdown kao riješenje za BiH predložio je belgijski model, kojeg godinama predlažu upravo Hrvati.

-Ovakva Bosna i Hercegovina je najveći problem svojim građanima bez obzira kojoj naciji pripadaju ali kao što vidimo iz zbivanja u BiH i oko BiH zadnjih godina pa i zadnjih dana, da spomenem samo aferu nezakonitog prisluškivanja vlastitih i susjednih dužnosnika, ona sve više postaje problem za susjedstvo a time i za Europu, kaže dr. Ljubić za Hrvatski Medijski Servis.

Ono što se moglo čuti u više navrata u ovoj debati lordova je to što su oni Bosnu i Hercegovinu okarakterizirali kao distopijsko društvo i državu. Ljubić kaže kako mi koji živimo tu realnost u BiH na svojoj koži osjećamo što to znači.

-Lord Asdown se ne zadržava na konstataciji stanja već kao netko tko je u stanju problem Bosne i Hercegovina malo „dublje zagrebati“, predlaže i put rješenja i s time se potpuno slažem. Naravno ne i sa svime što je uradio i ostavio kao nasljeđe svog mandat u BiH, kaže dr Ljubić.

Predsjednik GV HNS BiH dr Božo Ljubić: Slažem se s Peddy Ashdownom kako je potrebno da se taj proces odvija uz pomoć SAD-a i EU uz sudjelovanje susjednih država Hrvatske i Srbije

I sam je, veli, nebrojeno puta, o tome govorio, spominjući Belgiju kao najbliži model za državno uređenje Bosne i Hercegovine.

-Ja, koji nisam politolog, to bih definirao kao dvodimenzionalnu Federaciju tj. federaciju teritorijalnih jedinica-entiteta, republika…- u kojima bi, svaki, jedan od tri naroda bio većina te drugu dimenziju federalizma tj. federaciju tri zajednice, od kojih svaka ima vlastiti kulturni, religijski i jezični identitet, što bi omogućilo svakom od tri naroda da u potpunosti realiziraju svoj identitete bez obzira, da li će živjeti u entitetu(republici) vlastite ili heteroetničke većine, kaže Ljubić.

Ono gdje se još slaže s Peddy Ashdownom je potreba da se taj proces odvija uz pomoć SAD-a i EU uz sudjelovanje susjednih država Hrvatske i Srbije, kao potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma.

On smatra kako je ova debata britanskih lordova bila važna.

-Iako, nitko od sudionika nije eksplicitno to ustvrdio, iz sadržaja debate nalazim potvrdu za svoju tezu, koju treba uporno ponavljati našim partnerima iz EU i SAD kao i susjedima; pokušaj zadržavanja statusa quo je za Bosnu i Hercegovinu i sve nas mnogo veći rizik nego poduzimanje korjenite ustavne reforme.

Lordovi uzburkali duhove zbog izjava da BiH prijeti raspad

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Prisluškivanje gospodarstvenika bio je očito paravan da bi se motrilo poteze političara

Objavljeno

na

Objavio

U skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka BiH i Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH, Sud bi povrijedio navedene zakone ukoliko bi odgovarao na pitanja koja su postavljena”.

Tako su iz Suda BiH odgovorili na naše pitanje o tome je li Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) ove zemlje prisluškivala i pratila političke dužnosnike i gospodarstvenike iz Hrvatske i BiH da bi spriječila “ekonomsko podrivanje zemlje”, što je ustvrdio ministar sigurnosti Dragan Mektić, piše VečernjiList

Tjednik Nacional objavio je da agenti OSA-e, kojom upravlja Osman Mehmadagić Osmica, blizak suradnik vladajuće bošnjačke obitelji Izetbegović, prisluškuju gospodarstvenike, ali i državni vrh Hrvatske vezano za Agrokor i Konzum, Aluminij iz Mostara i njegovu privatizaciju te Elektroprivredu Herceg Bosne. Doznaje se da su upravo na meti bili i direktori Konzuma BiH, Velproa, Aluminija, a onda preko njih Vladin povjerenik Ante Ramljak, ali i potpredsjednica Vlade te ministrica gospodarstva Martina Dalić, a onda po logici stvari i sam premijer Andrej Plenković.

Prisluškivanje gospodarstvenika bio je očito paravan da bi se motrilo poteze političara. Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić ustvrdio je da nije znao za tajne operacije OSA-e. – Činjenica jest da je u posljednje vrijeme jako velik pritisak na Hrvate u BiH, posebice na one koji obnašaju dužnosti na različitim razinama. OSA se ne smije miješati u takve aktivnosti jer ćemo svi platiti cijenu tih zloporaba. OSA nije privatna institucija, nego institucija BiH koju financiraju porezni obveznici – rekao je Krešić. Najspornije su tvrdnje koje je iznio Večernjakov sugovornik, bivši obavještajni djelatnik, da unutar struktura još uvijek postoje parastrukture nekadašnje bošnjačke tajne službe AID-a, kao i srpske službe pod nadzorom vladajućih stranaka. Sve donedavno bošnjačka politika u BiH pod svojim nadzorom imala je sve alate represivnog aparata, od toga da bi izabranu metu prisluškivala OSA, “hapsila” stranačka policija, optužnicu podizali podobni tužitelji i presuđivali suci po mjeri.

U sadašnjoj su strukturi OSA i Federalna uprava policije (FUP) stranački aparat SDA. Smjenom glavnog državnog tužitelja Gorana Salihovića i predsjednice Suda Meddžide Kreso doslovno je prekinuta ta nit od kompromitiranja dužnosnika preko namještanja dokaza do osude. U posljednje dvije godine u više navrata pokušavalo se na različite načine kompromitirati hrvatske dužnosnike, a ponajprije je meta bio hrvatski lider u BiH Dragan Čović – od pokušaja da ga se poveže s ubojstvom doministra unutarnjih poslova Joze Leutara, zatim s korupcijskom aferom smijenjenog direktora Uprave za neizravno oporezivanje Kemala Čauševića do tvrdnji da su njegovi suradnici povezani s otmicama ili tvrdnje da su Hrvati u BiH zagovornici ruske strane, a protiv članstva u NATO-u i EU…

Posljednja afera izašla je na vidjelo kada je BiH na vrhuncu kriza u odnosima bošnjačkih i hrvatskih stranaka, kao i dužnosnika SDA Bakira Izetbegovića i HDZ-a BiH Dragana Čovića o izmjenama sudbonosno važnih odredbi Izbornog zakona BiH koje bi trebale dovesti do jednakopravnosti bh. Hrvata, te prepucavanja predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i bošnjačkog vodstva o opasnostima od radikalnih islamista i njihova broja u zemlji.

Bošnjačka strana odbacila je prijedloge o izmjenama Izbornog zakona kako bi nastavili političko nasilje nad malobrojnijim Hrvatima po receptu Srba u bivšoj Jugoslaviji. I to upravo u vrijeme kada administracija SAD-a pokazuje ambicije da mijenja Daytonski sporazum da bi se i riješilo hrvatsko pitanje. Kako bi političko Sarajevo to spriječilo, kroz obavještajno podzemlje bh. Hrvate prikazuje se kao rusku ekspozituru.

 

facebook komentari

Nastavi čitati