Gdje odlazi novac: Vodne naknade za jubilarne nagrade

1
Vodne naknade prikupljene s područja Tuzlanske županije, u kojem rijeke često plave,troše se i na plaće proračunskih  korisnika, na stručno usavršavanje radnika i isplate jubilarnih nagrada.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Sobe su ispunjene neugodnim mirisom vlage. Prljavi zidovi svjedoče o visini do koje je voda prodirala. Namještaj je izbačen iz prizemlja ili je podignut na više katove. Ispred ulaznih vrata su naslagane vreće ispunjene pijeskom, u dvorištu mulj i blato.
Ovako izgleda nekoliko kuća u Ulici Hasana Kikića u srebreničkom naselju Bare koje je rijeka Tinja u posljednja tri mjeseca četiri puta poplavila. „U našoj ulici nitko još u donje katove nije uselio. Sreća je što imaju, uglavnom, i potkrovlja ili još jedan kat pa gore žive“, kaže mještanin Bajazit Džafić za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).
Rijeke Tinja, Spreča i Jala često prave probleme stanovnicima Tuzlanske županije  (TŽ). Iako je riječ o rijekama uglavnom niskog vodostaja, intenzivnije oborine stvaraju bujice i poplave. Zbog toga neki stanovnici prave betonske zidove ili nasipe pored kuća kako bi se zaštitili.
„Znam da plaćamo vodne naknade, znam da se izdvajaju značajna sredstva za zaštitu okoliša (…). Očito je da ta sredstva nisu usmjerena tamo gdje trebaju biti usmjerena“, kaže Suad Helić, direktor tvrtke  RPC Superfos Balkan iz Gračanice.
Godišnje se u TŽ-u prikupi oko 10 milijuna maraka po osnovu vodnih naknada. Istraživanje CIN-a pokazuje da se cjelokupan iznos ne potroši na zaštitu i uređenje rijeka na tom području – taj novac se troši i na rijeke drugih područja, ali i za plaće proračunskih korisnika, isplate nagrada zaposlenicima, za promociju, reprezentaciju i slično.

Marka po marka- milijuni
Vodne naknade građani plaćaju prilikom registracije vozila, a poduzeća prilikom isplata plaća zaposlenicima. Poduzeća plaćaju vodne naknade ako koriste vodu u proizvodnji, zatim za javnu vodoopskrbu, za uzgoj ribe ili ako koriste rijeke za ispuštanje otpadnih materijala ili eksploataciju pržine i slično.
Od prikupljenih naknada u svrhu ekoloških projekata 15 posto dobije Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), dok 40 posto ide Agenciji za vodno područje rijeke Save a 45 posto ostaje županiji za upravljanje vodotocima i vodozaštitnim objektima koji su u njihovoj nadležnosti.
Mirela Uljić iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede TŽ-a kaže da unazad nekoliko godina Županiji godišnje ostaje oko četiri milijuna maraka od vodnih naknada. Taj novac je namijenjen za sufinanciranje izgradnje i održavanje vodnih objekata: zaštitnih, objekata za odvodnjavanje, iskorištavanje vode i zaštitu vode od zagađenja, kao i za izradu tehničke dokumentacije i slično. Resorno ministarstvo donosi program ulaganja, a županijska Vlada odobrava potrošnju novca.
Uljić kaže da se prikupljeni novac raspoređuje na projekte koji su od značaja za Županiju i za općine. „Sustav se pokazuje kao jako slab. Dovoljno je reći da se na godišnjem nivou radi planiranje. Svake godine od općine dolaze različiti prioriteti“, kaže Uljić. Događa se, dodaje, i da se ne završi jedan projekt, a predlaže se drugi. „Nekog strateškog dugoročnog planiranja još uvijek nema.“
Prema podacima iz Službenih novina TŽ-a, Srebreniku je u 2011. i 2013. godini prioritet bilo rješavanje otpadnih voda, a Uljić kaže da je prioritet u Županije sanacija brane Modrac. Ova 50 godina stara brana izgrađena na rijeci Spreči pravi akumulaciju vode koja se koristi u proizvodnji. Uljić kaže da je ova brana uvjetno stabilna i na njoj se radi sanacija po fazama.
Prema podacima iz ovog ministarstva, prošle godine je planirana jedna faza sanacije brane vrijedna 150.000 KM, ali plan nije ispoštovan. Nije rijetka situacija da se dogovoreni radovi ne realiziraju. Na kraju 2012. godine imali su neutrošenih 1,6 milijuna maraka sredstava, dok su, kako Uljić kaže, na kraju prošle godine imali oko 650.000 KM ugovorenih, a nerealiziranih obveza.
Ona objašnjava da se to događa kada se ugovore radovi izvan sezone gradnje pa se posao prenese u drugu godinu ili zbog kašnjenja u isplati novaca iz županije prema općinama ili zbog nedostatka sredstava u ministarstvu financija.
Službene  informacije iz Vlade TŽ-a pokazuju da novac nije uvijek na raspolaganju za projekte vodozaštite, jer ih županijska vlada nerijetko posudi za isplatu plaća proračunskim korisnicima. To su činili i u jeku poplava u svibnju i kolovozu. U svibnju su posudili 2,2 milijuna maraka, a u augustu 3,4 milijuna maraka za isplate plaća, uz napomenu da će novac vratiti od priliva tekućih sredstava. Međutim, novac su i prije par dana posudili za isplatu kolovoskih plaća proračunskim korisnicima.
Izvješće o utrošku vodnih naknada pokazuju da se dio novca trošio i za: uređenje i zaštitu rijeka, izradu podzakonskih akata i stručno-tehničke dokumentacije, ali i za promotivne aktivnosti. Primjerice, za obilježavanja Svjetskog dana voda prošle godine je potrošeno 3.000 KM, a za podizanje svijesti o značaju vodnih resursa 10.000 KM.

Novac u Sarajevo pa natrag u Tuzlu
U posljednje četiri godine s područja Tuzlanske županije prikupi se prosječno oko 3,5 milijuna maraka za Agenciju za vodno područje rijeke Save koja je smještena u Sarajevu. To je skoro četvrtina njihovog godišnjeg prihoda.
Ova agencija je nadležna za upravljanje vodotocima prve kategorije, što uključuje rijeke Tinju i Spreču koje stanovnicima TŽ-a prave probleme. Na čišćenje korita ovih rijeka, izgradnju ili sanaciju nasipa, ali i za izradu projektne dokumentacije Agencija godišnje troši u prosjeku milijun  maraka.
Prema Izvješću o poslovanju Agencije, u prošloj godini je na tekuća i investiciona ulaganja u vodne objekte koji su pod njihovom nadležnošću potrošeno oko 5,5 milijuna maraka, dok je na troškove rada i poslovanje Agencije potrošeno 4,4 milijuna maraka. Oni su svojim zaposlenicima isplaćivali regrese, premije osiguranja, troškove odvojenog života te jubilarne i praznične nagrade. Plaćano je stručno usavršavanje zaposlenika, stipendiranje studenata, promocije i sudski troškovi.
Direktor Agencije Sejad Delić kaže da je pod njihovom ingerencijom oko 2.000 km obale koju treba urediti, 15 vodotoka i pet akumulacija s područja osam županija te da za to treba puno para. Također, kaže da ne uspijevaju naplatiti sve vodne naknade. „Mi ne možemo sa ovakvim načinom prikupljanja i raspodjele sredstava urediti naša korita značajnije“, kaže Delić. „Bez međunarodnih i donatorskih kredita mi ne možemo raditi ili eventualno povećati vodne naknade po visini i obimu.“
Delić kaže da Upravni odbor Agencije priprema kriterije za odabir projekata, pri tome vodi računa jesu li dionice kritične, ugrožavaju li naselja, obale, putnu komunikaciju, gospodarstvo i slično, a da Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva odobrava ulaganje novca. On kaže da i općine i županije mogu podnijeti zahtjev za realizaciju nekih projekata.
Uz prioritetne projekte, kao što su rekonstrukcija savskog nasipa i rekonstrukcija pumpne stanice u Posavini, Agenciju čeka posao i sanacije šteta koje su poplave napravile na vodotocima prve kategorije a koje za ovu godinu iznose oko 20 milijuna maraka.

Problemi i rješenja
Uljić iz županijskog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Tuzli kaže da postoji problem i neriješenih imovinsko-pravnih odnosa uz obale rijeka na kojima se treba uraditi regulacija, odnosno uređenje vodenih tokova. Ponekad, kaže, ne mogu utvrditi vlasništvo, a nekada postići dogovor o obeštećenju.

„Jala u Lukavcu, koja svake godine strašne štete izazove prije nego se ulije u rijeku Spreču, nije regulirana. Krenulo se s radovima i stalo je jer nisu u mogućnosti riješiti imovinsko-pravne odnose“, kaže Uljić. Dodaje da je ponekad potrebna ista količina novca za otkup zemljišta kao i za izvođenje radova. „Za reguliranje rijeke Spreče nizvodno od ušća Jale treba po nekim studijskim varijantnim rješenjima između 50 i 60 milijuna maraka samo za radove.“
Prema mišljenju direktora Delića, problem u vodozaštiti rijeka stvaraju podijeljene nadležnosti nad rijekama. Rijeku Spreču navodi kao primjer. Objasnio je da od izvora do akumulacije Modrac vodotokom upravlja županijsko ministarstvo u Tuzli, a nizvodno od akumulacije u dužini od 18 kilometara rukovodi Agencija na čijem je čelu. „Dolazimo do općine Gračanica:s lijeve strane je nadležan entitet RS, odnosno Agencija za vode – Bijeljina, odnosno Republičko ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, a sa desne strane je nadležna Agencija za vodno područje rijeke Save.“
Delić kaže da se za radove u tom dijelu rijeke treba tražiti suglasnost RS-a. „Kako nešto uraditi?! Kako ću ja u Gračanici praviti nasip ili bedem bez suglasnosti RS-a?! Nama je problem Spreča dosta, jer kad hoćemo da pravimo, da gradimo, mi osiguramo sredstva, dogovorimo sa Agencijom u Bijeljini, ubacimo u plan i kad trebamo zajednički da provedemo, oni kažu da nemaju para“, kaže Delić.
U izvještaju o njihovom radu je navedeno da su iz tih razloga predviđena sredstava za izradu projektne dokumentacije uređenja korita Spreče preusmjerena na druge stavke. Zbog toga rješavaju neke kritične dionice na rijeci, kao što je primjerice lokalitet Samarić u mjesnoj zajednici Klokotnica.

Helić iz Gračanice, kojem je Spreča poplavila tvrtku i napravila štetu od oko milijun maraka, ne prihvata te izgovore. Kaže da se može, primjerice, očistiti mulj kojeg u akumulaciji Modrac ima oko 25 posto i zbog toga se voda prelijeva u Spreču.
„Da nije bilo mulja, ne bi se prelijevalo jezero“, kaže Helić.
Dodaje da je od predstavnika vlasti čuo da je potrebno oko 40 milijuna da se mulj očisti. Za Helića je bolje podići kredit ako je potrebno i riješiti problem, nego sanirati štete od poplava koje u ovoj godini u TŽ-u iznose oko 100 milijuna maraka.
U Agenciji za vodno područje rijeke Save tvrde da čine sve što mogu. Ove će godine, kažu, uložiti oko 330.000 KM za rijeku Tinju – za čišćenje i uređenje korita te za sanaciju potpornog zida. „Već se radi elaborat i mislim da će biti gotov početkom sljedećeg tjedna i mislim da ćemo moći pokrenuti proceduru o javnim nabavkama“, kaže Delić.
U Općini Srebrenik kažu da su od sredine svibnja, kada je bila velika poplava, urađeni radovi na proširenju i produbljivanju korita rijeke Tinje, a izgrađen je i obrambeni nasip.
Mještanin Džafić kaže da obrambeni kameni nasip, koji se nalazi ispod njegove kuće, mještane Bara može zaštiti samo u slučaju manjih poplava. „Mi govorimo o poplavama one vrste koje su bile u kolovozu i u svibnju – ne bi mogao obraniti sadašnji zid”, kaže Džafić.
Iako se godišnje s područja Srebrenika prikupi oko 300.000 KM vodnih naknada, Džafić i drugi mještani su morali od svojih para praviti betonske zidove kako bi se zaštitili od rijeke. Mještani ovog područja kažu da su u posljednjih 30 godina skoro svake godine bili pod vodom.
Na vlastitu snagu oslonilili su se i u poduzeću „Isowood“ iz Gračanice. Sa oko 100.000 KM napravili su zid ispred tvrtke, ali ih nije zaštitio od poplava. Poduzeće je u svibnju i kolovozu pretrpjelo štetu od skoro dva milijuna maraka. Suvlasnik poduzeća Bego Ahmetašević je ljut jer ne vidi koristi od plaćanja vodnih naknada: „Da se hoće ukinuti obaveze prema njima, mogao bih zaposliti još deset ljudi, povećati plaće“.
– See more at: http://www.pogled.ba

facebook komentari

  • peppermintt

    poseban porez za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća po stopi 0,5 na isplaćena primanja, vodni doprinos po stopi 0,5 posto na isplaćena primanja, a nigdi feninga na računima.
    Prema zakonu o fiskalnoj odgovornosti prema zakonu o Proračunu zabranjeno je nenamjensko trošenje sredstava.
    Zna se tko je ovlašten za raspolaganje tim sredstvima, prema tome kaznena prijava za pronevjeru mora biti podnesena !!