GDJE SU DONACIJE?

0

Nitko ne zna na čije račune su tvrtke i pojedinci uplatili navodne milijune maraka!

SARAJEVO – Ako je suditi po priopćenjima stotina donatora, od kompanija preko različitih fondacija i humanitarnih udruženja do poznatih i nepoznatih fizičkih osoba, u BiH se do sad kao pomoć ljudima u poplavljenim područjima slilo na desetke milijuna maraka “u kešu”.

donacije euriNo, tog novca zasad nigdje nema ili je barem nepoznato na čije račune je taj novac uplaćen. Štoviše, posebno u FBiH je nejasno koja je institucija uopće nadležna za kontrolu tih navodnih milijuna maraka donacija. Naši sugovornici iz više (ne)nadležnih institucija ističu kako je ova oblast prilično neuređena i otvorena za brojne manipulacije pa čak i pranje novca na račun muke, procjenjuje se, milijun poplavljenih ljudi.

Pojedinci, udruženja, fondacije…

Do nas su tako proteklih dana stizale informacije kako će ili je, primjerice, srpski tenisač Novak Đoković za pomoć Srbiji i BiH donirao 500.000 eura, Angelina Jolie 50.000 dolara, milijarder i vlasnik NK Sarajevo 200.000 maraka, Sanela Jenkins 200.000 maraka, nekoliko banaka po 50.000 i više maraka, više europskih gradova po stotinjak i više tisuća eura, nekoliko domaćih kompanija i do milijun maraka, brojni poznati pjevači iz regije, primjerice Jelena Karleuša ili Gibonni, desetke tisuća eura, više vlada i veleposlanstava stotine tisuća eura… Mnoge domaće i strane kompanije najavile su i donacije u materijalu ili robi koja premašuje milijunske iznose.

No, gdje je i na kojim računima taj novac, ne zna nitko. Donekle je situacija pod kontrolom u Republici Srpskoj. Naime, Vlada ovog entiteta napravila je “dekretom” jednu adresu za uplatu i bankama koje posluju u RS-u, usprkos negodovanju općina i nekih organizacija, i zabranila otvaranje posebnih računa za prikupljanje pomoći. Tako je Vlada RS-a na svojoj internetskoj stranici objavila kako je na računu za posebne namjene Ministarstva financija, općem deviznom računu i PayPal računu zaključno s 22. svibnja za poplavama ugrožena područja i stanovništvo prikupljeno ukupno 1.748.170,08 maraka.

Dok se mnogi kunu u transparentnost i najavljuju kako će novac uplatiti na račune Crvenog križa ili namjenske račune koje je otvorila Vlada FBiH, službeni podaci kojima se u ovom entitetu raspolaže govore suprotno.

Crveni križ FBiH je objavio kako je na žiroračun ove organizacije iz zemlje i inozemstva do 26. svibnja pristiglo ukupno 323.260,08 maraka. Tome treba dodati i nešto više od 115.000 poziva prema humanitarnim brojevima što je još oko 150.000 maraka. No, najveća pojedinačna donacija iznosila je 25.000 maraka koje je uplatila jedna tvrtka iz FBiH. Iz Društva Crvenog križa BiH navode kako je na račun ove organizacije do jučer uplaćeno ukupno 497.975,17 maraka. Branko Leko, glavni tajnik Društva Crvenog križa BiH, navodi za Dnevni list kako je struktura tvrtki i osoba koje su uplatile na njihov račun različita.

-Imamo tako Microsoft, Zagrebačku pivovaru, više nacionalnih društava Crvenog križa iz regije i svijeta, veleposlanstava, pojedinaca… s ne tako malim donacijama. Najveća pojedinačna donacija je ona Crvenog križa Slovenije i to 75.000 eura, spomenuta pivovara uplatila je 50.000 eura, Veleposlanstvo NR Kine 50.000 dolara, Carlsberg BH 60.000 maraka, Crveni križ Danske oko 17.000 eura… Sve podatke objavljujemo na internetskoj stranici, a predstavit ćemo ih i na tiskovnoj konferenciji u četvrtak i tako barem jednom svakog sljedećeg tjedna – navodi Leko. Što se tiče donacija u robi (voda, hrana, odjeća, namještaj…), ti podaci se još prikupljaju.

Iz Federalnog ministarstva financija kažu kako svakodnevno ažuriraju i objavljuju na internetskoj stranici podatke o uplatama na njihov spomenuti namjenski račun, bilo da je riječ o jednoj ili o milijun maraka. Na namjenski, donatorski račun Federalnog ministarstva financija, koji je Vlada FBiH otvorila s ciljem pomaganja stradalim u poplavama, na dan 23. svibnja ukupno je uplaćeno 268.553,82 KM.

– Mislim da isto tako svi objavljuju na svojim stranicama svaku uplatu. Ako je netko uplatio milijun maraka, valjda bi negdje taj podatak bio objavljen – kaže za Dnevni list Ante Krajina, ministar financija FBiH, koji napominje kako zna da stotine udruženja i organizacija imaju otvorene račune. Što se tiče kontrole novca, Vlada FBiH radi na nacrtu zakona o fondu za pomoć kako bi se taj dio kojim upravlja Vlada FBiH zakonski uredio. Dobrim rješenjem smatra ono što je napravljeno u RS-u, da se donese “dekret” kojim se određuje samo jedna adresa za uplatu humanitarne pomoći.

Donacije se otele kontroli?

Na pitanje tko kontrolira stotine udruženja i organizacija koje se sad bave i humanitarnom pomoći, ministar Krajina kratko odgovara: Zar vi mislite da postoji takva institucija?!

Ukoliko govorimo o Poreznoj upravi FBiH, ona se bavi isključivo kontrolom pravnih subjekata koji posluju u FBiH i ostvaruju profit. Ova institucija ne može ni po zakonu, a ni po kapacitetu obilaziti od udruge do udruge od kojih neke imaju ukupno tri-četiri člana.

Adisa Hamzić, glasnogovornica Porezne uprave FBiH, jasno kaže kako oni nemaju nikakve nadležnosti kontrole humanitarne pomoći.

– Mi samo vršimo kontrolu u smislu kontrole zakonitosti poslovanja – kaže Hamzić za Dnevni list. Što se tiče Agencije za bankarstvo FBiH, ona se bavi kontrolom poslovanja banaka u FBiH i mikrokreditnih fondacija.

– Kontrola mikrokreditnih fondacija je jedna stvar. Kontrola fondacija koje se bave i humanitarnom pomoći nije u našoj nadležnosti – kazao nam je ukratko Zlatko Barš, direktor Agencije za bankarstvo FBiH. Sličan odgovor dobili smo i u Agenciji za bankarstvo RS-a. Ni Uprava za neizravno oporezivanje (UNO) BiH nema uvida u financijske tokove, odnosno donacije u novcu. Zakon o porezu na dodanu vrijednost (PDV) predviđa oslobađanje od plaćanja PDV-a na donacije u financijskom obliku.

– Ukoliko se radi o donacijama u robi, to nije oslobođeno plaćanja PDV-a. Ako netko donira određenu robu, on mora obračunati i platiti PDV na to – kaže za Dnevni list Ratko Kovačević, glasnogovornik UNO-a BiH. Inspektori UNO-a BiH će kod svakog pravnog subjekta, kad budu radili kontrolu tvrtke, provjeravati cjelokupno poslovanje.

– Ukoliko netko nije ukalkulirao ta financijska sredstva i PDV na njih, to će morati biti vidljivo u transakciji novca s računa te tvrtke na, primjerice, račun neke humanitarne organizacije. To je pojedinačni poslovni odnos i to će se utvrditi u pojedinačnoj kontroli. UNO BiH to čak ne može ni objaviti jer je riječ o poslovnoj tajni. Ako on to želi iznijeti u javnost, on to može, a i ne mora – kaže nam Kovačević.

DnevniList

facebook komentari