Pratite nas

Istaknuto

General Glasnović: Ljudi bježe u funkcionalne države, Hrvatska vlada treba brinuti za povratak hrvatskih izbjeglica

Objavljeno

na

Koliko će izbjeglica biti preraspoređeno iz ostalih europskih zemalja u Hrvatsku? Hoće li Mađarska nakon referenduma odbiti kvotu koja joj je dodijeljena? Kada možemo očekivati novi migrantski val? U emisiji urednika i voditelja Mislava Togonala na HRT-u gostovali su general Željko Glasnović, nezavisni saborski zastupnik, Igor Tabak, stručnjak za sigurnost i Gordan Bosanac, aktivist iz Centra za mirovne studije, GONG-a i drugih tzv. nevladinih udruga.

Propust je naše države da javnost nije obaviještena o kojem se broju ljudi radi, rekao je Igor Tabak o obveznim kvotama Europske unije za prihvat izbjeglica. Prošlogodišnji val izbjeglica bio je jako sretan kada bi produžio dalje iz Hrvatske, ali kada bi ljudi ostajali i kada bi ih bilo više- tada se javljaju razni potencijalni problemi, smatra. Primjerice, jako je teško pronaći profesore u školama koji bi s djecom radila na stranom jeziku. Tabak je napomenuo da bi Hrvatskoj, kako bi ispunila obvezujuće kvote, veliki problem mogao biti kako zadržati ljude kod nas. Ti ljudi ne žele bit u Hrvatskoj, njima je cilj Njemačka ili Švedska. Za izbjegličku krizu je rekao da se godinama ranije, u nizu aspekata, moglo vidjeti da je to problem koji se polako diže na horizontu i dolazi.

Željko Glasnović rekao je da je Turska s pravom gnjevna na EU jer je najveći teret izbjegličke krize preuzela na sebe. Nema previše straha da će se kod nas previše njih zadržati, smatra. Ljudi bježe u funkcionalne države, ovo je još disfunkcionalna država. Hrvatska vlada se treba prvenstveno brinuti za povratak hrvatskih izbjeglica. Rekao je kako hrvatska vlada ima mandat da se brine o tim Hrvatima, a ne o azijskim ekonomskim imigrantima. Gdje je povratak hrvatske dijaspore, gdje su ti ljudi? Nadodao je da u ovakvu paradajz republiku nitko neće doći.

Gordan Bosanac prokomentirao je Dublinski sporazum, prema kojem izbjeglice moraju zatražiti azil u prvoj zemlji u koju uđu, u suprotnom ga zemlja u koju je stigao kasnije vraća natrag u onu u kojoj je prvi put registriran. Dublinski sporazum nije napravljen za situaciju humanitarne krize kada je u Europsku uniju ušlo milijun ljudi, on funkcionira ako dnevno ulazi pet do šest tisuća ljudi. Prema takozvanoj kvoti solidarnosti, Hrvatska mora preuzeti 1600 izbjeglica, a dosad ih je preuzela 14, objasnio je. Smatra da je najveći vanjskopolitički promašaj EU-a to što se dovela u situaciju da je Turska može reketariti.

Gosti su se dotaknuli tema militarizacije i uloge vojske u zaštiti državnih granica. Hrvatska vojska ima ukupno dvije brigade, a planirani broj od 15 tisuća pripadnika je jako malo, rekao je Tabak.

Bosanac se nadovezao i rekao da je vojska koja ide na ljude, koji bježe od ratova, potpuno promašen način upravljanja izbjegličkom krizom.

Bosanac se osvrnuo na referendum u Mađarskoj i rekao da neki ljudi prvenstveno iz straha prema izbjeglicama reagiraju vrlo ksenofobično. U Mađarskoj se već dvije godine vodi iznimno negativna kampanja protiv izbjeglica i Orban nije uspio odraditi referendum, rekao je. Bosanac smatra da ondje, kao i u Hrvatskoj, postoje dvije razine- zagovaraju se nekakve restriktivne politike, dok je narod ok.

Glasnović je rekao da u Mađarskoj oni koji su izašli na referendum i glasovali protiv obvezujućih kvota – nisu idioti. Dodao je da su sve priče o ljudskim pravima samo floskule.

Na upit voditelja hoće li dignuti ruku za Plenkovićevu vladu, pri kraju emisije, Glasnović je rekao da ne zna kakva je njegova ideja vođenja države i da ne može sebe upucati u nogu. Želi vidjeti strateške planove, kakve su ideje vođenja države a neke su stvari za njega neprihvatljive.

General Glasnović na samom kraju podsjetio je da smo vidjeli kako smo imali multikulturalno društvo od 1945. nadalje pa što se je dogodilo.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Događaji

Ukrcajte se na ‘Vlak slobode’: ‘Sjećamo se dana kada je 100.000 ljudi na Rivi pokazalo što je hrvatsko jedinstvo’

Objavljeno

na

Objavio

Njime se želi očuvati memorija na događaj prije 22 godine kada je “Vlakom slobode” iz Zagreba u Split doputovao tadašnji hrvatski državni vrh na čelu s predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom

“Vlak slobode” Split-Knin-Split, u spomen na istoimeni vlak koji je vozio na današnji dan 1995. od Zagreba do Splita i kojim je označen završetak oslobodilačke vojno-redarstvene operacije “Oluje,” krenuo je u subotu sa splitskog Željezničkog kolodvora, organiziran na poticaj splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare.

Njime se želi očuvati memorija na događaj prije 22 godine kada je “Vlakom slobode” iz Zagreba u Split doputovao tadašnji hrvatski državni vrh na čelu s predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom. Tada se na splitskoj Rivi okupilo više od 100 tisuća građana, podsjetio je gradonačelnik Krstulović Opara.

“Mi u Splitu smo jako ponosni na taj događaj i tadašnji doček ‘Vlaka slobode’ kojim je označeno hrvatsko nacionalno jedinstvo i kraj ‘Oluje’. U povijesti Splita i Republike Hrvatske ostat će sjećanje na tadašnji upit predsjednika Tuđmana okupljenima na splitskoj  Rivi – ‘što im još može obećati’, a oni su svi jednoglasno glasno odgovorili ‘Vukovar’, ‘Vukovar’ ” , naglasio je u izjavi novinarima splitski gradonačelnik.

Direktor HŽ Putnički prrijevoz Željko Ukić, koji se pridružio današnjem “Vlaku slobode” Split-Knin-Split, izjavio je kako su Hrvatske željeznice podržale prijedlog grada Splita za obilježavanje spomena na “Vlak slobode” koji je prije 22 godine  putem od Zagreba do Splita povezao do data razdijeljenu Hrvatsku zbog velikosrpske oružane agresije.

“‘Vlak slobode’ prije 22 godine važan je i za Hrvatske željeznice jer je njime povezan Zagreb i Split,” rekao je Ukić.

U današnjem “Vlaku slobode” su brojni uzvanici među kojima i župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban. Na putovanju do Knina ovaj vlak staje na mjesnim gradskim i općinskim željezničkim postajama gdje u njega ulaze gradonačelnici i načelnici mjesta.

facebook komentari

Nastavi čitati

Istaknuto

25. kolovoza 1991. – početak bitke za Vukovar

Objavljeno

na

Objavio

Današnji dan 25.08.1991. smatra se početkom bitke za Vukovar. Borbe u gradu i oko grada, sa poginulim i ranjenim, vodile su se od svibnja 1991., ali tog dana grad je napadnut iz svih smjerova svim raspoloživim naoružanjem “JNA”, uključujući avione.

Naime tog dana “Jugoslavenska narodna armija” koja je sve vrijeme uoči napada glumila suzdržanost i neutralnost kao ” tampon zona sukobljenih strana” otvoreno se svrstala na stranu agresora u trenucima kad je bilo vidljivo da regularne hrvatske policijske snage polako preuzimaju nadmoć na terenu nad srpskim teroristima i paravojnim formacijama.

Vidjevši da bi se ratna sreća mogla okrenuti na hrvatsku stranu, “JNA” je sve svoje potencijale, naoružanje i kompletnu ratnu mašineriju stavila na raspolaganje paravojnim srpskim snagama i pridružila se u sveopćem napadu na Vukovar.

To je bila 87-dnevna opsada hrvatskog grada Vukovara od strane “Jugoslavenske narodne armije”, uz pomoć srpskih paravojnih snaga od kolovoza do studenog 1991. godine tijekom Domovinskog rata.

Bitka je završena porazom Zbora narodne garde i jedinica MUP-a, velikim razaranjem Vukovara i brojnim ubojstvima i progonom hrvatskog stanovništva.

Grad je naposljetku potpuno uništen i okupiran 18. studenoga 1991.

Prema specijaliziranom elektroničkom portalu o Domovinskom ratu “Domovinski rat On Line”, ukupan broj stradalih boraca na hrvatskoj strani, gardista i policajaca, procjenjuje se na oko 2.500.
Oko 7.000 osoba, civila i vojnika, završilo je nakon pada grada u logorima u Srbiji. Poginulo je oko 1.000 civila, od čega 86 djece, od kojih je najmlađe imalo 6 mjeseci (Ivan Kljajić), koji je poginuo od krhotina srpske granate dok ga je otac Pavle Kljajić držao u rukama (ranjen u tom napadu, i on je uskoro umro).
Ranjeno je 2.500 osoba od čega su 570 ostali trajni invalidi. Bez jednog ili oba roditelja ostalo je 858 djece.
Još uvijek se traži gotovo 500 nestalih Vukovaraca.

Prema istom specijaliziranom elektroničkom portalu ukupan broj stradalih vojnika “JNA” i četničkih snaga na širem području Vukovara procjenjuje se do 8.000 poginulih, do 15.000 ranjenih te između 400-600 uništenih tenkova, oklopnih i transportnih vozila (JNA priznaje 110) , te oko 20 uništenih zrakoplova i helikoptera (“JNA” priznaje dva).

Za mnoge ratne zločine: ubojstva civila, mučenja i ubijanja, progone, etničko čišćenje, potpuno uništenje grada (tzv. famozno „prekomjerno granatiranje“), rušenje bolnice, kulturocid, logore u Srbiji i drugo još nitko nije odgovarao.

facebook komentari

Nastavi čitati