Pratite nas

Događaji

GLASNOVIĆ: Ne smijemo dozvoliti da nam državu vode redizajnirani komunisti, udbaši, perverzno političko plemstvo

Objavljeno

na

Skupina građana prosvjedovala je u subotu na središnjem zagrebačkom trgu protiv izgradnje plinske termoelektrane u Hrvacama te izgradnje Centra za gospodarenje otpada (CGO) u Općini Lećevica, tvrdeći da su to zabrinjavajući projekti koji, prema svim pokazateljima idu na štetu lokalnog stanovništva, ali i na štetu svih hrvatskih građana.

Jednosatni prosvjed organizirale su ekološke udruge s područja Splitsko-dalmatinske županije.

Izgradnjom plinske termoelektrane na Peruči, došlo bi, tvrde, do uništavanja flore i faune Peručkog jezera i rijeke Cetine, poljoprivreda, posebice ona ekološka bila bi uništena, seoski turizam koji je na svom začetku, neslavno bi propao, a već prepolovljeno stanovništvo bi se dodatno osulo.

Kada je u pitanju Centar za gospodarenje otpadom na području Lećevice, postoje dokazi da je dokumentacija koja se odnosi na projekat krivotvorena, čime je tvrde prosvjednici dovedena u pitanje zaštita pitkih voda i okoliša čitave Dalmacije te zdravlja i mogućnosti življenja ljudi.

Tvrde da studije iz 2005. i 2016. za Lećevicu predviđaju zagađenje prirodnih podzemnih rezervoara i tokova Jadra i Krke i drugih izvorišta.

Organizator peticije protiv izgradnje plinske termoelektrane Željko Domazet rekao je da je nepoznata tvrtka VIS VIVA dobila zadatak izgradnje termoelektrane na plin nakon šest godina tajnih priprema tog, kaže, „zločinačkog projekta“ te da je u sprezi sa lokalnim općinskim vlastima općine Hrvace, stanovništvo Cetinskog kraja dovedeno pred gotov čin.

Domazet tvrdi da im ekocid uz pomoć lokalne i državne politike pokušavaju podvaliti tajni investitori.

„Danas i ovdje poručujem: Nećete gospodo, nećete u mom dvorištu graditi tvornicu smrti, nećete nas i sve žitelje hrvatačkog kraja osuditi na život u strahu od kiselih kiša, kancerogenih spojeva, otrovnih voda, nećete sagraditi ‘tvornicu smrti’ termoelektranu na plin“, rekao je Domazet.

Tvrdi da se u tom slučaju skrivaju bitne informacije i plasiraju laži kako je projekat ekološki. Također se, ustvrdio je, krivotvore podaci da je Institut Ruđer Bošković sudjelovao u izradi studije utjecaja na okoliš.

Tvrdi i da je stranim investitorima važan samo profit, prljavi novac, prljavo zarađen na uništavanju zemlje, zraka i vode i da ih nije briga koliko će ljudi zbog toga smrtonosno oboljeti.

„Šezdesetih godina potopili su nam slični investitori polja i porušili kuće da bi tu napravili akumulacijsko jezero Peruča da bi nas do devedesetih ganjali da bježimo po bijelome svijetu i svoj zločinački plan su mislili ostvariti u Domovinskom ratu te su jednim dijelom zauzevši branu Peruča željeli počiniti ekocid u čitavom Cetinskom kraju.

Posljednjih godina žele nas kupiti lažnim pričama o milijardama kuna i desetak tisuća radnih mjesta da bi nam uzeli čisti zrak i vodu“, rekao je Domazet.

Po njegovim tvrdnjama projekt je i  neisplativ, jer plinska elektrana ima cijenu proizvodnje od minimalno 65 eura po megavat satu, što je bitno skuplje od trenutne tržišne cijene koja iznosi 40 eura, pa ako resorno ministarstvo dozvoli gradnju plinske termoelektrane, svim građanima će poskupjeti struja.

Država pritom, smatra, na neki način gura novce poreznih obveznika u privatne džepove. Navodno se, rekao je, projekt gradi da se opravda plinovod do Dalmacije gdje nema korisnika plina.

Političkim i crkvenim vođama poručio je kako je vrijeme da se probude. „Uzeli ste nam skoro sve, ali dušu i srce nećete, za čistu vodu i čisti zrak, borit ćemo se“, rekao je Domazet.

Prosvjed su podržali umirovljeni časnici HV-a Mili Lozančić i Željko Koroman te zastupnik i general Hrvatske vojske Željko Glasnović koji je poručio građanima da ne dozvole da vlada stvara plan energetske neovisnosti bez njihova sudjelovanja, jer se svako važno političko pitanje za hrvatski narod mora rješavati direktnom demokracijom, odnosno na referendumu.

U Hrvatskoj, kazao je, postoji devet crnih točaka na Jadranskoj obali, a ironija je da Bolnica za plućne bolesti u Zagrebu ima azbest kao izolaciju.

„Ne smijemo dozvoliti da nam državu vode redizajnirani komunisti, udbaši, perverzno političko plemstvo koje je dovelo Hrvatsku dovde, a koju je vodila od 1945. do danas. Svi moramo biti za dom spremni i svi recimo u jednom glasu ne ekocidu u Cetinskoj krajni,  rekao je Glasnović.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Događaji

‘Krema hrvatskog domoljublja’ na komemoraciji za Slavka Goldsteina

Objavljeno

na

Objavio

CROPIX

Komemoracija za nedavno preminuloga spisatelja, urednika i nakladnika Slavka Goldsteina održana je u ponedjeljak navečer u prostoru zagrebačke Koncertne dvorani Vatroslav Lisinski, a o Goldsteinu i njegovu radu govorili su Stjepan Mesić, u ime Antifašističke lige Zoran Pusić, a u ime Srpskoga narodnog vijeća Milorad Pupovac.

Goldstein mi je bio suborac u borbi za demokratsku Hrvatsku, istaknuo je Mesić ocijenivši kako je bio i stup hrvatske i jugoslavenske žurnalistike te scenarist, novinar, urednik i osnivač “lista Vjesnik u srijedu”.

Ustvrdio je kako Slavko Goldstein u epohalnoj knjizi “1941. – godina koja se vraća”, predviđa ono što se danas događa. Tim svojim djelom Goldstein je zadužio Hrvatsku, rekao je Mesić. “Borili smo se za iste ideale”, a Goldstein je ispisao jednu od slavnih stranica političke povijesti Hrvatske, dodao je.

Po Pusićevim riječima Goldstein je nastojao od ‘demokrature Hrvatsku napraviti otvorenim društvom’. Njegova smrt je, istaknuo je Pusić, gubitak za sve nas, a on će nastaviti živjeti onako kako se mi budemo odnosili prema njegovoj duhovnoj ostavštini.

Pupovac je naglasio kako je Goldstein oko sebe okupljao ljude različitih mišljenja, a svoja životna svjedočanstva vješto je utkao u svoju knjigu “1941. – godina koja se vraća”. To je za nas Srbe ostavština po kojoj ćemo ga poštovati, zaključio je Pupovac.

Slavko Goldstein rođen je 22. kolovoza 1928. u Sarajevu. Bio je osnivač redakcije i urednik Vjesnika u srijedu, urednik na Radio-Zagrebu, filmski scenarist, glavni urednik izdavačke kuće Stvarnost i časopisa Erasmus. Objavio je knjigu “1941. – godina koja se vraća” za koju je 2007. godine dobio nagradu Kiklop za publicističko djelo godine. Bio je i predsjednik Židovske općine Zagreb, a kasnije i član židovske vjerske zajednice Beth Israel u Zagrebu. Uredio je više od 150 knjiga, a koscenarist je bio za filmove “Signali nad gradom”, “Prometej s otoka Viševice”, “Četvrti suputnik” i “Akcija Stadion”.

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Ministar Krstičević sa zapovjednikom SACT-a u Splitu

Objavljeno

na

Objavio

General Mercier koji se nalazi se u službenom posjetu Splitu, gdje je sudjelovao na svečanom obilježavanju 26. obljetnice Hrvatske ratne mornarice OS RH

Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Republike Hrvatske Damir Krstičević sastao se u ponedjeljak, 18. rujna 2017., u vojarni “Admiral flote Sveto Letica – Barba” u Splitu sa zapovjednikom Savezničkog zapovjedništva za transformaciju generalom zbora Denisom Mercierom.

Tijekom susreta ministra Krstičevića i gernerala Merciera naglašena je izvrsna suradnja između Ministarstva obrane RH i Savezničkog zapovjedništva za trasnformaciju u Norfolku (SAD), kao i općenito NATO saveza.

Zahvalivši generalu Mercieru na dolasku i zaželjevši mu dobrodošlicu u Hrvatsku i Split, ministar ga je upoznao s aktivnostima MORH-a u protekla dva mjeseca u području sigurnosti i obrane. Istaknuo je usvajanje nove Strategije nacionalne sigurnosti, rad na izradi Zakona o sustavu domovinske sigurnosti s ciljem bolje koordinacije i sinergije svih institucija i sposobnosti u prepoznavanju, prevenciji i pravodobnom i učinkovitom odgovoru na sigurnosne izazove i rizike u sigurnosno-obrambenim sektoru.

Naveo je također i ogroman angažman OS RH u pomoći civilnoj zajednici u borbi protiv požara na hrvatskoj obali, kao i trenutnoj pomoći u gradovima i naseljima koji su zahvaćeni poplavama, a upoznao je generala Merciera i s doprinosom OS RH u UN, NATO i EU operacijama i misijama.

General Mercier je zahvalivši na gostoprimstvu obavijestio ministra Krstičevića o projektima i aktivnostima savezničkog zapovjedništva za transformaciju koji su u tijeku, istaknuvši također potrebu za boljom koordinacijom između upravljačke i zapovjedne strukture NATO-a, pri čemu i hrvatska iskustva u izradi sustava domovinske sigurnosti mogu biti od pomoći Savezu.

Najavio je reorganizaciju kako svog zapovjedništva u Norfolku, tako i cijele zapovjedne strukture NATO-a s ciljem uspješnijeg djelovanja cijelog Saveza, a što će rezultirati potrebom za raščlambom strateških snaga, razvojem novih sposobnosti te provedbom vježbovnih i obučnih aktivnosti.

Suglasivši se s generalom Mercierom, ministar Krstičević je izrazio punu potporu Republike Hrvatske najavljenim promjenama u NATO-u i uvjerenje u uspješnu implementaciju istih.

Naglasio je da se zbog kompleksnosti izazova s kojima je u današnje vrijeme suočena međunarodna zajednica i demokratski svijet, kao i drastične promjene sigurnosne paradigme, razvoj nove strukture i prilagođavanje na svim razinama u skladu s vremenom, izazovim i potrebama, postavlja kao imperativ, a s ciljem bržeg, spremnijeg i učinkovitijeg odgovora na prijetnje i ugroze.

General Mercier koji se nalazi se u službenom posjetu Splitu, gdje je sudjelovao na svečanom obilježavanju 26. obljetnice Hrvatske ratne mornarice OS RH, tijekom dana razgovaro je i s predsjednicom RH Kolindom Grabar-Kitarović, kao i s načelnikom Glavnog stožera OS RH generalom zbora Mirkom Šundovom.

Hrvatska ratna mornarica slavi 26. obljetnicu osnutka

facebook komentari

Nastavi čitati