Pratite nas

Lifestyle

Gljive – vitaminsko blago šume

Objavljeno

na

Gljive su posebna grupa biljaka koje uspijevaju u gotovo svim klimatskim područjima. Računa se da postoji oko 50.000 različitih vrsta gljiva, a od toga samo oko 200 njih smatra se jestivim gljivama. Zajedničko svojstvo im je da nemaju biljnog zelenila (klorofil), te zbog toga same ne mogu stvarati sebi potrebnu energiju za život (fotosinteza), kao zelene biljke. To je i razlog zašto se gljive često udružuju u različite životne zajednice s biljkama, životinjama ili čovjekom. Jestive gljive (porodica Ascomycetes i Basidomycetes ) mnogostanični su oblici biljaka koje primaju gotovu hranu iz živih organizama (paraziti) ili nežive tvari (saprofiti). Bez obzira na poteškoće koje mogu uzrokovati (trovanje, kvarenje namirnica, i sl.) gljive su i veoma korisne. Još od najstarijih vremena čovjek se koristio vrenjem koje uzrokuju gljive. Tako se upravo uz pomoć kvaščevih gljivica dobivalo vino, pivo i druga pića, a neki od procesa zadržali su se sve do danas. Vrenje koje uzrokuju gljivice koristi se i za proizvodnju kruha, raznih vrsta sireva i sl. Već dugo se poznaju i vrste gljiva koje izlučuju “posebne” tvari s pomoću kojih se danas suzbijaju mnoge bolesti čovjeka i životinja. U takve tvari spadaju i antibiotici i imunostimulansi.

Kroz povijest

Sasvim je sigurno da je čovjek od pradavnih vremena skupljao gljive za hranu. U kineskoj civilizaciji i kulturi gljive, po nekim procjenama, imaju važnu ulogu možda već 7000 godina. Starim Rimljanima bila su poznata razna jela od gljiva, a prije 2000 godina vrganji, blagva ili gomoljače smatrale su se poslasticama. Teško je naći biljnu hranu koja se može na tako različite načine prirediti, koja ima tako dobar okus i potiče apetit, a ujedno ima i tako visoku hranjivu vrijednost kao što to imaju gljive. Gljive u prosjeku sadrže više proteina od ostalog povrća, ali u tom pogledu zaostaju za mesom. Gledajući njihovu nutritivnu vrijednost ona otprilike odgovara hranjivoj vrijednosti povrća. U pogledu sadržaja vode, gljive pokazuju velike varijacije, koja se kreće od 72 do 91%, što ovisi od vrste i uvjeta pod kojima su se razvijale. Možda najvažniji sastojak gljiva jesu tvari s dušikom kojih ima u prosjeku oko 5,5%, a od toga na proteine otpada 64,8%. U najbogatije vrste na proteinima od jestivih gljiva spadaju šampinjoni i vrganji. Od ugljikohidrata u gljivama nalazimo glikogen, zatim inulin i pektinske tvari, a potrebno je spomenuti da ne sadrže ni saharozu niti škrob pa su stoga vrlo pogodne za osobe oboljele od dijabetesa.

Mineralno-vitaminski sastav

Osim hranjivih tvari gljive imaju poseban miris i okus, kao i veće količine vitamina B1, B2, C i D, dijetalnih vlakana, te mineralnih tvari (kalij, željezo, cink, kalcij). Gljive su jedine namirnice biljnog podrijetla koje u svom sastavu sadrže vitamin D te se stoga često preporučuju kod sprječavanje rahitisa, osteomalacije, i drugih metaboličkih bolesti kostiju. Nadalje, postoje mnogi znanstveni dokazi da gljive mogu imat pozitivan učinak na zdravlje čovjeka. Dokazano je da pojedine gljive sadrže antibiotike, ali i imunostimulanse, tvari djelotvorne protiv tumora i protiv virusa, tvari koje snižavaju kolesterol, reguliraju tlak, poboljšavaju krvotok, uravnotežuju razinu šećera u krvi, reguliraju probavu, poboljšavaju rad dišnih organa, djeluju antireumatski i antialergijski, stimuliraju ili smiruju centralni nervni sistem, poboljšavaju seksualne funkcije, jačaju fizičku snagu i izdržljivost, usporavaju starenje i sl. Nedavne studije ukazuju da neke vrste gljiva djeluju poput probiotika, što znači da pomažu organizmu u obrani od štetnih tvari i organizama, odnosno jačaju imunološki sustav čovjeka. U Japanu i ostalim azijskim zemljama gljive se koriste u prehrani i liječenu već hiljadu godina, a u posljednje vrijeme učestalo se koriste u tretmanu osoba oboljelih od različitih vrsta raka.

Gljive za prevenciju i borbu protiv karcinoma?!

Pojedine vrste gljiva (vrganji, tartufi, shii-take i sl.) izlučuju sastojke koji djeluju poput antitumornih tvari. Pokretanjem mnogih imunobioloških promjena u organizmu te antitumorne tvari djeluju protektivno (od 1980. za te tvari koristi se izraz “biomodulatori”). Znanstvena istraživanja ukazuju da biomodulatori koče razvoj tumorskih stanica, neposredno ih uništavaju, modificiraju tumorske stanice tako da ih obrambeni sustav organizma može lakše prepoznati kako bi ih uspješnije uništavao, a u nekim situacijama i ubrzavaju sazrijevanje tumorskih stanica, koje se time od malignih ponovno pretvaraju u benigne. Zato i ne treba čuditi što te aktivne tvari iz ljekovitih gljiva, osim toga glavnog antitumornog djelovanja imaju i dodatne korisne efekte: olakšavaju podnošenje kirurških zahvata i ubrzavaju oporavak nakon njih, olakšavaju podnošenje kemoterapije i radioterapije i sprečavaju njihove nuspojave, a također sprečavaju oštećenja koja citostatici i zračenje izazivaju osobito na obrambenim stanicama.

Svakako treba spomenuti i to da se bolovi kod tumorskih bolesti pritom ublažavaju ili posve uklanjaju, a javlja se i porast tjelesne snage i izdržljivosti, poboljšanje apetita i općeg stanja organizma. Odakle i zašto u određenim gljivama takvi antitumorni sastojci? Još sredinom 60-tih mađarski je nobelovac Szent-Győrgyi, istražujući tvari koje koče i pospješuju rast stanica, ustanovio da je u gljivama prisutan u većoj koncentraciji tzv. “retine”, tvar s otprije poznatim karcinostatskim djelovanjem, nego tzv. “promine” koji nasuprot “retinu” pospješuje rast stanica.

Ostala ljekovita svojstva jestivih gljiva

Zbog svojih imunostimulacijskih i antiviralnih sastojaka gljive mogu biti od velike koristi i protiv svih virusnih oboljenja , bilo da se radi o prevenciji od infekcija, ili njihovom kočenju i svladavanju pri čemu sprečavaju umnožavanje virusa i razvoj virusnih infekcija. Neki znanstvenici čak ukazuju na pozitivno djelovanje pojedinih tvari izoliranih iz gljiva u borbi protiv HIV-a. Pokazalo se da “lentinan” (tvar izolirana iz shiitake gljiva) koči prianjanje HIV-a na stanice “domaćina”, ali i da sprečava umnožavanje HIV-a koji je već prodro u stanice “domaćina”.

Sastojci gljiva, kao što je već spomenuto, imaju pozitivan efekt na razne kardiovaskularne bolesti. Visok krvni tlak (hipertenzija), povećana razina masnoća u krvi, ateroskleroza i slična oboljenja i stanja vrlo su česta u suvremenog čovjeka. Pokazalo se da gljive, a posebice vrsta shiitake sadrže eritadenin, visoko nezasićene masne kiseline, histinska vlakna i ostale tvari koje u znatnoj mjeri snižavaju odnosno održavaju normalnu razinu masnoća u krvi. I ostale tvari iz gljiva imaju pozitivan učinak na kardiovaskularni sustav kao npr. taj da poboljšavaju krvotok i sprječavaju gubitak elastičnosti krvnih žila. Ujedno zbog prisustva derivata nukleinskih kiselina, sprečavaju agregaciju krvnih zrnaca čime onemogućuju trombotski efekt.

Gotovo sve gljive optimalno djeluju na regulaciju šećera u krvi, pa se stoga vrlo često preporučuju kod već nastale šećerne bolesti ili kod uspostavljanja pravilnog načina prehrane i života. Hipoglikemijsko djelovanje sastojaka gljiva objašnjava se time što pojedini sastojci potiču lučenje inzulina, dok drugi smanjuju razinu glukoze bez povećavanja lučenja inzulina. Osim pojedinih kemijskih spojeva koji imaju navedeno djelovanje, gljive sadrže i dijetalna vlakna koja se također pozitivno odražavaju na regulaciju šećera u krvi.

Vrste jestivih gljiva dostupne na hrvatskom području

Budući da su gljive bogate na proteinima i već spomenutim sastojcima, upravo one bi mogle imati znatan udio u poboljšanju prehrane.

To se posebno odnosi na osobe koje ne konzumiraju meso ili one koje ga rijetko konzumiraju. No po pitanju gljiva, prosječan čovjek se obično nedovoljno hrani jer se plaši trovanja. Strah je opravdan kod osoba koje same beru gljive, no pri nabavci gljiva na tržištu olakšavajuća je činjenica da su gljive podvrgnute posebnoj kontroli tržnih organa.
Iznosimo Vam kratak opis i karakteristike samo nekih jestivih gljiva dostupnih na Hrvatskom području:

smrčak

Smrčak
Spada u red naših najukusnijih gljiva. Raste od ožujka do svibnja u listopadnim ili smrekovim šumama, u parkovima, na obalama rijeka i u šikarama. Značajka je ove gljive da je iznutra šuplja, klobuk joj je žućkaste ili svjetlosmeđe boje, okruglastojajolika oblika, pokriven jamastim, nepravilnim udubljenjima. Stručak je bijel, a sa starošću postaje žućkast. Stručak prelazi u klobuk, a cijela gljiva je iznutra šuplja. Meso joj je krhko, ugodna mirisa i okusa.
bijeli-tartufi
Gomoljače(tartufi i shitake)
Gljive su koje rastu 10 do 30 cm ispod zemlje plodišta i gomoljasta su oblika. Imaju vrlo prodoran miris tako da se pronalaze pomoću posebno izvježbanih pasa ili svinja, a u Rusiji čak i pomoću medvjeda. U nas rastu tartufi i to u području Istre (najčešće u vlažnim područjima šumskih sastojaka hrasta, vrbe, topole i lješnjaka). Berba tartufa vrši se od kolovoza do prosinca. Shiitake (koje su slične tartufima) ne rastu na našem području, ali su dostupne na tržištu. što se tiče ljekovitih svojstava ove vrste mogu se staviti na prvo mjesto. Sadrže velik broj antioksidansa kao i vitamine A, C, D i E.
lisicarka
Lisičica (ili paprenjača ili lisica)
Vrlo je česta i uz vrganj naša najpoznatija i najomiljenija gljiva za jelo. Od lipnja do listopada raste u tamnim šumama listača i četinjara na mahovini, često u velikim skupinama. Ima žut klobuk koji je prema rubovima savijen, a u sredini je udubljen poput lijevka. Stručak je prema vrhu širi, a prema dnu se sužava i jednake je boje kao i klobuk. Meso joj je debelo, vlaknasto, žilavo, ugodna mirisa, a okus slabo papren. Lisičicu prilikom pripreme jela valja, zbog čvrstoće mesa, dulje kuhati. za sušenje nije prikladna. Bogat je izvor vitamina A i C.

Vrganj
Naša je najmilija i uz šampinjon na tržištu najčešća gljiva. Od svibnja do listopada nalazimo je u šumama listača i četinjača, te na šumskim livadama. Ima velik, okrugao klobuk, smeđe boje, a stručak joj je svjetliji i trbušasta oblika. Meso je debelo i bijelo, a uz kožicu klobuka crvenkastosmeđe boje.
Miris i okus su ugodni. Dobar je za sušenje, a od vitamina sadrži B, C i D.

sampinjoni-d0ae8bd225aaefaa9c7e406a4d695a87_header

Šampinjon
Najčešća je gljiva koja se nalazi na našem tržištu. Pravi šampinjon ima pravilan, polukuglast klobuk, bjelkastosive boje, a danas postoje i mnoge podvrste tako da boja može biti i smeđkasta. U prirodi je nalazimo od svibnja do listopada na gnojenim livadama, pašnjacima, šumskim livadama i sl. Šampinjon, osim toga, spada u red rijetkih gljiva koje se naveliko uzgajaju umjetno i prodaju na tržištu. Meso ove gljive je bijele boje, ima prijatan miris i okus, a obiluje vitaminom D.
zečja šapica
Griva (ili zečja capica ili žuta capica)
Nema klobuka, nego se sastoji od grančica (nalik na koralje) koje su oble i završavaju kao tupi dvodijelni vrhovi koji su žuti kao i čitav plodnjak. Raste od srpnja do listopada u šumama. Meso je blijedo, nježno i vodenasto, a sa starošću postaje žilavo i gorko. Miris joj je neizražen, a okus malo gorak. Obično se konzumira u manjim količinama.

bukovaca1

Bukovača
Vrlo ukusna jestiva gljiva. Nalazimo je na starim bukvama, vrbama i jablanima od rujna sve do zime, pa čak i zimi. Klobuk joj je nepravilan i ima uvijen rub. Gladak je, siv, sivosmeđ ili maslinastosivozelenkast. Stručak je kratak i jednolično debeo. Meso ove gljive je bijelo, debelo i mekano, a u starosti postaje žilavo. Miris i okus su ugodni. Ova gljiva se uspješno uzgaja na panjevima i balvanima, a prednost joj je u tome što rodi u vrijeme kad drugih gljiva nema i što se lako raspoznaje.

Osnovna pravila prilikom pripremanja jela od gljiva
Važno za zapamtiti je da se gljive mogu čuvati samo pri niskim temperaturama. Pranje gljiva vrši se neposredno prije same uporabe, a ono mora biti nježno i uz pomoć hladne vode. Rukovanje prilikom termičke obrade također treba biti nježno kako ne bi došlo do oštećivanja stjenke i kako bi se svi sastojci adekvatno apsorbirali i unijeli u organizam. Nakon što je jelo pripremljeno potrebno ga je odmah konzumirati. Jela od gljiva, makar i spremljena u hladioniku, ne smiju se sutradan prigrijavati i jesti. Stajanjem jela, naime, dolazi do raspadanja proteina i ostalih sastojaka pa može doći do stvaranja otrova. Tako i jestive gljive mogu postati otrovne, ali i postat pogodno tlo za razvoj nekih mikroorganizama kao npr. klica paratifusa.

Okus gljiva i jela od gljiva može se pojačati ukoliko im se doda malo soli, soja sosa ili šećera, ovisno o receptu, ukusima, i samim gljivama. Osim toga gljive izvrsno pašu sa nekim začinima kao što su luk (i bijeli i crveni), bosiljak, peršin i sl.

Prilikom pripreme (svježe gljive) s ovakvim začinima (osobito s crvenim lukom) produljuje se vrijeme trajanja jela, ali na samo nekoliko sati. Ukoliko pak gljive ne upotrijebite odmah nakon nabave, ispecite ih s crvenim lukom na malo ulja kako bi im uklonili vlažnost (blanširanje). Ovakav način obrade Francuzi nazivaju “duxelles”; gljive nakon toga mogu i duži period stajati, ali opet na hladnom.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Ornela Vištica: Ja sam ponosna Hercegovka

Objavljeno

na

Objavio

Glumica Ornela Vištica, članica ansambla satiričkog kazališta Kerempuh, inače rođena u Mostaru, oglasila se na Facebooku prije nekoliko dana o poprilično zanimljivoj temi.

Ornela Vištica je odlučila sa svima podijeliti zanimljiv osvrt o suvremenoj Hercegovki koji kola drušvenim mrežama već nekoliko dana.

‘Ovo mi je danas rodica poslala pa odlučih podjeliti, ne znam tko potpisuje tekst ali ima istine: Na njenom licu vidiš sve. Ne zna ti ona kriti osjećaje, niti želi. Kada je sretna, prepoznaje se ona po najglasnijem smijehu, kad je ljuta, reći će ti sve u facu.. Nema ti kod nje pretvaranja.

Ona ti jako voli voljeti, i kada zaslužiš tu ljubav, onda si najvoljeniji na svijetu.. Hercegovku ćeš prepoznati po njenom elegantnom hodu i ponosu, po karakteru.. Lažu vas kada kažu da se deremo i svađamo. Nismo, tipična Hercegovka nije svađalica s brda. Sve ono s filmova i serija, vam je laž.. Najveće dame svijeta vidjela sam ovdje. Žene koje uzdignute glave koračaju kroz život, usprkos svim problemima svijeta. Ona je borac, žena majka kraljica.

Za svoju obitelj će uraditi sve, i ništa joj nije teško.. Voli i prihvaća sve kulture svijeta. To je žena koju u istom danu možeš vidjeti u trenirci s djecom i u svečanoj haljini na najvažnijem događaju u gradu. Hercegovka je žena koja će i u 70-toj godini razmišljati o tome jesu joj djeca i unučad gladni, i dat će im zadnji komad kruha.

Ponosna Hercegovka

Samo da su oni dobro! Hercegovka će te uvijek saslušati i dati zagrljaj, ona ti je najbolji prijatelj svijeta.. Hercegovku ćeš prepoznati po damskim manirima i knjigama na polici, iako se nikada neće hvaliti.. .Uvijek miriše na ljubav, majčin zagrljaj, prijateljstvu i buru dok kuha rastiku i peče kruh..

Njena djeca su odgojana sa puno ljubavi, a kuća miriše na dječju sreću.Tipična Hercegovka je netko, tko je puno toga prošao kroz život, a svejedno raširenih ruku čeka sutra. Možda je ponekad oprezna, no kada te prihvati, onda imaš njeno srce do kraja zivota. Ne voli ti ona laži i licemjerne ljude, odmakne se samo jedno jutro od takvih, bez ružnih rijeci i mržnje.

Sve drugo što čujes je lažan marketinški trik ili si baš upoznao crne ovce, a i njih mora biti. Ps najmanje jedan muški član obitelji se zove Ivan/ Ante a sve češće ima barem jednu prijateljicu koja je Make up artist.’

Ja sam ponosna Hercegovka – zaključila je glumica na kraju

facebook komentari

Nastavi čitati

Lifestyle

Zabrana pušenja u zatvorenim prostorijama, radnim mjestima, javnom prijevozu…

Objavljeno

na

Objavio

Federalni ministar zdravstva Vjekoslav Mandić izjavio je danas da će novi zakon o kontroli i ograničenoj uporabi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH do kraja godine biti upućen u proceduru razmatranja i usvajanja.

Zakon je u formi prednacrta trenutno upućen županijama, a predviđa potpunu zabranu pušenja u svim zatvorenim prostorijama, radnim mjestima, javnom prijevozu, skupovima, te u automobilima ako se u njima nalazi osoba mlađa od 18 godina – istaknuo je Mandić, javlja Fena.

S druge strane, pušenje će biti dozvoljeno u privatnim i otvorenim prostorima.

Zakonom se propisuje ograničena prodaja duhana i duhanskih proizvoda u smislu da je zabranjena prodaja maloljetnim osobama na udaljenosti manjoj od 100 metara od obrazovnih ustanova, kao i zabrana isticanja duhanskih proizvoda na vidnim mjestima i prodaja duhanskih proizvoda koji sadrže okuse, mirise, vitamine, kofein, boju i druge aditive.

Novost je da zakon obuhvaća duhanske i druge proizvode za pušenje poput nargile i elektronske cigarete. Svaka ograničenja koje se uvode za duhanske prerađevine odnose se i na ove proizvode – naglasio je Mandić.

U pogledu definiranja pakiranja i grafičkih upozorenja na duhanskim proizvodima uvodi se zabrana termina „light” i „superlight” , a zabranjuje se i sponzoriranje aktivnosti duhanske industrije.

Zakon je potreban da bi se uskladilo zakonodavstvo FBiH s Okvirnom konvencijom o kontroli duhana Svjetske zdravstvene organizacije i propisima Europske unije.

Da bi se ubrzala implementacija ratificirane Konvencije švicarska vlada sa Svjetskom bankom osigurala je podršku zdravstvenim autoritetima u zemlji – potvrdila je direktorica za suradnju u Veleposlanstvu Švicarske u BiH Barbara Datwyler Scheuer.

U navedenom cilju resorno ministarstvo je potpisalo Memorandum o suradnji i razumijevanju s Udruženjem „Progresivni Razvoj Organizacija i Individua” (PROI), čiji predstavnici sudjeluju u radu ekspertne radne grupe za izradu novog zakona o kontroli i ograničenoj uporabi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH.

Ovo je samo prvi korak, jer će do prave promjene doći kad se dogodi promjena u stavovima ponašanja građana FBiH – istaknula je predstavnica NVO sektora Uliana Bakh.

Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo FBiH Davor Pehar očekuje da se strogim provođenjem zakona smanji broj pušača kojih ima 44 posto u Federaciji. Od tog broja 52 posto su muškarci i 37 posto žena, dok je 12,7 posto djece u školama, koja sebe ubrajaju u pušače.

Po ugledu na zemlje u EU, zakonom želimo ograničiti prostor za pušenje na način da se ne ugrožava zdravlje nepušača, te u ugostiteljskim objektima želimo uvesti zaštitu korisnika tih usluga – poručila je federalna koordinatorica za borbu protiv pušenja Aida Ramić.

facebook komentari

Nastavi čitati