Gljive – vitaminsko blago šume

66

Gljive su posebna grupa biljaka koje uspijevaju u gotovo svim klimatskim područjima. Računa se da postoji oko 50.000 različitih vrsta gljiva, a od toga samo oko 200 njih smatra se jestivim gljivama. Zajedničko svojstvo im je da nemaju biljnog zelenila (klorofil), te zbog toga same ne mogu stvarati sebi potrebnu energiju za život (fotosinteza), kao zelene biljke. To je i razlog zašto se gljive često udružuju u različite životne zajednice s biljkama, životinjama ili čovjekom. Jestive gljive (porodica Ascomycetes i Basidomycetes ) mnogostanični su oblici biljaka koje primaju gotovu hranu iz živih organizama (paraziti) ili nežive tvari (saprofiti). Bez obzira na poteškoće koje mogu uzrokovati (trovanje, kvarenje namirnica, i sl.) gljive su i veoma korisne. Još od najstarijih vremena čovjek se koristio vrenjem koje uzrokuju gljive. Tako se upravo uz pomoć kvaščevih gljivica dobivalo vino, pivo i druga pića, a neki od procesa zadržali su se sve do danas. Vrenje koje uzrokuju gljivice koristi se i za proizvodnju kruha, raznih vrsta sireva i sl. Već dugo se poznaju i vrste gljiva koje izlučuju “posebne” tvari s pomoću kojih se danas suzbijaju mnoge bolesti čovjeka i životinja. U takve tvari spadaju i antibiotici i imunostimulansi.

Kroz povijest

Sasvim je sigurno da je čovjek od pradavnih vremena skupljao gljive za hranu. U kineskoj civilizaciji i kulturi gljive, po nekim procjenama, imaju važnu ulogu možda već 7000 godina. Starim Rimljanima bila su poznata razna jela od gljiva, a prije 2000 godina vrganji, blagva ili gomoljače smatrale su se poslasticama. Teško je naći biljnu hranu koja se može na tako različite načine prirediti, koja ima tako dobar okus i potiče apetit, a ujedno ima i tako visoku hranjivu vrijednost kao što to imaju gljive. Gljive u prosjeku sadrže više proteina od ostalog povrća, ali u tom pogledu zaostaju za mesom. Gledajući njihovu nutritivnu vrijednost ona otprilike odgovara hranjivoj vrijednosti povrća. U pogledu sadržaja vode, gljive pokazuju velike varijacije, koja se kreće od 72 do 91%, što ovisi od vrste i uvjeta pod kojima su se razvijale. Možda najvažniji sastojak gljiva jesu tvari s dušikom kojih ima u prosjeku oko 5,5%, a od toga na proteine otpada 64,8%. U najbogatije vrste na proteinima od jestivih gljiva spadaju šampinjoni i vrganji. Od ugljikohidrata u gljivama nalazimo glikogen, zatim inulin i pektinske tvari, a potrebno je spomenuti da ne sadrže ni saharozu niti škrob pa su stoga vrlo pogodne za osobe oboljele od dijabetesa.

Mineralno-vitaminski sastav

Osim hranjivih tvari gljive imaju poseban miris i okus, kao i veće količine vitamina B1, B2, C i D, dijetalnih vlakana, te mineralnih tvari (kalij, željezo, cink, kalcij). Gljive su jedine namirnice biljnog podrijetla koje u svom sastavu sadrže vitamin D te se stoga često preporučuju kod sprječavanje rahitisa, osteomalacije, i drugih metaboličkih bolesti kostiju. Nadalje, postoje mnogi znanstveni dokazi da gljive mogu imat pozitivan učinak na zdravlje čovjeka. Dokazano je da pojedine gljive sadrže antibiotike, ali i imunostimulanse, tvari djelotvorne protiv tumora i protiv virusa, tvari koje snižavaju kolesterol, reguliraju tlak, poboljšavaju krvotok, uravnotežuju razinu šećera u krvi, reguliraju probavu, poboljšavaju rad dišnih organa, djeluju antireumatski i antialergijski, stimuliraju ili smiruju centralni nervni sistem, poboljšavaju seksualne funkcije, jačaju fizičku snagu i izdržljivost, usporavaju starenje i sl. Nedavne studije ukazuju da neke vrste gljiva djeluju poput probiotika, što znači da pomažu organizmu u obrani od štetnih tvari i organizama, odnosno jačaju imunološki sustav čovjeka. U Japanu i ostalim azijskim zemljama gljive se koriste u prehrani i liječenu već hiljadu godina, a u posljednje vrijeme učestalo se koriste u tretmanu osoba oboljelih od različitih vrsta raka.

Gljive za prevenciju i borbu protiv karcinoma?!

Pojedine vrste gljiva (vrganji, tartufi, shii-take i sl.) izlučuju sastojke koji djeluju poput antitumornih tvari. Pokretanjem mnogih imunobioloških promjena u organizmu te antitumorne tvari djeluju protektivno (od 1980. za te tvari koristi se izraz “biomodulatori”). Znanstvena istraživanja ukazuju da biomodulatori koče razvoj tumorskih stanica, neposredno ih uništavaju, modificiraju tumorske stanice tako da ih obrambeni sustav organizma može lakše prepoznati kako bi ih uspješnije uništavao, a u nekim situacijama i ubrzavaju sazrijevanje tumorskih stanica, koje se time od malignih ponovno pretvaraju u benigne. Zato i ne treba čuditi što te aktivne tvari iz ljekovitih gljiva, osim toga glavnog antitumornog djelovanja imaju i dodatne korisne efekte: olakšavaju podnošenje kirurških zahvata i ubrzavaju oporavak nakon njih, olakšavaju podnošenje kemoterapije i radioterapije i sprečavaju njihove nuspojave, a također sprečavaju oštećenja koja citostatici i zračenje izazivaju osobito na obrambenim stanicama.

Svakako treba spomenuti i to da se bolovi kod tumorskih bolesti pritom ublažavaju ili posve uklanjaju, a javlja se i porast tjelesne snage i izdržljivosti, poboljšanje apetita i općeg stanja organizma. Odakle i zašto u određenim gljivama takvi antitumorni sastojci? Još sredinom 60-tih mađarski je nobelovac Szent-Győrgyi, istražujući tvari koje koče i pospješuju rast stanica, ustanovio da je u gljivama prisutan u većoj koncentraciji tzv. “retine”, tvar s otprije poznatim karcinostatskim djelovanjem, nego tzv. “promine” koji nasuprot “retinu” pospješuje rast stanica.

Ostala ljekovita svojstva jestivih gljiva

Zbog svojih imunostimulacijskih i antiviralnih sastojaka gljive mogu biti od velike koristi i protiv svih virusnih oboljenja , bilo da se radi o prevenciji od infekcija, ili njihovom kočenju i svladavanju pri čemu sprečavaju umnožavanje virusa i razvoj virusnih infekcija. Neki znanstvenici čak ukazuju na pozitivno djelovanje pojedinih tvari izoliranih iz gljiva u borbi protiv HIV-a. Pokazalo se da “lentinan” (tvar izolirana iz shiitake gljiva) koči prianjanje HIV-a na stanice “domaćina”, ali i da sprečava umnožavanje HIV-a koji je već prodro u stanice “domaćina”.

Sastojci gljiva, kao što je već spomenuto, imaju pozitivan efekt na razne kardiovaskularne bolesti. Visok krvni tlak (hipertenzija), povećana razina masnoća u krvi, ateroskleroza i slična oboljenja i stanja vrlo su česta u suvremenog čovjeka. Pokazalo se da gljive, a posebice vrsta shiitake sadrže eritadenin, visoko nezasićene masne kiseline, histinska vlakna i ostale tvari koje u znatnoj mjeri snižavaju odnosno održavaju normalnu razinu masnoća u krvi. I ostale tvari iz gljiva imaju pozitivan učinak na kardiovaskularni sustav kao npr. taj da poboljšavaju krvotok i sprječavaju gubitak elastičnosti krvnih žila. Ujedno zbog prisustva derivata nukleinskih kiselina, sprečavaju agregaciju krvnih zrnaca čime onemogućuju trombotski efekt.

Gotovo sve gljive optimalno djeluju na regulaciju šećera u krvi, pa se stoga vrlo često preporučuju kod već nastale šećerne bolesti ili kod uspostavljanja pravilnog načina prehrane i života. Hipoglikemijsko djelovanje sastojaka gljiva objašnjava se time što pojedini sastojci potiču lučenje inzulina, dok drugi smanjuju razinu glukoze bez povećavanja lučenja inzulina. Osim pojedinih kemijskih spojeva koji imaju navedeno djelovanje, gljive sadrže i dijetalna vlakna koja se također pozitivno odražavaju na regulaciju šećera u krvi.

Vrste jestivih gljiva dostupne na hrvatskom području

Budući da su gljive bogate na proteinima i već spomenutim sastojcima, upravo one bi mogle imati znatan udio u poboljšanju prehrane.

To se posebno odnosi na osobe koje ne konzumiraju meso ili one koje ga rijetko konzumiraju. No po pitanju gljiva, prosječan čovjek se obično nedovoljno hrani jer se plaši trovanja. Strah je opravdan kod osoba koje same beru gljive, no pri nabavci gljiva na tržištu olakšavajuća je činjenica da su gljive podvrgnute posebnoj kontroli tržnih organa.
Iznosimo Vam kratak opis i karakteristike samo nekih jestivih gljiva dostupnih na Hrvatskom području:

smrčak

Smrčak
Spada u red naših najukusnijih gljiva. Raste od ožujka do svibnja u listopadnim ili smrekovim šumama, u parkovima, na obalama rijeka i u šikarama. Značajka je ove gljive da je iznutra šuplja, klobuk joj je žućkaste ili svjetlosmeđe boje, okruglastojajolika oblika, pokriven jamastim, nepravilnim udubljenjima. Stručak je bijel, a sa starošću postaje žućkast. Stručak prelazi u klobuk, a cijela gljiva je iznutra šuplja. Meso joj je krhko, ugodna mirisa i okusa.
bijeli-tartufi
Gomoljače(tartufi i shitake)
Gljive su koje rastu 10 do 30 cm ispod zemlje plodišta i gomoljasta su oblika. Imaju vrlo prodoran miris tako da se pronalaze pomoću posebno izvježbanih pasa ili svinja, a u Rusiji čak i pomoću medvjeda. U nas rastu tartufi i to u području Istre (najčešće u vlažnim područjima šumskih sastojaka hrasta, vrbe, topole i lješnjaka). Berba tartufa vrši se od kolovoza do prosinca. Shiitake (koje su slične tartufima) ne rastu na našem području, ali su dostupne na tržištu. što se tiče ljekovitih svojstava ove vrste mogu se staviti na prvo mjesto. Sadrže velik broj antioksidansa kao i vitamine A, C, D i E.
lisicarka
Lisičica (ili paprenjača ili lisica)
Vrlo je česta i uz vrganj naša najpoznatija i najomiljenija gljiva za jelo. Od lipnja do listopada raste u tamnim šumama listača i četinjara na mahovini, često u velikim skupinama. Ima žut klobuk koji je prema rubovima savijen, a u sredini je udubljen poput lijevka. Stručak je prema vrhu širi, a prema dnu se sužava i jednake je boje kao i klobuk. Meso joj je debelo, vlaknasto, žilavo, ugodna mirisa, a okus slabo papren. Lisičicu prilikom pripreme jela valja, zbog čvrstoće mesa, dulje kuhati. za sušenje nije prikladna. Bogat je izvor vitamina A i C.

Vrganj
Naša je najmilija i uz šampinjon na tržištu najčešća gljiva. Od svibnja do listopada nalazimo je u šumama listača i četinjača, te na šumskim livadama. Ima velik, okrugao klobuk, smeđe boje, a stručak joj je svjetliji i trbušasta oblika. Meso je debelo i bijelo, a uz kožicu klobuka crvenkastosmeđe boje.
Miris i okus su ugodni. Dobar je za sušenje, a od vitamina sadrži B, C i D.

sampinjoni-d0ae8bd225aaefaa9c7e406a4d695a87_header

Šampinjon
Najčešća je gljiva koja se nalazi na našem tržištu. Pravi šampinjon ima pravilan, polukuglast klobuk, bjelkastosive boje, a danas postoje i mnoge podvrste tako da boja može biti i smeđkasta. U prirodi je nalazimo od svibnja do listopada na gnojenim livadama, pašnjacima, šumskim livadama i sl. Šampinjon, osim toga, spada u red rijetkih gljiva koje se naveliko uzgajaju umjetno i prodaju na tržištu. Meso ove gljive je bijele boje, ima prijatan miris i okus, a obiluje vitaminom D.
zečja šapica
Griva (ili zečja capica ili žuta capica)
Nema klobuka, nego se sastoji od grančica (nalik na koralje) koje su oble i završavaju kao tupi dvodijelni vrhovi koji su žuti kao i čitav plodnjak. Raste od srpnja do listopada u šumama. Meso je blijedo, nježno i vodenasto, a sa starošću postaje žilavo i gorko. Miris joj je neizražen, a okus malo gorak. Obično se konzumira u manjim količinama.

bukovaca1

Bukovača
Vrlo ukusna jestiva gljiva. Nalazimo je na starim bukvama, vrbama i jablanima od rujna sve do zime, pa čak i zimi. Klobuk joj je nepravilan i ima uvijen rub. Gladak je, siv, sivosmeđ ili maslinastosivozelenkast. Stručak je kratak i jednolično debeo. Meso ove gljive je bijelo, debelo i mekano, a u starosti postaje žilavo. Miris i okus su ugodni. Ova gljiva se uspješno uzgaja na panjevima i balvanima, a prednost joj je u tome što rodi u vrijeme kad drugih gljiva nema i što se lako raspoznaje.

Osnovna pravila prilikom pripremanja jela od gljiva
Važno za zapamtiti je da se gljive mogu čuvati samo pri niskim temperaturama. Pranje gljiva vrši se neposredno prije same uporabe, a ono mora biti nježno i uz pomoć hladne vode. Rukovanje prilikom termičke obrade također treba biti nježno kako ne bi došlo do oštećivanja stjenke i kako bi se svi sastojci adekvatno apsorbirali i unijeli u organizam. Nakon što je jelo pripremljeno potrebno ga je odmah konzumirati. Jela od gljiva, makar i spremljena u hladioniku, ne smiju se sutradan prigrijavati i jesti. Stajanjem jela, naime, dolazi do raspadanja proteina i ostalih sastojaka pa može doći do stvaranja otrova. Tako i jestive gljive mogu postati otrovne, ali i postat pogodno tlo za razvoj nekih mikroorganizama kao npr. klica paratifusa.

Okus gljiva i jela od gljiva može se pojačati ukoliko im se doda malo soli, soja sosa ili šećera, ovisno o receptu, ukusima, i samim gljivama. Osim toga gljive izvrsno pašu sa nekim začinima kao što su luk (i bijeli i crveni), bosiljak, peršin i sl.

Prilikom pripreme (svježe gljive) s ovakvim začinima (osobito s crvenim lukom) produljuje se vrijeme trajanja jela, ali na samo nekoliko sati. Ukoliko pak gljive ne upotrijebite odmah nakon nabave, ispecite ih s crvenim lukom na malo ulja kako bi im uklonili vlažnost (blanširanje). Ovakav način obrade Francuzi nazivaju “duxelles”; gljive nakon toga mogu i duži period stajati, ali opet na hladnom.

facebook komentari

  • prepri43

    Ova bijela griva je otrovna! Jestiva je žute boje!!!

    • Alan B’Stard

      Gljive volim, ali ne usudim se sam brati

      • Herceg-Bosna

        zato ponesi knjigu o gljivama i gledaj slike koja valja a koja ne..

        • prepri43

          Bolje je da odnese knjigu od nekog dobrog pisca i u hladovini šume uživa!

        • Agromentum

          Vake su najbolje, ne moraš ni gledat u knjige.

          • Barbara

            Jesi li im ti ljubitelj,,??

          • Agromentum

            Volim al’ se slabo razumim. Imaju neke lisičke, ee njih ne volim.

          • Barbara

            To su gore ove žute,,nisam probala,ali bukovače i šampinjone,jednom tjedno jedemo,,probala sam pohati bukovače i odlične su!

          • Agromentum

            Jesu ove žute sa slike ali imaju neki čudan okus. Ma najbolje je kad se dobiju svježi šampinjoni na pizzu, pa uz to malo više rajčice da bude sočnije – za mene amatera dosta. :))

          • Barbara

            sa roštilja su isto odlični šampinjon,onako cijeli pečeni!

          • HRSmoock

            Uh, bukovača i krvavice i zarice (kolač od slanog sira). I neko jako crno vino.

          • Barbara

            mi nabavljamo provjereno iz domaćeg uzgoja,stvarno su delicija,,krvavice ne volim nikako,ovo drugo mi slasno zvuči,,a ja bi odabrala bijelo vino :)))

          • HRSmoock

            Krvavice kad zamirišu. Al’ dobro mogu i kobaje od crne divljači. Samo da ne budu pune bijelog luka.

          • Barbara

            lipo sve miriše,,morat ću probati:))

          • Agromentum

            Odakle ti krvavice pale na pamet, samo nji ne mogu jest’.

          • HRSmoock

            Eto neka bude da smo kvit za onog zeca od neki dan :)) Nije zezancija, cijela generacija preuzela recept od Danila Kiša. Tako ih jedu i u Mađarskoj.

          • Agromentum

            Ne znam za nikakog zeca, to si ti mene s nekim zaminio. :))

          • HRSmoock

            A jel? Dobro, dobro…:))

          • Herceg-Bosna

            ja ne volim gljive pa tako da ih niti berem a niti jedem,,,

          • Lilith

            šteta. ljepše su od mesa.. posebno kad su s roštilja mmmnjam 🙂

          • Herceg-Bosna

            a jok ja to ne jedem, jednom probala i nikad više ,,:)

          • Lilith

            sigurno te poslije mučila tvrda stolica ? 🙂

          • Herceg-Bosna

            ma kakvi nesviđa mi se okus,,
            ej jesi ti primjetio opačićku i facu, kao da su joj gaće uvik pune
            možda jede puno gljiva :))

          • Lilith

            To joj je od rakije.. ona i ona Fijulić loču ko krave

          • Herceg-Bosna

            a je ova ima luđačku facu,

          • Lilith

            hahaha! Psihopatski! Ybte ovo je ministrica kulture, ko bi reko?!

          • HRSmoock

            Pa luda krava :))

          • prepri43

            A da nisi pojila ovoga s crvenim nogama?!Bez bičava!

          • Herceg-Bosna

            hahahahah ne,,,

          • prepri43

            To ti je na saborskom jelovniku svaki dan!

          • prepri43

            A znaš li Ti da u nekim knjigama piše da se i te mogu jesti, ali kako vidiš nisam provjerio!

          • Lilith

            Samo se prikrsti, blagoslovi i neboj se 🙂

          • HRSmoock

            Gljivarski rulet. Ubaciti u remake “Lovca na Jelene”.

          • HRSmoock

            Sa ovim jarkim bojama?

          • prepri43

            Vidiš kakve mora jemat noge da ti se ne triba bojat otrova?! A jopet pola sela govori da su take najotrovnije?!Klikni na nju mišen ( ovin od računala da se odma razumimo), da je boje vidiš!(S takvom opremom može i u sabor!)

          • Lilith

            kliknusmo svi na nju 🙂

          • Agromentum

            Točno! Moja žena kaže da se trebaju neki otrovni djelovi obrezat` i da su onda jestive.

          • prepri43

            Dobro je da ste je barenko kliknili, a još bolje da ovo ne čita moja žena, jer bi ja bija cili podrizan!

      • prepri43

        Vidiš i u gljivarstvu sam poprilično dugo ali se ne usuđujem ništa kategorički tvrditi isto kao u politici, jer je sve na svijetu relativno rekao je ovaj prije konzumiranja gljiva malo zatim se počelo ponešto s njim događati, a kako se završilo govori treća slika!

        • Lilith

          Imao sam rođaka (Pokoj mu duši, nije umro od trovanja gljivom), poznavao je gljive vrlo dobro, sjećam se da je uvijek kada smo šetali brdima po Hercegovini znao ubrat nekoliko ovećih gljiva koje bismo odmah pekli.. ukusne su bile, zaboravih imena gljiva samo se sjećam da su bile veličine ko poklopac od kante jupola 🙂

          • prepri43

            A da nisu bile ove?!

          • Lilith

            za ove se iz aviona vidi da su otrovne 😀

          • prepri43

            Znaš onaj vic o Barici kad je nabirala gljive, pa je išla od jedne do druge i govorila e… ovu bum ubrala, a onu tam ne bum,- kad zagleda ovu poskoći i reče,- E… na ovu se bum usedla! Još ako je malo žutkaste boje, a ne ovako bijela, apšlesana kakti rahmetli ivek onda bu više neg odlično!

          • Lilith

            :)) Barica brala jagode :))

          • prepri43

            nije bitno što je brala nego da je sjela i to više puta!

          • Lilith

            ima nastavak pjesme: .. brala jagode, nešto je ubode, a mislila je da je trava 🙂

          • prepri43

            Nemam pojma koja je to, mislim da je to neka zelena mušnica sa smetnjama u razvoju ili trajnim poremečajem identiteta, ili tako nešto! A jel otrovna, to je bar lako provjeriti konzumacijom! Ne kaže se uzalud da je svaka gljiva jestiva, a neke samo jednom!

    • Herceg-Bosna

      vidila sam u šumi takvu al žute boje

      • prepri43

        Ta kako kažu moji gljivari je prava ali daj ti pogodi ako si malo po sebi, a ne Daltonu,-daltonist. Meni se ko Alanu isto ruke tresu kod sumljivih gljiva koje dovoljno ne poznajem, a takvih je nažalost strašno puno!Osobno imam desetak knjiga, a kad to što uberem uspoređujem sa slikama u knjizi često ostajem u dilemi.U strahu su velike oči, ali ja na sreču ili žalost nisam jedan od tih.Kako vidite još sam živ a trenutno ne odlazim gljivariti jer još nije sezona za to. Te su meni najbolje samo treba biti pazljiv jer postoji isto takav rođak samo manji koji je jako otrovan. Kod jestivog ovaj ovratnik je pomičan a kod onog drugog ne.

    • sui
      • Lilith

        Pomislih da je vijest ključna 🙂 a je, nu stvarno! Možda je to naš prepri

        • sui

          I jest, radi navodne “zastite” Pupovca i dolaska Vucka u Zagreb :))))).
          Pratila sam ga kako je branio Ljutog na HKV-u svojevremeno, vise ga ne vidim tamo, premda i ja rijetko tamo svratim.

          • Lilith

            Po njihovom kazivanju tamo se sve navodno promijenilo, još od ‘Inicijativinog referenduma’.

          • sui

            Hitreca se moze procitati kod vas ili na direktno.hr, tako da mi se ne da citati tako poznatu svadju desnice,

            jedino mi je zmijica prejak, ali ono bas mocan komentator!

          • Lilith

            Istina, kamenjar prenosi Hitreca od početka djelovanja 🙂 .. Ja također rado pročitam njegove kronike!
            Moram zmijicu pozvat jedanput ovamo na kavu rakiju.. 🙂

          • sui

            :))))))
            Od mene bi imao rucak hahahah.

          • Lilith

            napit će mo ga i dovest :))

        • prepri43

          Upravo pročitah duhoviti srbski prilog u svezi s malim oglasima. Tip ima vilu na moru, vikend na Kopaoniku,komfortni stan u Beogradu,a ne traži ništa,- samo se hvali!!!

          • Lilith

            Dobro pa nije napisao da ima vikendicu u ‘srpskom Zadru’
            🙂

          • prepri43

            Tamo ima zamjenski stan kojeg će otkupiti po istom zakonu kao Hrvati,ha,ha,ha…

          • Lilith

            :))

      • prepri43

        Ne to sam ja samo u zadnje vrijeme nisam aktivan! Nema se što komentirati – poslovna sahara! ( A uglavnom po zasluzi ove nesposobne garniture na vlasti)
        Dao sam ti “sviđalicu” prema naputku sivog vuka s hkl iako bi joj se moglo reći:”sviđuša”?! Jer da je nazoveš opisno “i ja tako mislim” ili “slično razmišljam” ili ” i ja bi tata” bilo bi malo nezgrapno! Sad ću pogledati poveznicu vjerojatno se radi o podsjetnici:”što sam vam svojedobno napisao o budućnosti tog po meni bijelog toka?” (is3,14zdka).Tada su napadali HDZ tog “povijesnog” propusta što je odbio sudjelovati u njemu. Tada sam u večernjaku objašnjavao o čemu se zapravo radi, ali ne vjerujem da sam utjecao na odluku, jer su samo slijepci i neznalice mogli upasti u tu rusku zamku.

  • Barbara

    obožavam gljive,,em zdrave,em slasne,,veganima su odlična zamjena za meso!

    • prepri43

      A što je s onim “veganima” koji su doživjeli višestruku permutaciju samoglasnika?!

      • Barbara

        Oni su manje radikalni od ovih:))

  • gost

    Prije upotrebe smrcak treba prokuhati a vodu baciti.

    Nasa najotrovnija gljiva je zelena pupavka. Otrov kod ove gljive nije moguce ukloniti termickom obradom. Najcesce je zamijene za gljivu suncanicu. Zato ako berete gljive , berite samo one za koje ste 100% sigurni da nisu otrovne.