Pratite nas

Pregled

Google projekt Loon kreće u prosincu na području Queenslanda u Australiji

Objavljeno

na

Do sada su takozvani „pilot testeri“ odradili prvu fazu Loon projekta još 2013 godine na Novom Zelandu, dio testova je završen i u Kaliforniji, Brazilu, sada je, eto, stiglo vrijeme za produkcijsku fazu…

Google Loon Projekt je zamišljen kao jedna od brojnih inačica „interneta za sve“, jer upravo pod tom parolom nekoliko svjetskih kompanija, uključujući i Facebook, pokušavaju što većem broju ljudi, s naglaskom na ruralna područja bez telekomunikacijske infrastrukture, osigurati pristup internetu. Hoće li, kada i u kojoj mjeri ovakve namjere postati stvarnost, hoćemo li jednoga dana dočekati da i najsiromašniji krajevi i stanovništvo koje živi u njima dobije pristup webu teško je, gotovo nemoguće procijeniti, ali nedvojbeno je kako se priča kreće. Dokaz tome je i objava iz Googlea, koji je najavio kako Loon Projekt u prosincu otvara novo poglavlje, potpisom ugovora s jednom od telekomunikacijskih kompanija.

Čast da bude prva pripala je australskoj kompaniji Telstra, koja je potpisala ugovor s Googleom i u prosincu će na području Queenslanda biti lansirano prvih dvadeset produkcijskih satelita u sklopu Loon Projekta. Očigledno su u obje kompanije procijenili kako je koncept pristupa internetu došao do nivoa koji jamči stabilnost, pouzdanost i kvalitetu, pa će stanovnici australskog Queenslanda prvi u svijetu moći koristiti internet koji će im „isporučivati Googleovi baloni“. Baloni nude 4G tehnologiju, što bi u praksi trebalo značiti kako će brzina biti „više nego dobra“, ali treba pričekati dok projekt doista krene i tek onda donijeti konačan zaključak. Uglavnom, stvari se kreću, internet preko balona više nije samo eksperiment, nego stvarnost…

Foto via Flickr Piše: Tomislav Ćuto

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Vijeće za domovinsku sigurnost analiziralo protupožarnu sezonu

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je na 10. sjednici Vijeća za domovinsku sigurnost na kojoj su uz članove Vijeća sudjelovali predstavnici Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Hrvatske vatrogasne zajednice te glavni i županijski vatrogasni zapovjednici, priopćeno je iz Ureda predsjednice Republike.

Na sjednici je predstavljena analiza protupožarne sezone 2017. godine te su razmotrene naučene lekcije i prijedlozi u pogledu daljnjeg povećanja učinkovitosti i koordinacije sustava protupožarnog djelovanja u Republici Hrvatskoj. U tome je pogledu posebni naglasak stavljen na pitanje što učinkovitijeg uvezivanja vatrogastva u budući sustav domovinske sigurnosti.

Temeljem iznesenoga u raspravi, predsjednica Grabar-Kitarović zatražila je od Vijeća za domovinsku sigurnost izradu podrobne raščlambe te prijedloga mjera za daljnje unapređivanje sustava, koji će biti polazištem za daljnju raspravu i usuglašavanje stavova u procesu ustrojavanja sustava domovinske sigurnosti, navodi se u priopćenju.

Uz članove Vijeća na sjednici sudjelovali su i predstavnici Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS), Hrvatske vatrogasne zajednice, te glavni i županijski vatrogasni zapovjednici. Tema je bila što učinkovitije uvezivanje vatrogastva u budući sustav domovinske sigurnosti.

Ključne bolja koordinacija i primjena resursa

Predsjednica je u uvodu kazala kako zemlja ove godine, s obzirom na poplave koje su uslijedile nakon brojnih požara, nije bila pošteđena elementarnih nepogoda, a ključnim je pitanjem istaknula bolju koordinaciju i primjenu resursa koji su na raspolaganju.

Podsjetivši da će prijedlog Zakona o sustavu domovinske sigurnosti uskoro biti upućen u saborsku proceduru na usvajanje, Grabar-Kitarović je upozorila da njegovim donošenjem tek počinje ustrojavanje tog sustava,te će trebati primijeniti i implementirati sva iskustva i lekcije iz ovogodišnje i svih ranijih protupožarnih sezona.

Smatra da je iz ovogodišnje protupožarne sezone vidljivo da je na tom planu moguć i ostvariv napredak, a nužnim drži jedinstveni sustav upravljanja i zapovijedanja u kriznim situacijama poput požara, s jasnom podjelom uloga, nadležnosti i odgovornosti.

“Mora biti nedvojbeno jasno tko je za što odgovoran i tko o čemu donosi odluke. Ne bismo si više nikada smjeli dopustiti da postoje nejasnoće ili različita tumačenja jesu li Oružane snage Republike Hrvatske pozvane u ispomoć, jesu li angažirane na najbolji mogući način i na najboljem mogućem mjestu i koriste li se njihovi resursi na najbolji način”, kazala je.

Stalno se ponavljaju primjedbe da se zračne protupožarne snage u pojedinim slučajevima nerezonski angažiraju, što zbog ograničava njihovu primjenu na mjestima gdje bi možda bile učinkovitije. Stoga, dodaje, želi čuti razmišljanja nazočnih, po mogućnosti i prijedloge o podizanju učinkovitosti sustava, pri čemu poseban problem predstavljaju vremenski uvjeti kad se zračne snage ne mogu angažirati.

Predsjednica ističe da uloga Oružanih snaga u protupožarnoj zaštiti nije ni približno jedina tema koja zahtijeva raščlambu i unapređivanje, a značajnim pitanjem smatra učinkovitost tijela lokalne vlasti u ispunjenju svoga dijela protupožarnih zadaća. “Posebno u pogledu prevencije požara, kroz održavanje i uređivanje površina i slične aktivnosti vjerujem da postoji značajan prostor za napredak”, ustvrdila je.

Preporuke DUZS-a

Sudionike je zamolila za “potpunu otvorenost” jer je nužno prepoznati i imenovati nedostatke kako bi ih se otklonilo. “Vjerujem da će to dati dobar poticaj DUZS-u da nastavi s ovim procesom i prije sljedeće sezone, sljedećeg ljeta za koje se nadamo da će biti puno mirnije i s puno manje požara, napravi možda preporuke koje su temeljene na zajedničkom iskustvu svih vas nazočnih”, rekla je Grabar-Kitarović.

Nakon nje prezentaciju, prema dnevnom redu, držao je šef DUZS-a Dragan Lozančić, a potom predstavnici Hrvatske vatrogasne zajednice.

Kolinda Grabar Kitarović: Zbog terorističke prijetnje Europi moramo čim prije izgraditi sustav domovinske sigurnosti

facebook komentari

Nastavi čitati