Goran Aleksić: Umjesto poreznih reformi – 9 milijardi kuna prekršajnih kazni bankama?

1
Foto:Cropix/Damjan Tadić

Zanimljivo je koliko je teško prodrijeti s idejom da se legalno i argumentirano naplati prekršajne kazne bankama, time se silni pravni stručnjaci i ekonomisti uopće ne žele ozbiljno pozabaviti. Ekonomisti kao što je naš guverner su posebno zanimljivi – on je javno u Saboru rekao da se ne razumije u pravo.

On nema pravo ne razumjeti se u pravo, on je na čelu HNB-a, i takva izjava za mene osobno je katastrofalna – prvi čovjek HNB-a mora se razumjeti u pravo koje se tiče vjerovnika i dužnika. MORA! Ignorantia ius nocet! Imamo u rukama ključ za punjenje proračuna legalnim kažnjavanjem banaka. DORH je dobio prekršajne prijave protiv 8 banaka u svibnju , ali čeka s prekršajnim gonjenjem – ne znam uistinu što čeka – MOŽDA ZASTARU?

VPS vraća predmete s presudama protiv banaka natrag na prvi stupanj na utvrđivanje činjeničnog stanja – izgleda kao da poslušno tumači zakon na način kako to nepoštenim vjerovnicima odgovara, i kako to sugeriraju „stručnjaci“ u HNB-u. Zašto država ne želi biti proaktivna u svoju vlastitu korist? Ja sam sada itekako dio državnog aparata i ne odustajem od stalnog tupljenja jednog te istog.

Pa ću ponoviti – banke su u gotovo svim kreditima s promjenjivim kamatnim stopama samovoljno, jednostrano i protivno zakonu definirale fiksni dio kamatne stope, promjenjivi parametar i razdoblja promjena kamatne stope. Za neugovaranje tih elemenata kamatne stope zapriječena je prekršajna kazna od 80.000 do 200.000 kn za banku i od 10.000 do 50.000 kn za pravnu osobu. Takvo nezakonito postupanje protivno je osim odredbama Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakonu o obveznim odnosima u više članaka toga zakona.

Zasad nema pravih rezultata u konkretnom segmentu, osim što se sve lijepo zakotrljalo, i sada već puno više bitnih faktora ili zna, ili je barem čulo o čemu se radi. Još uvijek nitko iz Udruge Franak nije bio u DORH-u na saslušanju u vezi s prekršajnim prijavama koje su podnijete protiv 8 banaka. Pa ne radi se ovdje o tome da je netko prešao zebru na crveno, ovdje se radi o tome da vjerovnici pod blagoslovom HNB-a i drugih ovlaštenih državnih tijela koji ništa ne poduzimaju, ulaze u tuđe novčanike preko 100.000 ljudi i uzimaju novac bez osnova – dosad su tako uzeli milijarde kuna.

Nemaju na to pravo.

Najprije su svojevoljno povećavali kamate, a onda su svojevoljno na temelju nezakonito povećanih kamata odlučili odrediti uvećane fiksne marže, koje su uglavnom veće od početno ugovorenih kamatnih stopa, izgovarajući se pritom da je tako propisano. HNB ih štiti tvrdeći da vjerovnici smiju samovoljno definirati parametre u kreditima ugovorenim prije 1.1.2013., kao što je prije tvrdio da vjerovnici smiju svojim odlukama mijenjati kamatnu stopu. I uistinu je žalosno da se time nitko ne želi baviti ozbiljno osim nas nekoliko upornih zviždača. Kada će tome doći kraj? Najžalosnije u svemu jest to da EURO dužnici koji su oštećeni od strane vjerovnika odmahuju rukom i ne žele se baviti svojim pravima… Je li moguće da čekaju da EURO naraste kao što je narastao CHF pa će teko onda početi shvaćati razmjere nezakonitosti u vezi s promjenjivim kamatnim stopama…

Dokle ćemo se baviti petparačkim dnevnim pričama za laku noć, umjesto dugogodišnjim temama? Zašto ne postoje novinari u velikim medijima koji bi se stručno, koncizno i dugotrajno bavili takvim temama (znam da to nije pitanje za novinare, nego za urednike)? Zašto se sve svodi na jednodnevne senzacije? U što smo se to pretvorili?

Na kraju krajeva, hoće li itko usporediti efekte predstojeće porezne reforme s efektom potencijalne naplate kazni nepoštenim vjerovnicima?

Goran Aleksić / Kamenjar.com

facebook komentari

  • bakran

    Evo, ja pitam g-dina Aleksića, kao jedan od onih koji je 2006. godine u jednoj banci uzeo stambeni kredit u EUR-ima (istina s FIKSNOM kamatnom stopom; jer mi s ‘kockanje nikad nije sviđalo, a i ‘umišljam si’ da nisam glup) sljedeće: Kako da se bunim, kad je ugovor bio sklopljen apsolutno onako kako je i bilo dogovoreno, i banka ga se striktno držala?! Činjenica, o kojoj g-din Aleksić govori, je ta da je većina onih koji su dizali kredite u CHF-ima, pokušala naivno igrati ‘špekulantske igre’; pa su ih ‘pojeli morski psi’. To je istina, sviđalo se to komu ili ne.