Pratite nas

Komentar

Goran Marić: Rakete s Batajnice na Zagreb

Objavljeno

na

Povodom 26. godišnjice zračnih napada ‘Jugoslavenske narodne armije’ (JNA) na Banske dvore 7. listopada 1991., na facebooku se oglasio HDZ-ov ministar državne imovine Goran Marić, koji se među ostalim osvrnuo i na nedavne istupe “odgovorne osobe susjedne Srbije, zemlje agresora na Hrvatsku, jednog njezina ministra, i to na vjerskom događaju, koji je izjavio da je u Hrvatskoj 90-ih bio građanski rat.”

Marićevu objavu prenosimo u nastavku:

Danas 7. listopada 26. je godišnjica raketiranja Banskih dvora, pokušaja državnog udara i atentata na prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana.

Taj dan i sutrašnja odluka o proglašenju neovisnosti na dan 8. listopada 1991., događaji su koji bilježe, stvaraju i jesu povijest suvremene i samostalne Hrvatske.

Kad bi Hrvatska bila zemlja kontinuiteta, kad bi njezini orijentiri radili svojom puninom, ove bi dane slavila i zemlja i nebo nad Hrvatskom.

Kad bi Hrvatska mirno mogla graditi i spremati u sjećanje svoju povijest, bez da joj se ona otima, ove bi dane vladala atmosfera svečanosti i ganuća; poštovanja i ponosa; memoriranja i sabranosti! Nažalost Hrvatska još ne diše puninom svog bića. Još joj se ponavljaju i predbacuju hipoteke.

Osvježavaju priče o grijesima upravo da bi njima oduzeli snagu, značaj i narav spomendana njezina rađanja.

Kad prizovemo u svijest slike tih događaja, pokaže se iznova snaga drame jednog naroda čiji se san o svojoj državi okrutno odgađao. Ali ne zaboravimo da je to bila ta presudna, izvorišna 1991. godina-božica neodgodiva rađanja Države. Iz snova o Domovini rodila se stvarna, slobodna i neovisna Hrvatska.

Ovih smo dana slušali od odgovorne osobe susjedne Srbije, zemlje agresora na Hrvatsku, jednog njezina ministra, i to na vjerskom događaju, koji je izjavio da je u Hrvatskoj 90-ih bio građanski rat.

Odgovor na ovu krivotvorinu i drskost je podsjetnik na činjenicu da avioni koji su raketirali Hrvatsku nisu uzlijetali ni iz Slunja, ni iz Udbine ni iz Knina, nego s beogradske Batajnice. Čudna vrsta izjave od još čudovišnije osobe.

Srećom ovom dijelu povijesti smo sami svjedoci pa krivotvorine ne mogu i neće zaživjeti. Vraćam se datumima simbolima, odrednicama i izvorima 7. i 8. listopadu 1991. Neka ove obljetnice vrate Hrvatskoj ozbiljnost i zrelost.

Neka vrate svima nama trun, šaku onih emocija i ponosa na vrijeme rađanja neovisne Hrvatske.

Preživjeli smo te dane i proživjeli. Pokažimo da smo vrijedni i dostojni te drame rađanja. Kaže se da bi cvijeće u vrtu cvalo, mora ga se voljeti. Učinimo i mi to prema vlastitoj domovini

ATENTAT NA PREDSJEDNIKA dr. FRANJU TUĐMANA – ATENTAT NA HRVATSKU DRŽAVU – 07. 10. 1991. GODINE

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Komentar

Marko Jurič: Ima li što zajedničko u slučajevima Ive Sanadera, Nadana Vidoševića i Ivice Todorića?

Objavljeno

na

Objavio

Ima li što zajedničko u slučajevima Ive Sanadera, Nadana Vidoševića i Ivice Todorića?

Osim stila visokog letenja i niskog padanja, istog odvjetničkog ureda koji ih brani, radi li se tu o onom surovom hrvatskom primitivizmu, onoj umivenoj i loše prikrivenoj seljačiji?

Ima li tu nekih poremećaja ili dijagnoza koje počinju s riječju narcisoidnost? Sva su trojica vrlo inteligentni ljudi, a doveli se u jednako glupu situaciju.

Sanader se uspeo na vrhove hedonističkog cinizma pa se strmoglavio Čedi Prodanoviću u naručje. Vidošević se spustio u mračne odaje svojega doma, sladostrasno konzumirao sve što je doteklo, a kad je preteklo i on se otkotrljao u naručje Prodanovića, odnosno Jadranke Sloković.

Ivica Todorić se najdulje penjao i najviše uspeo čak do feudalnih Kulmerovih dvora s kojih puca pogled na kmetstvo, ali i njemu je započelo desetogodišnje razdoblje kada će jutra počinjati s Čedom Prodanovićem.

Zašto u Hrvatskoj ljudi ne čitaju malo više, primjerice Ivana Gundulića i njegovog Osmana, gdje kaže: ‘Kolo od sreće uokoli vrteći se ne pristaje: tko bi gori, eto je doli, a tko doli gori ustaje’. Jer kandidata za ovaj klub Čedinih mušterija ima još, samo oni toga, na njihovu žalost, za sada nisu svjesni.

Navodno su rimski cezari nakon vojnih pohoda kada su Rimom prolazili ispod slavoluka pobjede, praćeni ovacijama svjetine u dnu kola imali šaptača koji im je govorio ‘ne zaboravi ti si samo običan čovjek’.

Možda to nije istina, ali je istina da ovi naši hrvatski cezari imaju gomilu šaptača koji ih uvjeravaju da su postali nadljudi, mesije, božanstva, superstari. A kad hrvatski cezari padnu onda hrvatski šaptači postaju USKOK-ovi pokajnici.

Možda je ovo faza prvobitne akumulacije kapitala, možda ono divlje doba pretpovijesti kada se stvaraju plemići. Čini se da to baš ne uspijeva jer do sada se još ni jedan nije stvorio.

Možda zato što tituli plemić prethodi titula vitez, a ona se stječe plemenitim djelima požrtvovnosti i junaštva. Hrvatski nadri plemići preskaču tu fazu. Draža im je metoda glembajevštine koja žrtvenike prepušta junacima.

Marko Jurič: Izgleda da je Agrokorov neboder bio azil za one koji su trebali završiti u Remetincu

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Miro Kovač: Ne vjerujem da je riječ o političkom progonu Ivice Todorića

Objavljeno

na

Objavio

U Studiju 4 gostovao je Miro Kovač, predsjednik saborskog odbora za vanjsku politiku i bivši ministar vanjskih poslova.

Komentirajući akciju Agrokor, istaknuo je da se zalaže za utvrđivanje političke odgovornosti. To je naša dužnost i prema građanima koje zastupamo, i prema državi. Osobno se zalažem za rasvjetljavanje svega onoga što se događalo kad je riječ o Agrokoru, rekao je Kovač. Istaknuo je kako vjeruje da u Hrvatskoj pravosuđe funkcionira neovisno i ne vjeruje da je riječ o političkom progonu Ivice Todorića.

Osvrnuo se i na posjet predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Rusiji. Rekao je da očekuje pomak u odnosima između Hrvatske i Rusije.

Očekujem da ćemo najviše jačati dijalog na području gospodarstva jer postoje sankcije Europske Unije prema Rusiji, ali i Rusije prema Europskoj uniji i zbog toga je Hrvatska trpjela štetu na planu gospodarstva. Ali Rusija ima pravo diskrecije i može propustiti neke tvrtke na svoje tržište.

Da bi se to dogodilo važno je imati dobre prijateljske odnose sa Rusijom i mi to želimo, istaknuo je Kovač.

 

facebook komentari

Nastavi čitati