Pratite nas

BiH

Gori li ‘region’?

Objavljeno

na

”Događanje naroda” u Bosni uspalilo je naše profesionalne revolucionare. Ima tu profesora neperspektivnih studija, sindikalaca bez sindikata, novinara zaraćenih s pravopisom i pameću, anarhista na maminoj košti, kroničnih zgubidana i aktivista svake fele. Oni bi pošto-poto spašavali hrvatske građane iz šapa neoliberalnog kapitalizma, jurišali na zgrade i arhive, organizirali plenume i postavljali poštene drugove u komitete prijelazne vlasti. Oni bi, ali narod je poslovično inertan, lijen. Region gori – viče jedan takav sa stranice portala ”Index – a što Hrvatska čeka!? Da izgori, pa da konačno imamo mirno susjedstvo, odgovorio bi mu netko ciničan.

[dropcap]M[/dropcap]eđutim, pokušat ću biti logičan. Ultimativni pozivi na prosvjede koji su se ovih dana širili društvenim mrežama i pojedinim portalima prerasli su u svojevrsnu histeriju. Obavještavali su nas s lica mjesta gdje god se okupilo dvadesetak prosvjednika. Posebnu su nadu internetskim revolucionarima budili prosvjedi u Podgorici i Nišu. Moglo bi se proširiti na cijeli ”Region” , hrabrili su same sebe uviđajući da ”bosansko proljeće” već pomalo posustaje. Nitko međutim nije suvislo obrazlagao tko bi to trebao prosvjedovati, zašto i s kojim ciljem. Zazivan je prosvjed kao takav, kao radost uništavanja. Jedina korist od prosvjeda, koja je koliko-toliko istaknuta, jest nedokazana nada da će prosvjedi nepovoljno utjecati na nacionalizam. Naime, profesionalnim revolucionarima nacionalizam je, uz neoliberalni kapitalizam, glavna prepreka uspostavi sekulariziranog raja na zemlji. Što je kontradiktorno samo po sebi, jer gušeći nacionalizam, podupiru globalizaciju, a ona je u samoj srži filozofije takozvanog neoliberalizma.

Čak i kada takva uvjerenja ne bi bila notorne besmislice, nema nikakvog razloga vjerovati da bosanski ili bilo koji prosvjedi nisu bujica koju će razvoj događaja svrnuti upravo na nacionalističke mlinove. Štoviše, u bosanskohercegovačkom slučaju čini se da iza njih u najvećoj mjeri i stoji bošnjački nacionalizam, dok je inzistiranje na opreci građansko/ nacionalno tek neuspjela mimikrija. Isto tako, neuvjerljivom zvuči i teza da su ovakvi prosvjedi borba protiv neoliberalnog kapitalizma, neokolonijalizma, imperijalizma, korporacija itd. Vrlo bitna, ako ne i presudna karika u organizaciji prosvjeda bile su raznorazne NVO iliti civilne udruge. U BiH ima ih preko 15 000, navodno je njihov udio u BDP-u zemlje 20%, a što profesionalaca, što volontera angažiraju 7,7%  radno aktivnog stanovništva, samo Sjedinjene Američke Države uložile su u posljednjih petnaestak godina preko dvije milijarde dolara u taj sektor. Sve to govori u prilog tezi da je riječ o jednoj dobro podmazanoj industriji, daleko jačoj od bilo koje druge zasebne industrijske grane u zemlji. Čisto sumnjam da bi Amerika financirala borbu protiv neoliberalnog kapitalizma, imperijalnih interesa i slično jer bi to značilo da financira borbu protiv svojih interesa! Takvo što u stanju je činiti samo Hrvatska. No, to je posebna priča.

Skloniji sam, dakle, vjerovanju da je cijeli niz ”proljeća” i uličnih revolucija, bilo da su nastali spontano ili su organizirani, instrumentaliziran u interesu centara svjetske moći, a ne protiv njih. Ono što je zabrinjavajuće u svima njima jest činjenica da vrlo uspješno destruiraju demokraciju kao sustav i proceduru u zemljama koje zahvate. Dobro organizirana i izvana potpomognuta manjina može kombinacijom nasilja i medijskog pritiska mijenjati izbornu volju birača kad god ta izborna volja ne odgovara spomenutim centrima moći. Tako nastaju slabe države s manjkavom, odnosno dirigiranom demokracijom. Tome se mogu oduprijeti samo velike zemlje kao npr. Rusija ili vlasti koje imaju dvotrećinsku većinu, npr. slučaj Mađarske. 

Što se Hrvatske tiče, katastrofalno gospodarsko stanje nije razlog da rušimo institucije i razbijamo zajedničku ili privatnu imovinu. Tako stvari neće krenuti na bolje. Aktualnoj vlasti možda bi dobro došlo da je ulica potjera iz Banskih dvora jer ionako nema suvislih ideja što bi činila. No ovo ”nabrijavanje” revolucionarne atmosfere ionako je namijenjeno održavanju revolucionarne budnosti. Ukoliko u Hrvatskoj na vlast u dogledno vrijeme dođe garnitura koja bi pokušala raditi nešto u interesu naroda i države, neki, ne daj Bože, desničari, dobro je imati spremnu infrastrukturu za njihovo rušenje. Naime, ti famozni centri svjetske moći uglavnom tako funkcioniraju. A što se tiče pitanja iz naslova, ništa posebno, jugonostalgičari će uvijek tražiti neke poveznice koje nas ujedinjuju s ”Regionom”, pa makar to bilo ujedinjavanje u rušenju, ratu, bilo čemu. Uz to valja upozoriti i na mogućnost da razne desničarske skupine budu iskorištene kao ”korisne budale” u svrhu destabilizacije zemlje. Primjer toga vidimo u aktualnim događanjima u Ukrajini.

U slučaju da se eskalacija oružanih prosvjeda nastavi, s pravom će se moći govoriti o svojevrsnom Trećem svjetskom ratu, koji će se sastojati od niza unutardržavnih, građanskih ratova, no stvarni zapovjedni centri bit će smješteni u centrima velikih sila. Jeftinije je ratovati koristeći tuđe stanovništvo nego vlastito.

 

Damir Pešorda

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović: Iz ovih krajeva otići će još 100 000 ljudi

Objavljeno

na

Objavio

Nezaposlenost mladih od kojih stvaramo izgubljene generacije najveći je od bezbroj problema s kojima kuburi Bosna i Hercegovina, a za koje političke elite niti imaju rješenje niti žele raditi na poboljšanju.

Podaci CIA-e za 2017. godinu vrlo su jasno i govore o današnjoj katastrofi BiH – BiH je vodeća po ovom statističkom podatku sa 62,8 posto nezaposlenih mladih.

Isto tako, podaci govore kako je populacija mladih mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih te da oni koji nisu nastavili školovanje čine najveći udio u siromašnoj populaciji – njih 57 posto! Naravno, nikoga u takvim okolnostima ne treba čuditi situacija u kojoj iz BiH posljednjih godina mladi i školovani ljudi bježe “glavom bez obzira”.

O tom problemu govorio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović prigodom sastanka s predstavnica vlasti u USŽ-u rekavši kako je taj problem prisutan u svakom dijelu BiH, a u Krajini možda izraženije jer je granica EU pred vratima.

Mladi bježe u inozemstvo

– Kako bi se to promijenilo moramo stvoriti ambijent tim ljudima da vjeruju u svoju državu. Ovo je naša domovina i ovdje treba živjeti, ali ni to neće biti dovoljno. Premoćna je zapadna ponuda koja se nudi, prije svega u Austriji i Njemačkoj. Njima naši ljudi trebaju, oni su dio snažne industrijske i obrazovne kulture, a mi smo dio europske tradicije, kazao je Čović. Isto tako, jasno navodi kako će se negativni trendovi nastaviti ukoliko država nešto ne uradi.

– Što je najgore poticat će ga upravo te zemlje jer njima naprosto treba takva kadrovska struktura. Ukoliko ste pratili plan njemačke kancelarke za iduću godinu, i to uz uvjetovanje novih partnera u vlasti, jeste novih 200 tisuća ljudi izvana. Računamo kako će tu biti bar 100 tisuća iz ovih krajeva. Ako ne napravimo strategiju onda ćemo biti u velikim problemima. To što mladi ljudi odlaze više nije političko pitanje, nije pitanje jednog naroda, jedne politike. Jednostavno, odlaze svi. Čak i investitori koji dolaze iz tih krajeva kod nas ne daju takve uvjete radnicima kakvi su u Švicarskoj ili Austriji, istakao je Čović.

Zapošljavanje mladih

Problem zapošljavanja mladih bio je i tema dvodnevne  međunarodne konferencije “Program garancija za mlade kao prevencija nezaposlenosti mladih” na kojoj se razgovaralo o mogućim rješenjima problema koji muči čitavu regiju.

– Zapošljavanje mladih, kao jedne od ugroženih grupa na tržištu rada, predstavlja izazov za sva regionalna i nacionalna tržišta rada, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodaje da zbog toga sve javne službe za zapošljavanje veliki dio svojih aktivnosti usmjeravaju na povećanje zapošljavanja ove populacije jer je to preduvjet za kvalitetan život i napredak mladih u svim zemljama.

Cilj konferencije je razmjena najboljih praksi u zapošljavanju mladih među zemljama članicama Svjetske asocijacije javnih službi zapošljavanja (VAPES), sa posebnim naglaskom na prenošenje iskustava i praksi u zapošljavanju mladih u EU putem programa “Garancija za mlade”. Konferencija, koju su organizirali Agencija za rad i zapošljavanje i VEPES, prilika je da se usporede raznovrsne mjere, utjecaj koji na definirane mjere imaju politike, odobreni proračuni, sustav obrazovanja, sustav rada službi za zapošljavanje.

Isto tako, tijekom konferencije bit će predstavljeni dosadašnji rezultati i iskustva o provođenju mjera za zapošljavanje mladih, a poseban naglasak bit će na programu “Garancija za mlade” koji se sprovodi u EU.

Na konferenciji sudjeluju predstavnici službi za zapošljavanje Austrije, Azerbajdžana, Belgije, Bugarske, Crne Gore, Estonije, Francuske, Hrvatske, Kine, Mađarske, Slovenije, Švedske, Turske, kao i zavoda za zapošljavanje RS-a, FBiH i Brčko distrikta, te županijskih službi.

BiH na trećem mjestu po nezaposlenosti u svijetu

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

EU poručila: Izmjene Izbornog zakona se moraju provesti do izbora 2018. godine

Objavljeno

na

Objavio

Bosna i Hercegovina nije mogla čuti ključne poruke Europske unije nakon sastanaka ministara vanjskih poslova zemalja članica unije u Luxembourgu o tome da se u zemlji moraju promijeniti odredbe Izbornog zakona kako bi se održali izbori sljedeće godine što je posve suprotno tvrdnjama visokih dužnosnika Stranke demokratske akcije da se izborni mogu održati i provesti i bez preinake po apelaciji Bože Ljubića, piše Večernji list BiH.

“Vijeće očekuje od BiH da unutar potrebnih rokova reagira na presudu Ustavnog suda BiH koja se odnosi na konkretne izborne odredbe federalnog Doma naroda.

Vijeće smatra da se izbornoj reformi treba pristupiti u duhu konsenzusa i dijaloga kao važnom pitanju, te također poziva BiH da provede preporuke Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (OESS-ODIHR) kako bi se približila europskim standardima, poboljšavanjem demokratskog procesa budućih izbora”, kaže se u zaljučcima Vijeća za vanjske poslove na kojemu je sudjelovala i hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Burić-Pejčinović, piše Večernji List.

Ustavni sud BiH je 28. prosinca prošle godine prihvatio aperlaciju Bože Ljubića, koji je u žalbi dok je bio predsjedatelj Zastupničkog doma naveo da je neustavna odredba da se iz svih županija u FBiH bira najmanje jedan pripadnik konstitutivnih naroda, bez obzira na brojnost pripadnika pojedinih konstitutivnih naroda u toj županiji. Ustavni sud je prihvatio navode Bože Ljubića da ne mogu jednak broj izaslanika za Dom naroda dati Bosansko-podrinjska županija s 23 Hrvata i Posavska županija koja ima oko 33.000 Hrvata. Na taj su način u dva navrata ključne hrvatske stranke za koje glasuje najveći broj Hrvata izbačene iz vlasti. No, u SDA ne smatraju kako je potrebno promijeniti Izborni zakon, a njihov visoki dužnosnik Šefik Džaferović lak je ustvrdio kako to nije uvjet za održavanje, ali niti provedbu odredbi izbora,

“Mi trebamo ozbiljno raditi na izmjenama Izbornog zakona, ali, ako do toga i ne dođe, izbori 2018. godine će se održati. Nema razloga da bude drukčije. I do sada smo pokušavali provesti neke odluke, ali izbori nikada nisu dovođeni u pitanje, osim u slučaju Mostara. Međutim, konkretna situacija vezana za odluku Ustavnog suda po apelaciji gospodina Ljubića nije ni slična onoj vezanoj za Mostar”, rekao je Džaferović. No, zanimljivo je da je odluka Ustavnoga suda o Mostaru apsolutno identična situaciji u Mostaru jer su hrvatske stranke prosvjedovale upravo zbog neproporcionalnosti vrijednosti glasova birača za izbor vijećnika u Gradsko vijeća, što je Ustavni sud potvrdio, a uz ostale identična je i formulacija o presudi oko izbora izaslanika za Dom naroda s obzirom da se odredbom o biranju po jednoga izaslanika iz svake županije narušava upravo načelo proporcionalnosti.

Uz način izbora izaslanika za Dom naroda EU je istaknula i kako treba provesti presudu Europskog suda za ljudska prava, koja bi trebala osigurati da se i predstavnici nacionalnih manjina mogu kandidirati za članove Predsjedništva BiH, što sada nije slučaj, ali i da budu birani u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. Pri tome sud nije odredio na koji će se način provesti ta odluka. SDA sada ucjenjuje da se ove odredbe ne mogu mijenjati bez provedbe slučaja Sejdić-Finci a za što je potrebna izmjena Ustava BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati