Pratite nas

Naši u svijetu

Gornji dom ruskog parlamenta odobrio vojnu intervenciju u Ukrajini – Kličko poziva na mobilizaciju

Objavljeno

na

Gornji dom ruskog parlamenta na izvanrednoj je sjednici jednoglasno odobrio vojnu intervenciju u ukrajinskoj krimskoj oblasti. Prema ruskim zakonima za slanje vojnih snaga nije potrebna potpora donjeg doma. Intervenciju je zatražio ruski predsjednik Vladimir Putin radi ‘prijetnje životima građana Ruske Federacije i ruskim vojnicima na ukrajinskom teritoriju’, priopćeno je iz Kremlja.

Predsjednica gornjeg doma ruskog parlamenta Valentina Matvijenko kazala je kako će taj dom zatražiti od Putina da iz Washingtona povuče ruskog veleposlanika u SAD-u. Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Grigorij Karasin izjavio je kako odobrenje za upućivanje ruskih vojnih snaga ne znači da će se to dogoditi brzo. ‘Suglasnost koju je predsjednik dobio ne znači doslovno da će se to pravo odmah iskoristiti’, kazao je Karasin kojega je Putin tijekom dana zadužio za taj prijedlog.

Kličko poziva na mobilizaciju

Nakon vijesti o odobrenju ruskog parlamenta za slanje ruskih vojnih snaga u Ukrajinu jedan od vođa ukrajinske oporbe i predsjednički kandidat Vitalij Kličko pozvao je na opću mobilizaciju u Ukrajini. ‘Kličko poziva da se naredi opća mobilizacija’, objavila je njegova stranka UDAR, pojašnjavajući da se poziv odnosni na vojnu mobilizaciju. Bez dopuštenja ukrajinskih vlasti, Rusija od sinoć šalje tisuće vojnika prema Krimu a vojska joj je u borbenoj pripravnosti, tvrdi prozapadni Kijev. BBC javlja kako je situacija na rusko-ukrajinskoj granici ‘stabilna’. U Kijevu je vršitelj dužnosti ukrajinskog predsjednika Oleksander Tučinov sazvao hitni sastanak šefova ukrajinskih snaga sigurnosti.

Ruski vojnici stigli na Krim, ukrajinski brodovi na borbenim položajima

Proruske vlasti na Krimu i ruska crnomorska flota flota, koja ima bazu u krimskoj luci Sevastopolju, suglasile su se da zajednički štite objekte na polutotoku. Vlast na Krimu tvrdi da njihove snage potpuno nadziru vojsku i policiju. Osnovane su i policijske postrojbe specijalaca iz rasformiranog Berkuta. Krimski premijer Sergej Aksjonov kazao je da ruski vojnici već čuvaju neke zgrade. Ukrajinski brodovi, koji su zaduženi za čuvanje granice, stavljeni u subotu u borbenu pripravnost na području Krima i napuštaju bazu kako bi spriječili zauzimanje vojnih baza i brodova. Dan ranije vršitelj dužnosti ukrajinskog predsjednika Oleksandar Turčinov optužio je Rusiju za otvorenu agresiju i rekao kako Moskva slijedi scenarij iskušan u ratu s Gruzijom 2008.

Novi prosvjedi na istoku Ukrajine

Više od 10.000 osoba prosvjedovalo je u Donjecku, uporištu smijenjenog predsjednika Viktora Janukoviča na istoku Ukrajine, protiv nove vlasti u Kijevu. Rusija, Rusija!, uzvikivali su prosvjednici mašući ruskim zastavama dok su na improviziranoj pozornici govornici izjavljivali da podupiru ‘težnju Krima da se pripoji Rusiji’.

Više od 20 ljudi ozlijeđeno je u subotu u Harkivu na marginama prosvjeda proruski orijentiranih građana, koji su rezultirali zauzimanjem zgrade regionalne uprave, izvijestio je France presse. Do nasilja je došlo na rubnim dijelovima okupljanja oko 20.000 proruski orijentiranih građana koji su bacali kamenje i petarde. Neki među njima isticali su ruske zastave izvikujući: Harkiv, Rusija!, a na nekim transparentima moglo se pročitati: Rusijo, pomozi nam! i Ne dirajte nam Harkov!.
Na kraju prosvjeda tristotinjak demonstranata krenulo je prema zgradi u kojoj je sjedište regionalne uprave. Ondje su se ranije “zabarikadirali” pristalice novih proeuropski orijentiranih vlasti.

Obama: Ako Rusi interveniraju u Ukrajini, snositi će posljedice!

Američki predsjednik Barack Obama u kratkom obraćanju javnosti iz Bijele kuće izrazio je duboku zabrinutost zbog izvješća o pokretima ruske vojske u Ukrajini te upozorio Rusiju da će snositi posljedice u slučaju vojne intervencije u Ukrajini. Bilo kakvo kršenje ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta bilo bi ‘duboko destabilizirajuće’. SAD će zajedno s međunarodnom zajednicom osigurati da Rusija snosi posljedice za bilo kakvu vojnu intervenciju u Ukrajini, rekao je Obama.

Britanci, Francuzi i Njemci – iznimno zabrinuti

Britanski ministar vanjskih poslova William Hague potvrdio je da je razgovarao s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom i pozvao na smirivanje napetosti na ukrajinskom Krimu. On sutra putuje u Ukrajinu na razgovore s novim ukrajinskim vodstvom, nakon što je premijer David Cameron poručio Moskvi da poštuje poljuljani nacionalni teritorijalni integritet.

Iznimno smo zabrinuti zbog izvješća o razmještaju ruskih vojnih snaga na Krimu, te pozivamo sve strane da se suzdrže od bilo kakvih poteza koji bi mogli povećati napetosti, rekao je francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius. I njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier upozorio je kako razvoj događaja u Ukrajini u posljednjih nekoliko sati ocjenjuje opasnim te je pozvao Rusiju da objasni kakve su joj nakane kad je posrijedi razmještaj vojnih snaga na Krimu.

Merkel i Barosso izrazili zabrinutost zbog događaja na Krimu

Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je zabrinutost zbog razvoja događaja na Krimu, u govoru održanom u Berlinu u povodu kulture manifestacije posvećene Europi kojoj je prisustvovao i predsjednik Europske komisije Manuel Barroso koji je pozvao na očuvanje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. ‘Izazovi s kojima je suočeno stanovništvo Krima moraju se riješiti na način da se poštuje jedinstvo i suverenitet Ukrajine. Nadam se da će međunarodna zajednica primijeniti spomenuta načela i zajamčiti mir u regiji, a na taj način i mir u svijetu’, rekao je Barroso.

Rusi upozoravaju na golem dug za plin, od MMF-a ništa prije travnja

Ruski Gazprom objavio je kako Ukrajina ima golem dug za neplaćeni plin Rusiji u iznosu od 1,55 milijarda dolara, ističući da bi povlaštena cijena koju je Rusija dala Kijevu mogla biti dovedena u pitanje. Ukrajina, koja bi ove godine trebala platiti i dodatnih šest milijardi dolara stranog duga, zatražila je od MMF-a financijsku pomoć u iznosu od najmanje 15 milijardi dolara. Ukrajinski ministar financija Oleksander Šlapak izjavio je kako nije izgledno da će Ukrajina primiti pomoć MMF-a prije travnja.

Hrt.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Milas poručio iseljenicima u Australiji: U domovini ste uvijek dobrodošli ona vas uvijek čeka i priželjkuje

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Desetog dana posjeta izaslanstvo je održalo radni sastanak s predstavnicima naših ljudi iz gospodarskog, društvenog i kulturnog života Melbournea

Tijekom posjeta Melbourneu, hrvatsko izaslanstvo na čelu sa Zvonkom Milasom, državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Ivanom Penavom, gradonačelnikom grada Vukovara, obišlo je Victorian School of Languages i Holy Family School, gdje ih je dočekao ravnatelj Peter Bruno, njegov zamjenik Anthony Laffy i voditeljica vjeronauka Stephani Berginc.

“Zbog programa hrvatskog jezika mnoge obitelji koje, iako su prilično udaljene od ove škole, već desetljećima upisuju djecu upravo ovdje. Podrška Ureda u radu nam je vrlo korisna i osigurava kontinuitet ovog kvalitetnog programa”, rekli su predstavnici ustanove u kojoj se od 1978. godine u redovnoj nastavi hrvatski uči kao strani jezik.

Nakon toga izaslanstvo iz domovine posjetilo je Hrvatski centar u Geelongu, čiji Lado ove godine slavi 45. godišnjicu postojanja.

U prostorijama Australsko-hrvatskih društvenih usluga izvršna direktorica Franci Buljat predstavila je rad te neprofitne udruge koja brine o starijim i nemoćnim osobama. Također, organizirano je i učenje hrvatskog jezika za odrasle, budući da štićenici udruge u starijoj dobi često govore isključivo hrvatskim jezikom.

U večernjim satima održan je susret s hrvatskim iseljenicima. Tom prigodom državni tajnik Milas snažno je naglasio važnost očuvanja hrvatskog jezika među mladim naraštajima te su predstavljeni iskoraci na tom području. Nakon toga uslijedila je predstava “Vukovarska večer”.

Desetog dana posjeta izaslanstvo je održalo radni sastanak s predstavnicima naših ljudi iz gospodarskog, društvenog i kulturnog života Melbournea te se na godišnjoj zabavi u organizaciji Folklorne skupine “Mladi Hrvati” iz Clifton Hilla susrelo s hrvatskim iseljenicima u Hrvatskom katoličkom centru Sunshine. “Zahvaljujem se na predanom trudu uloženom u svaki nastup kojim njegujete svoju hrvatsku kulturnu baštinu, toliko daleko od svoje domovine.

Hvala i vašim roditeljima koji nikada nisu dopustili da naš duh zamre u bilo kojem hrvatskom domu. Hvala i našim misionarima te svim vašim učiteljima koji trajno prenose ljubav prema Hrvatskoj na naše mlade ovdje u Australiji”, naglasio je državni tajnik Milas, dodavši: “Dragi mladi, nastavite njegovati svoj hrvatski identitet i znajte da se svaki vaš uspjeh slavi i u domovini.

Hrvatski duh ne poznaje udaljenosti, pogotovo danas kada nas dijeli samo jedan e-mail. Znajte da ste u domovini uvijek dobrodošli, da vas ona uvijek čeka i priželjkuje i da ste vi njezini najbolji ambasadori koji je čine ponosnom. Znajte da je kultura koju njegujete jako stara, bogata i cijenjena europska kultura. Znajte da su vaši korijeni u Hrvatskoj, a vi ste naše zelene grane raširene po cijelom svijetu”.

facebook komentari

Nastavi čitati