Pratite nas

Pregled

Govor Kolinde Grabar Kitarović u UN-u

Objavljeno

na

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je danas održala govor na otvaranju UN-ove tematske rasprave na visokoj razini o jačanju jednakosti spolova te osnaživanju položaja žena i djevojčica za transformacijsku razvojnu agendu za razdoblje poslije 2015. godine

Predsjednica je podsjetila da je osim što je postala prva predsjednica Republike Hrvatske bila i prva pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju.

Žene mogu postići sve u stimulativnom okruženju, rekla je u petak u sjedištu UN-a u New Yorku Kolinda Grabar Kitarović koja je probila nevidljivi stakleni strop i postala prva predsjednica Hrvatske, ali je u govoru odala počast i hrvatskoj pionirki u rušenju zapreka, ponižavanoj književnici i novinarki Mariji Jurić Zagorki.

“Stakleni strop” kojim se simbolično označavaju zapreke na koje žene nailaze u profesionalnom napredovanju i koje ih priječe da dosegnu vrh hijerarhije u tvrtkama, probila je i predsjednica Sijera Leonea Ellen Johnson Sirleaf, također sudionica tematske rasprave o rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena.

Grabar Kitarović je podsjetila da je osim što je postala prva predsjednica Republike Hrvatske bila i prva pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju. Kao dragocjeno iskustvo iz tog razdoblja istaknula je svoje boravke u Afganistanu gdje je promicala unapređenje statusa žena u toj islamskoj državi s teretom teških godina talibanskog režima koji je iznimno degradirao žene.

“Možemo postići sve što želimo” ako smo potaknuti pozitivnim okruženjem i slobodni od zapreka, rekla je hrvatska predsjednica.

U svome je govoru odala počast svim onim ženama koje su nas zadužile svojim primjerom.

Spomenula je prvu hrvatsku novinarku i književnicu Mariju Jurić Zagorku koja je “bila ponižavana i diskriminirana”, prisiljena skrivati se u redakciji, pisati pod pseudonimom, no unatoč svemu ustrajala je i nije se predala.

Istaknula je da je od tada velik posao učinjen na ostvarenju ženskih prava, ali zapreke još postoje.

Jedna od njih je i predsjednička prisega sročena u muškome rodu koje se morala držati pri izricanju prisege iako hrvatski jezik poznaje i ženski rod, rekla je Grabar Kitarović.

Na panelu o rodnoj ravnopravnosti za ostvarenje Milenijskih razvojnih ciljeva nakon isteka 2015. koji su kao granicu zacrtali Ujedinjeni narodi, hrvatska predsjednica pozvala je na “promjenu u glavama”, na “ukidanje patrijarhalnih obrazaca mišljenja”.

“Dosadašnji ritam promjena bio je prespor”, ocijenila je sijeraleonska predsjednica i zauzela se za to da pristup djevojčicama obrazovanju i informacijama ne smije ostati na retorici želimo li promijeniti “nepravedni svijet”.

“Ako ukinemo sve zapreke na putu osnaživanja žena, možemo osigurati budućnost za sve”, poručio je glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon koji je u uvodnoj riječi panela nabrojao sva dosadašnja ostvarenja na postizanju rodne ravnopravnosti, ali i ukazao na goleme poslove koje tek treba obaviti.

kolinda UN Ban ki moon

U svijetu je još pet zemalja koje nemaju nijednu ženu u parlamentu i osam država koje nemaju nijednu ženu u vladi, rekao je Ban i pozvao čelnike tih zemalja da oslobode put ženama.

Žene ne smiju biti zatočene u neznanju i na rubu, već im treba omogućiti ravnopravno sudjelovanje u svim aspektima ljudske djelatnosti, rekao je i zaključio da se razvojni ciljevi koje su Ujedinjeni narodi zacrtali mogu ostvariti samo uz punu ulogu žena u ljudskom razvoju.

Raspravu uoči Međunarodnog dana žena i na 20. godišnjicu prihvaćanja Pekinške deklaracije koja je potvrdila temeljno načelo da su prava žena i djevojaka “neotuđiv, cjelovit i nedjeljiv dio univerzalnih ljudskih prava”, otvorio je predsjednik Opće skupštine UN-a Sam Kahamba Kutesa.

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati