Pratite nas

BiH

Grabar Kitarović: Građani BiH znaju da u Hrvatskoj imaju pravog prijatelja

Objavljeno

na

kolinda večernjakov pečat mostar

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović izrazila je nadu kako će BiH napredovati još brže u svakom pogledu te poručila kako će je u tome bodriti te ohrabrivati i Hrvatska.

[ad id=”93788″]

”Građani BiH znaju da u Hrvatskoj imaju pouzdanog partnera i pravog prijatelja”, izjavila je hrvatska predsjednica, otvarajući večerašnju manifestaciju ”Večernjakov pečat” koja se održava u Mostaru.

Grabar Kitarović je dodala kako će BiH svojim kulturnim bogastvom i nasljeđem suživota te prožimanja različitosti obogatiti Europsku uniju te potvrditi njezinu misiju vodilju, a to je jedinstvo u različitosti.

”Hrvatska vjeruje da će BiH napredovati još brže u svakom pogledu i na njezinom putu ka EU bodrit će je i ohrabrivati Hrvatska. Kao hrvatska predsjednica neću posustati ni u pomaganju hrvatskog naroda u BiH u poštivanju svih njegovih prava kao konsittutivnog naroda”, poručila je Grabar Kitarović.

enis

[ad id=”93788″]

Inače, dobitnik nagrade „Večernjakov pečat“ za osobu godine u Bosni i Hercegovini u 2015. godini je glumac Enis Bešlagić. Priznanje mu je na večerašnjoj svečanosti u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača u Mostaru uručio predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner.

”Ovdje govorim jezikom kojega svi razumijemo, a oni koji kažu da ne razumiju i za to im trebaju prevoditelji, očito imaju neki problem. Već 12 godina vodim ovaj životni put, otkako sam završio Akademiju i odlučio da ne želim biti županijski ni federalni glumac, nego da želim raditi na prostorima na kojima me ljudi razumiju jer nemam oraha u džepu. Na tom putu nisam imao osiguranje, nisam imao moćnike, bio sam obični građanin koji krene iz Tešnja u Sarajevo, iz Sarajeva u Ljubljanju, iz Ljubljane u Zagreb, iz Zagreba u Beograd… i objašnjava ljudima da je Bosanac i Hercegovac, a oni uporno tvrde da to ne postoji. Ja tako već 12 godina pokušavam objasniti da ima Bosne i Hercegovine, da tu žive predivni ljudi!

Nažalost, bilo bi bolje da su političari samo odlazili na posao i vraćali se obiteljima, jer da nisu ništa pričali mislim da bi narod sam već davno bio u Europskoj uniji. Ja sam preuzeo ovaj vid odgovornosti u smislu volontiranja pri dočeku Pape Franje jer sam to smatrao odgovornim zato što nisam želio da i treći svjetski rat krene iz Sarajeva.

Drago mi je što ovaj prijenos ide uživo i što me ne možete prekinuti da vam kažem sljedeće: Svi političari, kako u BiH tako i u regiji, morate znati da imate najveći teret na svojim leđima – da naša djeca čekaju hoće li biti ubijena ili će živjeti dalje i studirati u BiH i Europskoj uniji. To sve ovisi i vama, stoga ne tražite krivca u drugom i trećem, jer ako se vi ne možete dogovoriti među vama, ima možda ljudi koji se mogu dogovoriti.

Večernjakov pečat je dokaz da se sami možemo organizirati da nam ne trebaju stranci da nas sastave po vilama da donosimo Zakone. Kamere su vas sve snimile večeras zajedno, večeras ste skupa i vi koji ste možda oponenti, a tu ste zajedno sa svojim suprugama, obiteljima… Narod mora znati da se vi družite jer od vaših odnosa zavise njihovi privatni odnosi! Kako se vi družite večeras ovdje, od toga zavisi moj odnos u budućnosti u Mostaru, Banja Luci…

Ja vas molim da mali Marko koji je Hrvat, preziva se Bošnjak i pjeva u Srbiji, nikad ne bude napadnut u BiH od nas samih koji sjedimo ovdje, jer vi o tome odlučujete. Neka rata više nikad ne bude, svi smo za to odgovorni!”, kazao je Bešlagić prilikom preuzimanja nagrade.

Dobitnici 15. izdanja Večernjakovog pečata

Dobitnik nagrade „Večernjakov pečat“ za osobu godine u Bosni i Hercegovini u 2015. godini je glumac Enis Bešlagić. Priznanje mu je na večerašnjoj svečanosti u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača u Mostaru uručio predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner.

Bešlagić je bio jedan od volontera koji su danima radili na pripremi sarajevskog stadiona Koševo za misno slavlje koje je predvodio papa Franjo za vrijeme prošlogodišnjeg posjeta Bosni i Hercegovini.

Na manifestaciji koju su izravno prenosili BHRT, HRT, RTCG, RTRS te više regionalnih i lokalnih tv i radijskih postaja, uručene su nagrade “Večernjakov pečat” u čak 16 kategorija, među kojima je 5 posebnih nagrada zaslužnim pojedincima i organizacijama koji su svojim djelovanjem obilježili godinu koja je za nama.

Nagradu za “Osobu godine u Europi” dobio je predsjednik Slovačke Andrej Kiska, a nagradu mu je uručio član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić.

Laureat u kategoriji “Ponos BiH – Humanost” je stradali policajac Dragan Đurić, a ovu nagradu je predstavniku MUP-a Republike Srpske, Žarku Laketi dodijelio glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić. Nagradu u kategoriji “Ponos BiH – pothvat” primio je Enes Omerović iz ruku direktora HT ERONET-a Vilima Primorca. U kategoriji “Ponos BiH – uspjeh” dobitnica je Divna Aničić kojoj je nagradu predao generalni direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović.

„Večernjakov pečat“ u kategoriji “Diplomat godine” dobila je veleposlanica SAD-a u BiH Maureen Cormack, a plaketu i pečat joj je uručio direktor Unicredit banke u BiH Ivan Vlaho. Posebno priznanje je dodijeljeno Međureligijskom vijeću BiH za ekumenski rad, a nagradu Jakobu Finciju uručio je visoki predstavnik Valentin Inzko.

U kategoriji “Kultura” ovogodišnji dobitnik je mostarski glumac Slaven Knezović kome je nagradu uručio ravnatelj HRT-a Siniša Kovačić. Večernjakov pečat dodijelio je i posebno priznanje udruzi bosanskih Hrvata “Prsten” iz Zagreba. Nagradu je predsjedniku Udruge Miji Mariću dodijelio savjetnik uprave Styria Media Group AG Ivan Tolj.

Sportaš godine prema izboru „Večernjakovog pečata“ je atletičar Amel Tuka. Nagradu mu je uručila urednica sportskog programa BHT1 Medina Šehić. Još jedno posebno priznanje uručeno je poznatoj hrvatsko-njemačkoj humanitarki Olgi Stoss. Nagradu joj je predao Marinko Gilja, direktor Elektroprivrede HZHB.

Premijer Federacije BiH, Fadil Novalić je „Večernjakov pečat“ za znanost uručio dobitniku Dražanu Eriću, dok je u kategoriji „Gospodarstvo“ laureat 15. izdanja „Večernjakovog pečata“ Stipe Vranješ. On je nagradu primio iz ruku šefa misije OESS-a u BiH, Jonathana Moorea.

Predsjedništvo BiH kao kolektivni šef države dobitnik je Pečata za „političara godine“.

Posebno priznanje ove godine dobili su Ujedinjeni narodi, a nagradu je premijer Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg uručio rezidentnoj koordinatorici UN-a u BiH, Sezin Sinanoglu. Još jedno posebno priznanje uručeno je u okviru ovogodišnjeg „Večernjakovog pečata“ europskom povjereniku za politiku susjedstva i proširenje, Johannesu Hahnu. Nagradu mu je ranije predala zamjenica glavnog urednika Večernjeg lista BiH Valentina Rupčić.

Veliki interes je vladao za 15. po redu „Večernjakov pečat“, kojem su nazočili brojni domaći i inozemni dužnosnici, uključujući predsjednike Slovačke i Crne Gore, Andreja Kisku i Filipa Vujanovića te predsjednicu Hrvatske Kolindu Grabar-Kitarović. Uz članove Predsjedništva BiH, Mladena Ivanića i Dragana Čovića, manifestaciji je prisustvovao i predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić te predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner i predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Mladen Bosić. Među uzvanicima su bili i predsjednik i premijer Federacije BiH, Marinko Čavara i Fadil Novalić.

U bogatom zabavnom programu nastupila su poznata imena glazbene scene Bosne i Hercegovine i regije – Dalal & Deen feat. Ana Rucner i Jala, Tereza Kesovija, Sergej Ćetković, Colonia, “Mamma mia” Dancing Queen.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Hercegovački proizvođači duhana traže od države da se ponovo otvore otkupne stanice

Objavljeno

na

Objavio

Zbog različitih trošarina na cigarete u pojedinim zemljama bivše države, sve se više obnavljaju stari duhanski putovi.

Razlika u cijeni kutije neke marke cigareta u dvije susjedne države zna iznositi četiri kune pa i više.

Govori se da se u pojedinim državama u okruženju svaka treća cigareta na tržištu našla nelegalno, na štetu državnih proračuna. Do pušača tajnim kanalima stižu izrezan duhan i cigarete iz „kućne radinosti“ po prihvatljivoj cijeni i za najsiromašnije. Policija i carinici na granicama love veće zvjerke, a poneki sitni švercer bude kolateralna žrtva, piše Večernji list

Postalo je nekako „in“ smotati cigaretu u „papirić“, jeftinije je, zabavnije, a mnogi vjeruju i – zdravije. Računa se da u EU svaki peti pušač sam savija cigaretu iz rezanog duhana na koji su, naravno, plaćene trošarine. Na crnom tržištu nađe se i duhana bez plaćenih trošarina, a najtraženiji je svakako onaj najbolji – hercegovački.

Kilogram lijepo izrezanog hercegovačkog duhana može se na crnom tržištu naći po cijeni od 20 do 40 konvertibilnih maraka (od 80 do 160 kuna). Duhan upakiran u „košuljice“ (kutije u kojima su se nalazile košulje) težine 30-ak dekagrama može se nabaviti po 50-ak kuna. Mogu se nabaviti i posebne naprave za  punjenje cigareta u „papiriće“ (prazni papirnati cilindri za cigarete) s filterima. Lijepo upakiran kvalitetan duhan tradicionalni je dar Hercegovaca prijateljima izvan Hercegovine.

Pojedini liječnici osobama koje se nikako ne mogu odreći duhanskog dima preporučuju hercegovačku „škiju“. „Zdravija“ je i kažu kako izaziva manju ovisnost. Podrijetlo riječi  „škija“ povezuje se s turskom riječi eškija, a znači i – hajduk! Dr. Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar, ističe kako je hercegovački ravnjak poluorijentalni tip duhana s vlastitom aromom te dobrim organoleptičnim i pušačkim osobinama.

Dodaje kako se jedini može pušiti bez miješanja s drugim duhanima. Među hercegovačke sorte duhana spadaju i šeginovac, tanče, VH 32, visoki hercegovac (burmaz) i svijetli hercegovac (SH 2).

Mnogi koji dođu u Hercegovinu pitaju kako bi nabavili „škiju“. Nađe se tu i tamo. Neke su se estradne, filmske i televizijske zvijezde javno pohvale kako su „motale“ i pušile izvorni hercegovački duhan. Kad se spomene riječ duhan, odmah se pomisli na Hercegovinu. Više je medija u posljednje vrijeme objavilo „ekskluzivu“ o hercegovačkom  duhanu – o tome kako je Josif Visarionovič Staljin (koji je uglavnom pušio lulu) najradije pušio duhan iz cigareta „Hercegovina flor“ (flor je naziv  za fino izrezani hercegovački duhan) moskovske tvornice „Java“.

Do ovog saznanja mediji su došli zahvaljujući ulomku romana „Šum vremena“ Juliana Barnesa. Hercegovci bi radije da je njihov flor, „škiju“ pušio, primjerice Winston Churchill. Kažu da je hercegovački duhan do Rusije stigao zahvaljujući  zarobljenicima iz Hercegovine pa se počeo uzgajati i na Kavkazu. Mediji naglašavaju kako cigarete  marke „Hercegovina flor“  puši i Sergej Lavrov, aktualni šef ruske diplomacije. Književnik Mirko Kovač pisao je o velikoj važnosti proizvodnje duhana u Hercegovini.

U Hercegovini više ne postoji nijedna stanica za otkup duhana, uzgaja se za osobne potrebe i prijatelje, a ponešto i za crno tržište. Hercegovački proizvođači duhana traže od države da se ponovo otvore otkupne stanice, odredi „pristojna“ otkupna cijena koja bi jamčila koliku-toliku profitabilnost. Zadovoljni bi bili kad bi se kilogram prirodno oštavljene hercegovačke sorte duhana, ravnjaka, otkupljivao po cijeni barem deset posto trošarina na kilogram rezanog duhana, a ta trošarina iznosi oko 50 eura po kilogramu. Sve po zakonu, ne žele da se na vrijedne proizvođače hercegovačkog duhana gleda kao na krijumčare, švercere.

Odgovore na budućnost duhana u Hercegovini trebao bi dati znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem „Duhan u BiH – jučer, danas i sutra“, koji će se u organizaciji Duhanskog instituta Mostar održati 2. i 3. listopada u Mostaru. Ovaj bi skup trebao dati odgovore na mogućnost revitalizacije i obnove proizvodnje hercegovačkog tipa duhana, mogućnost nadzora nad primarnom proizvodnjom, preradom, proizvodnje gotovih duhanskih proizvoda.

Uzgajivači duhana sudjelovali bi u ukupnom lancu vrijednosti i na kraju godine sudjelovali u dobiti. Dva Hercegovca, Željko Keko Mrvelj, podrijetlom iz Posušja,  i Širokobriježanin Markan Pinjuh, osnovali su u Zagrebu tvrtku „Duhanka“, koja u Udbini ima tvornicu za proizvodnju i prodaju rezanog duhana na hrvatskom tržištu pa i šire. Ta tvornica koristila je i hercegovački duhan pa se hercegovački uzgajivači duhana pitaju kako se još nitko od poduzetnih Hercegovaca nije „dosjetio“ i u Hercegovini pokrenuo nešto slično.

Tegobna je povijest duhana u Hercegovini gdje se uzgaja još od 17. stoljeća. Kristofor Kolumbo u svojim zapisima spominje Indijance koji puše smotuljke duhana. Prvi u Europi duhan je u 16. stoljeću uzgojio francuski liječnik na službi u Portugalu Jean Nicot po kojem je duhan dobio botaničko ime. Francuska je prva u Europi uvela monopol na duhan u drugoj polovici 17. stoljeća, a potom su to učinile brojne europske države.

Postoje zapisi koji govore o tome da je duhan u 17. stoljeću  stigao i u Hercegovinu, a ima i zapisa koji potvrđuju da su Hercegovci Dubrovčanima prodavali  u  tom, 17. stoljeću. Hrvoje Mandić u širokobriješkom časopisu „Vitko“ navodi da se duhan na prostoru današnje BiH uzgaja od prve polovine 17. stoljeća i dodaje da je prometno opadanje levantske trgovine natjeralo Mletačku Republiku da 1670. potraži bliže veze s turskim zemljama u unutrašnjosti Balkana.

Smatra se da je dolinom Neretve duhan unijet u Hercegovinu. Mandić naglašava i to da su na brzi razvoj uzgajanja duhana utjecale pogodne klimatske prilike, obradivo tlo i niska nadmorska visina. Fra Ivan Franjo Jukić 1842. piše kako su osmanlijske vlasti poticale duhansku proizvodnju, a tek su 1871. godine uvele monopol na duhan. No, izbija hercegovački ustanak, a tri godine potom Berlinskim kongresom 1878. područja BiH padaju pod austrougarski protektorat i upravu. Austro-Ugarska 1880. uvodi svoj duhanski monopol.

Postoje zapisi o tome kako je svaka obitelj mogla otkupiti dio svoga duhana u količini ovisnoj od broja muških glava u obitelji starijih od 16 godina. Ubrzo se utemeljila samostalna Bosanskohercegovačka duhanska režija koja je u svom vlasništvu imala i svoju tvornicu duhana u – Berlinu! Austrougarski protektori nisu mogli spriječiti šverc hercegovačkim duhanom iako je znalo biti i pogibeljno. U godinama gladi u Hercegovini, 1916. i 1917. godine, kad je fra Didak Buntić odveo 17.000 gladne hercegovačke djece u Slavoniju, Srijem i Bačku, povećao se šverc duhanom.

Tada se za kilogram duhana moglo dobiti deset kilograma žita, što je značilo spas od smrti gladne djece u Hercegovini. Hercegovke su znale duhan skrivati u dijelove odjeće i švercale u Slavoniju.  Postoje svjedočenja o tome kako su se neke žene razboljele od upaljenog duhana, a bilo je i smrtnih slučajeva.

Duhan je u obje Jugoslavije podlijegao monopolu, a tako je i u današnjoj BiH. Mnogi su Hercegovci preživljavali i školovali djecu zahvaljujući proizvodnji duhana. Otkupne cijene uglavnom su bile toliko niske da su jedva pokrivale troškove proizvodnje pa su se Hercegovci dovijali na razne načine da njihovo „žuto zlato“ potpuno ne potamni. Mnoštvo Hercegovaca pod okriljem noći s ruksacima („vrićama“, „žakama“) na ramenima pješice bi došli do Bosne, kako  bi pušačima prodali svoj izrezan duhan, „škiju“, te tako prehranjivali obitelj.

Žandari i financi u Kraljevini Jugoslaviji bili su više nego okrutni prema onima koji su pokušali prodati svoj uzgojeni duhan kako bi prehranili obitelji. No, tadašnji hercegovački šverceri duhanom znali bi se organizirati pa pružiti i oružani otpor svojim  progoniteljima. Hercegovački proizvođači duhana tada nisu imali ni pravo na otkup vlastitog duhana za pušenje, a cigarete tadašnjih tvornica bile su zbog velikih trošarina preskupe za siromašne Hercegovce. Sudovi su znali osuditi Hercegovca ako bi mu našli i praznu duhansku kutiju.

Mnogi bi zapaljenu cigaretu smotanu od vlastitog duhana znali čak i progutati ako bi „slučajno“ naišao žandar ili financ. Tadašnje vlasti brojnim su švercerima donosili sudske zabrane uzgoja duhana na više godina, kao o onima koji nisu predali zadužene količine, a te količine određivali su financi. Monopolska uprava u Beogradu nastojala je obezvrijediti hercegovački duhan i u prvi plan stavljati južnosrbijanski i makedonski.

Tako bi čitav godišnji trud hercegovačkih proizvođača duhana bio uzalud. Naoružani financi imali su ovlasti i ubiti hercegovačkog švercera pa se sve veći broj mladih iseljavao. Hercegovački duhanari znatno su bolje prolazili u vrijeme Banovine Hrvatske. I u komunističkoj Jugoslaviji mnogi Hercegovci zbog niskih otkupnih cijena  bili su primorani na ilegalnu prodaju kako bi nekako preživjeli. S vrećama  na leđima tajnim putovima pješačili bi do Bosne i prodavali duhan sa svojih vrtova siromašnim pušačima.

No, 70-ih godina prošloga stoljeća šverc duhanom sve se više „modernizira“, duhan se automobilima i vlakovima dostavlja do pušača u Bosni, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu pa sve do Austrije, Njemačke… Otkupne stanice u Hercegovini 60-ih, 70-ih i dijelom 80-ih godina prošlog stoljeća  znale su otkupljivati i po tisuću i više tona duhana, sve zajedno blizu deset milijuna kilograma. Cigarete u bivšoj državi imale su znatan postotak hercegovačkog duhana zbog odličnog izgaranja i arome.

No, zbog sve većeg uvoza lošijeg i jeftinijeg duhana potamnio je sjaj onog hercegovačkog, ostalo mu je samo crno tržište. Krajem 80-ih i početkom 90-ih godina prošlog stoljeća uzgoj duhana u Hercegovini doživljava krah. Tranzicijske vlasti nisu reagirale na pravi način. Još je poneka otkupna stanica otkupljivala duhan, ali po mizernoj cijeni, uz višegodišnje čekanje naplate. Sad više nema nijedne otkupne stanice. I mostarska tvornica duhana s velikom tradicijom doživjela je krah.

No, kvaliteta hercegovačkog duhana neupitna je, potencijalni investitor treba ga kvalitetno brendirati i plasirati na europsko i svjetsko tržište. Tada bi i šverc duhana ostao samo kao folklor i zanimljiva priča s elementima političkog trilera i krimića. Mnogi su se današnji uglednici školovali zahvaljujući duhanu, i oni bi mogli dati svoj doprinos perspektivi hercegovačkog duhana.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Kožul: Obavještajna agencija BiH se zloupotrebljava

Objavljeno

na

Objavio

Zatražena istraga o prisluškivanju hrvatskog državnog vrha: ‘Obavještajna agencija BiH se zloupotrebljava’

Tjednik Nacional objavio je dokumente o prisluškivanju hrvatskih gospodarstvenika i dužnosnika navodeći da je BiH agencija duže vremena nelegalno provodila mjere praćenja i prisluškivanja

Član povjerenstva za nadzor nad radom obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH Predrag Kožul najavio je u subotu da će zatražiti istragu o radu agencije koja je navodno ilegalno prisluškivala hrvatske političare i gospodarstvenike iz BiH i Hrvatske.

“Tražit ću preciznu istragu ove novonastale situacije. Povjerenstvo ima široke nadležnosti u nadzoru rada OSA-e. Nastojat ćemo te nadležnosti iskoristiti do kraja i rasvijetliti činjenice”, rekao je Kožul novinarima u Mostaru.

Tjednik Nacional objavio je dokumente o prisluškivanju hrvatskih gospodarstvenika i dužnosnika navodeći da je OSA duže vremena nelegalno provodila mjere praćenja i prisluškivanja.

Državni ministar sigurnosti Dragan Mektić potvrdio je da je OSA provodila posebne mjere, no odbacio je tvrdnje da su prisluškivani dužnosnici iz Hrvatske.

Kožul, koji je i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH uvjeren je kako se OSA zloporabi.

“Sada imamo evidentnu zloporabu, ne samo OSA-e nego i ljudi, konkretno ministra sigurnosti. To je vrlo ozbiljna situacija i na tragu je svega onoga što se događa u BiH posljednjih mjeseci prema bosanskohercegovačkim Hrvatima i Hrvatskoj. A svaki takav potez reflektira se i na odnose prema EU i NATO-u”, dodao je Kožul.

Ocijenio je da je Mektić počinio kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti te iznošenja tajnih podataka. “Svaka njegova (Mektićeva) reakcija predstavlja zloporabu položaja i agencije, a napose tajni u dijelu koje se odnose na, kako kažu, legalne i legitimne akcije agencije. A to su povjerljive ili tajne informacije”, dodao je.

Mektić je najavio da će uskoro u posjet BiH stići predstavnici Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) iz Hrvatske kako bi se afera rasvijetlila.

Mektić: Zvaničnici iz Hrvatske su prisluškivani radi zaštite ekonomskih interesa BiH

facebook komentari

Nastavi čitati