Pratite nas

Intervju

Grabar Kitarović: Hrvatskoj treba politički zaokret

Objavljeno

na

U razgovoru za Novi list HDZ-ova predsjednička kandidatkinja pozvala je Vladu na ostavku i Hrvatsku na zaokret, te rekla kako je spremna ući u Vladu i lupiti šakom o stol, nakon pobjede na izborima.

Želi pojeftiniti Ured Predsjednika, preseliti se s Pantovčaka u Visoku ulicu. Angažirat će više vanjskih ljudi, moto će biti uključivost.

“Ne želim sjediti na udaljenom Pantovčaku, nego biti blizu i narodu, ali i Vladi, biti spona između njih”, kaže HDZ-ova predsjednička kandidatkinja a misli da je ova Vlada nesposobna, ne radi, ne pokazuje dovoljan stupanj brige, razumijevanja i socijalne osjetljivosti za građane.

“Tražit ću prijevremene izbore. Mislim da svi moramo i možemo početi normalno razgovarati. Zoranu Milanoviću mora biti bitno da zemlja ide naprijed. Srž je da građani dobro žive, da se donose odluke u korist građana, pa i bez stranačke oznake. Sad smo došli do točke da se Vlada zakopala sama sa sobom, da više nema pomaka. BDP je stalno u padu, nezaposlenost stalno raste. Na njihovom mjestu, dala bih ostavku!”, rekla je Kolinda Grabar Kitarović konstatirajući da aktualni predsjednik ivo Josipović i premijer Zoran Milanović “jedva razgovaraju”.

HDZ-ova kandidatkinja računa “na glasove svih građana, bez ideoloških konotacija kao kandidatkinja narodnjačke stranke, modernog konzervativnog pogleda”.

Neiskorišteni novac EU fondova – kao pronevjera

“Dva ureda posebno ću ojačati: prvo, ured za pritužbe građana i investitora. Komunikacija mora biti interaktivna. Ako postoji problem s neučinkovitom birokracijom, neću se libiti otići i na vrata nekog lokalnog načelnika i pitati ga gdje zapinje. Želim biti predsjednik za građane, u službi građana”, kaže Grabar Kitarović. Jačat će ured za fondove EU. “To su sugestije koje sam dobila upravo od građana, zato sam toliko po terenu, želim uvažiti primjedbe ljudi s terena. Pogledajte, program za ruralni razvoj Hrvatske baš i nije dobro prošao kod EU, nije prihvaćen. I na tome treba raditi. Dok sam bila ministrica eurointegracija, iskoristivost CARDS programa porasla je sa 23 na skoro 90 posto. Pa samo ove godine ostalo je za poljoprivredu neiskorišteno 2,5 milijarde eura iz EU. Ja to gledam kao da je taj novac netko pronevjerio! Toliko se neodgovorno radi. Želim transparentnost, brzinu, efikasnost, predviljivost sustava. Osoba sam koja radim 24/7, nije mi problem raditi, nije mi problem u pola noći zvati i provjeravati kako projekti stoje u realizaciji. Uostalom, imam toliko kontakata i poznanstava koja Hrvatskoj mogu koristiti, to treba iskoristiti”, tvrdi.

Staž u NATO-u i drugi bivši poslovi , smatra, mogu biti korisni Hrvatskoj.

“Poznajem ljude u svijetu politike i visokog biznisa, ja dobro znam kako taj svijet funkcionira, znam kako reagiraju, što poboljšati. Bit ću prvi hrvatski diplomat. Znate kako se kaže – prva dama, prvi čovjek.Tako shvaćam posao predsjednice. Zato ću predlagati inicijative, neću prestajati, pa možda Vlada i prihvati barem neku od njih. Predlagat ću i izmjene zakona, odnosno podržavati ih. Na primjer, mislim da nam treba čvrsta regulatorna giljotina za birokratizirane zakone, moramo se riješiti tih administrativnih blokada pod hitno”, upozorava Kolinda Grabar Kitarović.

Što ste dobili u 5 godine njegove Nove pravednosti?

“I pitam se – što je Nova pravednost Ive Josipovića donijela. Vi meni recite! Što ste dobili u tih 5 godina kao građanin od njegove Nove pravednosti? Proračun je pred kolapsom, pitanje je hoće li biti za plaće, ljudi sve lošije žive. Kad sam prije 6 godina otišla iz Hrvatske, situacija je bila bolja. Od tada se sve pogoršalo. A predsjednik Josipović bavi se promjenama Ustava. Smatram da su postojeće ustavne ovlasti predsjednika dovoljne, sasvim dovoljne za sve o čemu govorim. A ako se netko osjeća kao fikus, neka sjedi doma uz prozor i bude fikus. To sigurno neću biti. Njegove ustavne promjene samo su bijeg od stvarnosti, sumnjam da će nas one izvesti iz krize. Umjesto da otvara ozbiljna pitanja egzistencije ljudi, on se bavi Ustavom. Pa Hrvatska nije u ustavnoj krizi, nego gospodarskoj i socijalnoj. Josipović bježi od problema, zato ga smatram sukrivcem za ovu krizu. A izborni zakon mijenjati prije izbora, pa tek to nema smisla. O tome se treba razgovarati kad smo lišeni izbornog naboja. Namjerno se manipulira preferencijalnim glasom, a Hrvatska je u jako teškoj situaciji, praktički pred pravom katastrofom”, ističe Grabar Kitarović.

HDZ-ova kandidatkinja ne misli da je Ivo Josipović dobar predsjednik Hrvatske.

“Neodlučan je, nije dovoljno čvrst u mnogo čemu, ne komunicira dovoljno s Vladom, ne štiti dovoljno jasno nacionalne interese. On je pomirljiv, ali hrvatsko društvo nije mirno. Ja sam čvršća, a cilj mi je pomirenje društva, gospodarski oporavak i zapošljavanje. Pozitivno domoljublje je pritom važno, smatram. Isticanje hrvatske trobojnice nikome ne bi trebalo smetati”, smatra Kolinda Grabar Kitarović, koja ima “dojam da ponekad smeta, da se čak gleda s podsmijehom na isticanje nacionalnih simbola”.

Potrebno je liderstvo i hrabrost. Ja sam ta

“Ja to domoljublje vidim na način nacionalne samouvjerenosti, da mi znamo da sve možemo sami, bez pomoći sa strane. Putovala sam svijetom od Afganistana do najbogatijih zemalja i ne mogu prihvatiti da je po Gallupovom istraživanju hrvatska nacija među 10 najnesretnijih u svijetu, da se tako osjećamo. Moramo preokrenuti stvari, a za to je potrebno liderstvo i hrabrost. Ja sam ta”, kaže HDZ-ova kandidatkinja.

Grabar Kitarović misli da građane treba realno upozoravati gdje smo: “Doći će nam MMF i EU s kaznenim mjerama, i što ćemo onda. Biti protektorat?”

Zbunjujuća vanjska politika, regija ne može biti ispred Hrvatske

“Hrvatska vanjska politika je nepostojeća, nedefinirana, zbunjujuća za naše partnere i saveznike, mnogi nam zamjeraju da smo se zatvorili u svoje dvorište. Ne snalaze se, o tome se radi. Otići na sastanak Europskog vijeća nije dovoljno. Pa mi se svađamo čak i s prijateljima, a umjesto nacionalnog interesa primarna nam je regija. To je važno, ali ne može biti primarno”, smatra Grabar Kitarović.

Na pitanje novinarke nije li to je dogovor sa EU, da Hrvatska sa svojim geopolitičkim položajem bude vrata EU ka regiji, Grabar Kitarović upozorava da ne može regija biti ispred Hrvatske.

“Da, ali ponavljam, ne može regija biti prije same Hrvatske. Ili globalni, savezi, pa mi nismo od predsjednika i premijera čuli jesmo li dio globalne kolicije ili ne”, rekla je i dodala da Hrvatska gubi saveznike – ne samo zbog zaoštravanja oko lex Perković.

“Ne samo to, ni odnosi sa SAD-om nisu kakvi su bili … predsjednik Josipović bio je u SAD-u nedavno, razgovarao o crpljenju nafte, a onda odjednom okrenuo ploču, vjerojatno jer računa na glasove zelenih u Hrvatskoj. Tako se politika ne vodi. Govori o energetskoj neovisnosti Hrvatske, a gubi partnera u SAD-u. Pa tek smo onda ovisni samo o jednoj strani”, napominje Grabar Kitarović.

Nisu išli u medije s posjetom braniteljima

Grabar Kitarović je bila prije davanja intervjua za Novi list kod obitelji preminule Nevenke Topalušić.

“Nismo išli s tim u medije, ali išla sam obitelji dati osobnu sućut. Jako puno razgovaram s braniteljima koji su se spontano okupili, općenito s građanima – svi se osjećaju jako zanemareno, narušenog dostojanstva, dobivaju otkaze, teško žive, zabrinuti su gospodarsko-socijalne prilike, kao i svi u hrvatskom društvu.

Svatko ima pravo prosvjedovati, ako se po bilo čemu osjeća ugroženim. Svatko ima pravo iskazati stav”, rekla je HDZ-ova kandidatkinja podržavajući prosvjed branitelja.

Opovrgnula je navode Vlade koja to smatra politizacijom u režiji HDZ-a, jer prava nisu umanjivana. “Iza toga ne stoji HDZ. Ali ljudi žive u čemeru, u našoj državi nedostaje optimizma, vjere u budućnost, ljudi osjećaju da je Vlada udaljena od njih. Nedostaje dijaloga”, istaknula je Grabar Kitarović.

Na novinarsku konstataciju da je “ovdje u pitanju širi kontekst: ako postoji bilo kakva politička manipulacija iza tih prosvjeda, oni mogu potrajati duže, možda i do sredine studenoga, do obljetnice Vukovara, i prerasti u tko zna što”, Grabar Kitarović je dala svoje viđenje situacije.

“Ja ću vam dati širi kontekst: ovo je društvo podjeljenije nego ikada, treba raditi na približavanju i toleranciji, poslušati jedni druge. Bila sam u Vukovaru i razgovarala, pa ti ljudi traže pravdu i dostojanstvo, nikakva posebna prava. Oni žele da ih vlast čuje, o tome kako žive, ali ne jednom godišnje, oni žele da se o Vukovaru razgovara cijelo vrijeme, da ga se posjećuje, da se razmišlja kakav je život tamo. Imam dojam da politika ondje dođe, prošeće i ode, a ljudi u Vukovaru isti su kao i drugi, teško žive, nemaju posao, muči ih egzistencija. Putovala sam svijetom, intenzivno posjećivala ratna područja – u svijetu nema primjera kao što je Vukovar, da je pozitivna pomirba dosegla toliku razinu, ona je u Vukovaru odrađena do tako visoke tolerancije da je to nezamislivo drugdje. Tim više, te ljude zanima egzistencija, ne politiziranje. Ja nisam bila u koloni sjećanja prošle godine, ali kako sam od tih ljudi čula, nitko nikome nije branio da prođe, oni su samo željeli da Vukovarci budu na čelu te kolone, a ne političari; da se političari izgube među narodom, a da Vukovarci vode kolonu. Oni su obranili svoj grad, na taj dan to su sebi željeli. Ja osobno, da sam bila ondje kao predstavnik državne vlasti, pričekala bih, uzela lampion u ruke i s njim otišla na začelje kolone. I sve bi bilo prošlo bez problema. Te ljude, međutim, nitko ne sluša”, rekla je HDZ-ova kandidatkinja i na pitanje bi li to bio i njen recept za ovu godinu, poruka vlasti odgovorila je: “Samo kažem kako bih ja bila napravila”.

Vjera služi kao moralna vertikala

Novinarka Novog lista pitala je i “zašto dio kampanje vodi s oltara, iz crkve”, na što je Grabar Kitarović izrazila žaljenje što se to tako doživljava, jer vjera dio njenog života.

“Ja sam vjernica. Uvijek sam išla u crkvu, a razlika je samo u tome što me kamere sad prate. No, moja vjera je uključiva, ja s prijateljima slavim i islamske ili židovske blagdane, s njima dijelim etičke vrijednosti vjere. Puno sam u ove tri godine dok sam bila u NATO-u naučila i o islamu, i ne slažem se na primjer s korištenjem termina »Islamska država«. Uvijek kažem takozvana Islamska država. Ali nisam nikakav vjerski fanatik. Običan vjernik. Na primjer, pjevam u crkvi, a uvijek sam i čitala jer sam u čakavskom kraju gdje sam odrasla dobro poznavala hrvatski književni jezik, pa sam uvijek na priredbama čitala. Meni vjera služi kao moralna vertikala. Zajedno uz građanski odgoj, uz moju majku koja me uvijek poticala i ohrabrivala, vjera me i odgajala. Zato mi je žao što se to doživljava manipulacijom. Vjera je dio mog života, ja sam i u Bruxellesu uvijek bila nedjeljom na misi”, objasnila je Grabar Kitarović.

M.M.

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Intervju

Todorićev prvi intervju nakon sloma Agrokora

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić dao je intervju agenciji Bloomberg, kazavši kako vlada sada vodi tvrtku u krivom smjeru.

Ambiciozno širenje Agrokora imalo je smisla gledno iz poslovne perspektive, ustvrdio je Ivica Todorić u intervjuu za Bloomberg, prvom otkad je morao otići sa čela koncerna te poručuje da hrvatska Vlada danas vodi prehrambeni koncern u pogrešnom smjeru.

Todorić ne priznaje bilo kakve strateške greške izuzev nedovoljne komunikacije, ističe Bloomberg. Intervju je vođen elektronskom poštom i naknadnim telefonskim razgovorom.

Todorić tvrdi da bi Agrokorovi planovi, uključujući i najveću akviziciju, onu slovenskog maloprodajnog lanca Mercatora, polučili željene rezultate da je dobio dovoljno vremena da ih provede u djelo.

“Imali smo jasan plan i strategiju”, tvrdi Todorić, osnivač i još uvijek vlasnik prehrambenog koncerna. “No, Vlada nam nije dozvolila da ga provedemo u djelo.”

Agrokor zapošljava 57 tisuća radnika, a njegov portfelj uključuje, između ostalog, proizvođače hrane i energije i softverske kompanije na čitavom području Balkana.

Todorić je izgradio grupu tijekom desetljeća tranzicije Jugoslavije u tržišno gospodarstvo da bi potom prepustio kontrolu nad kompanijom izvanrednoj upravi koju je imenovala hrvatska Vlada kako bi se provelo restrukturiranje i izbjegao potencijalni slom koji bi uzdrmao gospodarstvo cijele regije, piše Bloomberg.

Nekada je bio najbogatiji građanin Hrvatske a danas spočitava sam sebi da nije pravodobno javno reagirao na bojazni investitora.

Vrijednost Agrokorovih obveznica snažno je pala od siječnja jer kreditori nisu bili sigurni kako će konglomerat riješiti problem sedam milijardi dolara duga, nagomilanog radi financiranja poslovnog širenja.

“Moja je najveća odgovornost što nisam bio prisutan u medijima, nisam komentirao ni opovrgavao određene priče koje su objavljivane ili se o njima pričalo”, kaže Todorić. “Nismo imali vremena objašnjavati nekim ljudima što radimo”, dodaje.

S dolaskom izvanredne uprave, Todorić je formalno ostao vlasnik koncerna, ali ne može sudjelovati u odlučivanju o njegovu restrukturiranju niti o poslovnoj strategiji.

Tvrdi da zbivanja nakon njegova odlaska odražavaju “nekompetentnost i bezakonje”. Kaže da razmišlja o tome kako da se suprotstavi Vladi u pitanju ‘lex Agrokora’, posebnog zakona koji je Hrvatska usvojila kako bi stvorila pravni okvir za preuzimanje njegove kompanije.

Mercator je, po njegovim riječima, bio “logična akvizicija gledano iz poslovne perspektive”.

“Rezultat je bilo drugi po veličini maloprodajni lanac u jugoistočnoj Europi, s prihodima od šest milijardi eura i 2.000 trgovina. Morate razumjesti da tako komplicirani i krupni procesi traju”, ističe Todorić.

Iako su početne istrage u travnju razotkrile “moguće nepravilnosti” u Agrokorovim poslovnim knjigama, Todorić je njihove rezultate otklonio kao nastojanja Vlade da “upotrijebi revizore za svoje političke ciljeve”. “Nema sumnje da sam griješio, svatko tko radi griješi, a ja sam radio dan i noć 40 godina kako bih izgradio Agrokor”, napominje.

“Teško je izdvojiti jednu stvar ali u cjelini gledano, postigli smo nevjerojatan uspjeh. Stvorili smo najveću kompaniju u ovom dijelu Europe”, zaključuje Todorić.

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Miroslav Tuđman: Koga je Turska pitala da po Bosporu diže mostove!?

Objavljeno

na

Objavio

Prof. dr.sc Miroslav Tuđman, znanstvenik, sveučilišni profesor  i saborski zastupnik HDZ-a, predstavio je u Mostaru monografiju „Druga strana rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića“.

O monografiji, otvorenom hrvatskom nacionalnom pitanju u BiH, budućnosti BiH, te načinima za rješavanje jednakopravnosti Hrvata u BiH prof.dr.sc Miroslav Tuđman govori u intervjuu za portal politika24.net.

Možete li nam ukratko objasniti o čemu govori Vaša nova knjiga „Druga strana rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića“?

Teško je ukratko objasniti u par rečenica sadržaj ove knjige, jer je to pregled političke strategije Alije Izetbegovća  koja se onda reflektira na njegovu unutarnju i vanjsku politiku, odnosno međunarodnu, koja se potom referira na sve koncepte međunarodne zajednice koja je nudila planove za mirno rješavanje rata i sukoba u Bosni i Hercegovini, a ta se politika onda modificirala odnosno određivala prema svim tim planovima.  Ono što je presudno za razumjevanje te politike jeste da Alija Izetbegović nije poštivao elementarnu činjenicu da je Bosna i Hercegovina tronacionalna država, da u njoj žive tri ravnopravna suverena naroda, već je smatrao da su Muslimani prvenstveno vjerska zajednica,a ne nacija, ( pritom ne smatram da su svi Muslimani- Bošnjaci tog stajališta ), već govorim o Aliji Izetbegoviću i njegovoj službenoj politici  Izetbegović je negirao i srpske i hrvatske nacionalne interese smatrajući da su ti interesi nelegitimni u BiH. To je bilo devedesetih godina, a mislim da je to u velikoj mjeri i danas prisutno u djelu bošnjačke politike.

Rezolucija Europskoga parlamenta jasno je definirala da BiH mora biti uređena po načelima federalizma i jednakosti. Ali, Bošnjaci su izričito protiv?

Doktrina politike Alije Izetbegovića je suprotna demokratizaciji međunarodnog poretka i onoga što se zbivalo devedesetih godina kada je nastalo petnaest novih država na tlu Europe, ali i onoga što smo ovih dana svjedoci. Imate slučaj Katalonaca koji traže autonomiju u Španjolskoj, u Siriji Kurdi jednako tako traže autonomiju. Prema tome svaki narod traži svoje mjesto u međunarodnome poretku i u svijetu, a u Bosni i Hercegovini se ne pristaje, odnosno ne dozvoljava se da Hrvati budu jednakopravnni sa ostala dva naroda.

Kako rješiti otvoreno hrvatsko nacionalno pitanje u BiH?

Za rješavanje hrvatskog nacionalog pitanja u BiH poznato je da bez konsitutivnosti i ravnopravnosti sva tri naroda jednostavno nema sigurne i stabilne Bosne i Hercegovine. Za očekivati je da ako će službena politika Bošnjaka i Srba biti za proces europskih integracija Bosne i Hercegovine, bilo da je riječ o NATO –u ili Europskoj Uniji, da će  morati pristati na federalizaciju i pronalaženje najboljeg oblika suživota sva tri naroda.

Kakav je Vaš stav o Pelješkom mostu? Bošnjački političari se i u ovom slučaju protive

Pelješki most je budućnost, od njega Hrvatska ne može odustati. S druge strane nema nikakvih osnova da se to može osporiti. Možemo navesti primjer Turske. Koga je Turska pitala da po Bosporu diže mostove, a Pelješki most koristi gabarite, kao i tamošnji mostovi. Prema tome to su neozbiljne i da tako kažem zločeste prmjedbe.

Kako vidite BiH u bliskoj budućnosti?

Budućnost BiH u velikoj mjeri ovisi o tome kako će Bošnjačka elita definirati identitet svoga naroda; da li će se oni prikloniti tome da budu nacija- u tom slučaju biti će puno lakše doći do usklađivanja nacionalih interesa triju naroda, a ako će inzistirati na vjerskoj komponenti ( pritom ne smatram da vjersku komponentnu treba zanemariti i odbaciti, govorim o tome što je primarno u identifikaciji ) u tom slučaju će taj dogovor o budućnosti BiH biti daleko teži.

( politika24.net )

facebook komentari

Nastavi čitati