Pratite nas

BiH

Građani BiH priželjkuju “grčki scenarij” !

Objavljeno

na

Bosna i Hercegovina jedinstvena je u svijetu, po broju vlada u odnosu na broj stanovnika. Zemlja s oko 3 milijuna i 800 tisuća stanovnika ima čak 13 vlada. Saveznu- Vijeće ministara, dvije entitetske; Republike Srpske i Federacije BiH, te vlade deset županija, pride i Distrikta Brčko.

Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis.

I dok je, primjerice, u Grčkoj premijer izabran i vladajuća koaalicija dogovorena za manje od 24 sata od zatvaranja birališta, proces uspostave vlasti u BiH zna potrajati i i godinu i pol. Toliko je, naime, proteklo vremena nakon izbora održanih 2010. dok nije formirano Vijeća ministara- svojevrsna savezna vlada BiH, dok izbor svih županijskih vlada nije završen ni u tom roku.

Unatoč iskazanoj želji stranaka koje bi trebale činiti vladajuće koaliicije na razini BiH, u Federaciji BiH i deset županija, te očekivanjima Euroopske unije, ali i javnosti u našoj zemlji, proces formiranja vlasti ide puževim korakom.

Tri vlade za četiri mjeseca

Od 13 vlada, do sada su formirane, tek tri. Vlada Republike Srpske uspostavljena je u relativno kratkom roku, za nešto više od dva mjeseca od  izbora, 18. prosinca prošle godine. Od tada do danas izabrane su tek dvije županijske vlade- Goraždanske i Zapadnohercegovačke županije.

Preostaje, dakle izabrati još njih deset; vlade u osam županija, Vladu Federacije i Vijeće ministara BiH. Ukoliko bi se vlade nastavile formirati sadašnjim tempom za dovršetak postizbornog porocesa uspostave izvršne vlasti trebalo bi još više od godinu dana. Javnost, a i lideri političkih stranaka vjeruju, međutim, kako će formiranje vlasti biti dogotovljeno u narednih mjesec daba

Raspored ministarskih pozicija između stranaka koje čine vladajuću koaliciju za sada je dogovoren u Zeničko-dobojskoj, Posavskoj i Unsko-sanskoj županiji. U postizanju dogovora “o podijeli ministarskih fotelja” ne bi trebalo biti većih zapreka ni u Sarajevskoj, kao ni u Tuzlanskoj županiji, gdje, za razliku od drugih županija, ne postoje sporovi između članica vladajuće koalicije, već unutar jedne od vladajućih stranaka – SDA.

Sporne vlade

U Hercegovačko-neretvanskoj županiji, kao i Hercegbosanskoj, gdje je za izbor županijskih vlada potrebna dvotrećinska skupštinska većina nema pomaka u pregovorima. U HBŽ, SNSD koji ima dva zastupnika, traži trećinu vlasti, slično kao i Demokratska fronta u Hercegovačko-neratvanskoj županiji, gdje ova stranka koja ima, također, dva zastupnika traži jednako toliko ministarstava

Kamen spoticanja pri formiranju Vlade Federacije BiH bit će zahtijevi DF-a i HDZ BiH za srpskim pozicijama u Vladi. DF, koji je na izborima dobio podršku oko 13 posto, dominantno, bošnjačkih birača, ne želi u Vladi Federacije bošnjačke, ni hrvatske, već isključivo srpske, i to sve tri srpske ministarske pozicije i pride poziciju ostalih. Uz svih pet hrvatskih pozicija jednu srpsku želi i HDZ BiH. Za sada je nejasno kako će se ovaj spor razriješiti i koliko će dugo trajati, no dok jedna od strana ne popusti DF ili HDZ BiH, izvijesno je Federalna vlada neće biti formirana.

Sporne nisu jedino pozicija premijera i svih osam bošnjačkih ministarskih pozicija u Federalnoj vladi, koje će zauzeti kadrovi SDA.

Vjerojatno paralelno s pregovorima oko formiranja Vlade F BiH, vodit će se i pregovori o raspodijeli ministarskih pozicija u Vijeću ministara. Jedino što se za sada zna je ime mandatara. To je kadar SDA Denis Zvizdić. Zna se, doduše, i to da su iste resore “zapikrali” i HDZ BiH i Savez za promijene, predvođen SDS-om- resor financija i vanjskih poslova.

Dokaz nefunkcionalnosti

I u ovom slučaju apetiti pojedinih stranaka veći su od broja ministarskih fotelja. Vijeće ministara ima devet ministarstava. SDA tako, uz mjesto premijera očekuje još tri ministarstva, DF jedno, a HDZ BiH i Savez za promiene po tri.

Koliko će pregovori potrajati oko formiranja Vijeća ministara, Vlade Federacije i županijskih vlada, teško je prognozirati. No, jedno je jasno, neuobičajno dug proces konstituiranja izvršne vlasti, samo je jedan u nizu dokaza nefunkcionalne organizacije BiH i potrebe da se ona što žurnije mijenja, želi li se zaustaviti njezino nazadovanje i zaustaviti trend siromašenja građana.

U BiH nije moguć grčki scenarij u brzini formiranja vlasti, ali je, sigurno moguće napraviti takvu organizaciju u kojoj formiranje vlasti neće trajati i po godinu i više dana.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

EU poručila: Izmjene Izbornog zakona se moraju provesti do izbora 2018. godine

Objavljeno

na

Objavio

Bosna i Hercegovina nije mogla čuti ključne poruke Europske unije nakon sastanaka ministara vanjskih poslova zemalja članica unije u Luxembourgu o tome da se u zemlji moraju promijeniti odredbe Izbornog zakona kako bi se održali izbori sljedeće godine što je posve suprotno tvrdnjama visokih dužnosnika Stranke demokratske akcije da se izborni mogu održati i provesti i bez preinake po apelaciji Bože Ljubića, piše Večernji list BiH.

“Vijeće očekuje od BiH da unutar potrebnih rokova reagira na presudu Ustavnog suda BiH koja se odnosi na konkretne izborne odredbe federalnog Doma naroda.

Vijeće smatra da se izbornoj reformi treba pristupiti u duhu konsenzusa i dijaloga kao važnom pitanju, te također poziva BiH da provede preporuke Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (OESS-ODIHR) kako bi se približila europskim standardima, poboljšavanjem demokratskog procesa budućih izbora”, kaže se u zaljučcima Vijeća za vanjske poslove na kojemu je sudjelovala i hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Burić-Pejčinović, piše Večernji List.

Ustavni sud BiH je 28. prosinca prošle godine prihvatio aperlaciju Bože Ljubića, koji je u žalbi dok je bio predsjedatelj Zastupničkog doma naveo da je neustavna odredba da se iz svih županija u FBiH bira najmanje jedan pripadnik konstitutivnih naroda, bez obzira na brojnost pripadnika pojedinih konstitutivnih naroda u toj županiji. Ustavni sud je prihvatio navode Bože Ljubića da ne mogu jednak broj izaslanika za Dom naroda dati Bosansko-podrinjska županija s 23 Hrvata i Posavska županija koja ima oko 33.000 Hrvata. Na taj su način u dva navrata ključne hrvatske stranke za koje glasuje najveći broj Hrvata izbačene iz vlasti. No, u SDA ne smatraju kako je potrebno promijeniti Izborni zakon, a njihov visoki dužnosnik Šefik Džaferović lak je ustvrdio kako to nije uvjet za održavanje, ali niti provedbu odredbi izbora,

“Mi trebamo ozbiljno raditi na izmjenama Izbornog zakona, ali, ako do toga i ne dođe, izbori 2018. godine će se održati. Nema razloga da bude drukčije. I do sada smo pokušavali provesti neke odluke, ali izbori nikada nisu dovođeni u pitanje, osim u slučaju Mostara. Međutim, konkretna situacija vezana za odluku Ustavnog suda po apelaciji gospodina Ljubića nije ni slična onoj vezanoj za Mostar”, rekao je Džaferović. No, zanimljivo je da je odluka Ustavnoga suda o Mostaru apsolutno identična situaciji u Mostaru jer su hrvatske stranke prosvjedovale upravo zbog neproporcionalnosti vrijednosti glasova birača za izbor vijećnika u Gradsko vijeća, što je Ustavni sud potvrdio, a uz ostale identična je i formulacija o presudi oko izbora izaslanika za Dom naroda s obzirom da se odredbom o biranju po jednoga izaslanika iz svake županije narušava upravo načelo proporcionalnosti.

Uz način izbora izaslanika za Dom naroda EU je istaknula i kako treba provesti presudu Europskog suda za ljudska prava, koja bi trebala osigurati da se i predstavnici nacionalnih manjina mogu kandidirati za članove Predsjedništva BiH, što sada nije slučaj, ali i da budu birani u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. Pri tome sud nije odredio na koji će se način provesti ta odluka. SDA sada ucjenjuje da se ove odredbe ne mogu mijenjati bez provedbe slučaja Sejdić-Finci a za što je potrebna izmjena Ustava BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Policija privela sedam osoba zbog skrnavljenje spomenika braniteljima u Novom Travniku

Objavljeno

na

Objavio

Policija u Novom Travniku privela je u utorak sedam osoba koje su tijekom vikenda sudjelovale u skrnavljenju spomen obilježja braniteljima Domovinskog rata Hrvatskoga vijeća obrane (HVO), a mediji navode da su vandali bošnjački mladići.

Kako se navodi u priopćenju MUP-a Srednjobosanske županije, novotravnički policajci završili su kriminalističko istraživanje nad sedam osoba u dobi od 19 do 23 godine, koji se terete da su uništili križ sa spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u Novom Travniku.

Mladići su priznali da su u noći s petka na subotu srušili spomen križ težak 70 kilograma te su ga odnijeli sa sobom.

Policija je navela inicijale vandala koji su počinili ovaj prekršaj, M.B. rođen 1997., S.L. rođen 1998., H.G. rođen 1998., S.A. rođen 1999., B.R. rođen 1997., M.P. rođen 1994. i M.S. rođen 2000. svi iz Novog Travnika.

Policija će protiv njih Županijskom državnom odvjetništvu u Travniku dostaviti izvještaj o počinjenom kaznenom djelu.

Mediji navode kako su počinitelji bošnjački mladići, te da se radi o kaznenome djelu počinjenom iz mržnje.

Unatoč odlukama, Federacija BiH ne želi vratiti imovinu Katoličkoj crkvi u Travniku

facebook komentari

Nastavi čitati