Pratite nas

Vijesti

Građani Krima izlaze na referendum 16. ožujka

Objavljeno

na

NOVO 14:34 Ukrajinski premijer  Arsenij Jacenjuk optužio je u četvrtak Rusiju da povećava “napetost” i sudjeluje u “provokacijama” u njegovoj zemlji, neposredno prije početka izvanrednog europskog summita o krizi.

  • “Je li Rusija spremna riješiti sukob i stvarno raspravljati o načinu stabiliziranja situacije ili još uvijek nije i hoće li pokušati povećati napetost, kao što je učinila zadnjih sati ponovnom blokadom ukrajinskih pomorskih snaga?”, upitao je Jacenjuk pred novinarima po završetku susreta s predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schulzom.

Schulz je ustvrdio i ruske “provokacije” na Krimu, dodajući da će se, ako se potvrde, raditi o “realno dramatičnoj situaciji”.

“Nije to samo kriza između Ukrajine i Rusije, to je kriza u Europi”, kazao je Jacenjuk.

“Ponovno su blokirali ukrajinske pomorske snage, dakle još uvijek izazivaju sukobe i napetost. Tražimo od njih da povuku svoje snage”, inzistirao je on.

“Moramo se suočiti hitno s tim problemom, spremni smo pronaći rješenje u kontaktnoj skupini, spremni smo pronaći izlaz” iz krize “s EU, SAD-om i Rusijom”, rekao je on.

“Tražimo od Rusije da kaže je li spremna očuvati mir i stabilnost u Europi ili želi biti pokretač novih provokacija i napetosti”, zaključio je on.

12:50 – Čelnici 28 zemalja članica okupili su se u četvrtak na izvanrednom summitu u Bruxellesu kako bi dogovorili zajednički dogovor na rusko raspoređivanje snaga na ukrajinskom poluotoku Krimu.

Dio zemalja članica, naročito one s istoka kontintenta, zauzimaju se za oštre sankcije protiv Rusije, dok druge, poput Njemačke smatraju da je diplomatsko posredovanje najbolji način za rješavanje krize.

Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da će se razgovarati o sankcijama protiv Rusije, ali će se kasnije odlučiti o njihovoj eventualnoj primjeni.

Ona je rekla da je ponašanje Rusije u Ukrajini neprihvatljivo i da se mora poštovati teritorijalni integritet i suverenost svake zemlje, dodajući da prije bilo kakve odluke treba dati šansu diplomatskim naporima.

Francuski predsjednik Francois Hollande pozvao je članice EU-a da zauzmu jedinstven pristup prema Rusiji.

“Kada je Europa jedinstvena, onda može pridonijeti rješenju”, rekao je Hollande po dolasku na summit.

Britanski premijer David Cameron izjavio je da EU s izvanrednog summita treba poslati “vrlo jasnu poruku ruskoj vladi, da je ono što se događa u Ukrajini neprihvatljivo i da stoga moraju uslijediti posljedice”.

Cameron je istaknuo tri stvari kojima treba težiti – dovesti Rusiju i Ukrajinu za pregovarački stol, jasno reći da će EU pomoći Ukrajini te uputiti Moskvi jasnu poruku.

Litvanska predsjednica Dalia Grybauskaite rekla je da Rusija pokušava ponovno crtati granice iz Drugog svjetskog rata i da Europa to još ne razumije.

Osudivši “brutalnu agresiju” Rusije na Ukrajinu, ona je rekla da će nakon Ukrajine uslijediti Moldova, a nakon nje neka druga zemlja.

“Moramo razumjeti da je ovo ozbiljno. Ako ovo dopustimo, doći će red na nekog drugog. Nije riječ samo o Ukrajini, riječ je o baltičkoj regiji”, rekla je Grybauskaite.

Hrvatski premijer Zoran Milanović nije dao izjavu po dolasku na sastanak.

Pred čelnicima EU-a više je opcija za koje se mogu odlučiti. Ministri vanjskih poslova zemalja članica u ponedjeljak su najavili ciljane mjere ako Rusija ne vrati svoje trupe u vojarne.

Na prvom je mjestu pridobiti Rusiju da sudjeluje u naporima za popuštanje napetosti kako bi se spriječio širi sukob.

EU bi mogla suspendirati pregovore s Rusijom o viznoj liberalizaciji, koji se vode od 2007. godine. Također postoji mogućnost uvođenja embarga na izvoz oružja u Rusiju.

Za donošenje bilo kakvih mjera potrebna je suglasnost svih zemalja članica.

11:30 – Na Krimu će se 16. ožujka održati referendum na kojem će građani odlučivati hoće li autonomna republika ostati dio Ukrajine ili će se pridružiti Rusiji.

Odluku je objavio zamjenik krimskog premijera Rustam Temirgaljev.

Datum je pomaknut dva tjedna ranije od onoga objavljenog prošlog tjedna.

Građani će odgovarati na dva pitanja. Prvo: “Želi li da Krim postane sastavni teritorij Ruske Federacije”. Drugo: “Želite li obnovu Krimskog ustava iz 1992. godine”.

Prema spomenutom Ustavu, autonomna republika je dio Ukrajine, ali ima odnose s Kijevom utemeljene na uzajamnim dogovorima.

– Dat ćemo Sevastopolju priliku da kaže što želi – rekao je zamjenik premijera.

Više od 11.000 tisuća proruskih “samoobrambenih trupa” priključilo se ruskim vojnim postrojbama na Krimu i sad kontroliraju sve pristupe poluotoku koji je potpuno odsječen. Također su blokirali sve vojne baze koje se dosada nisu predale, kazao je novi krimski premijer Sergej Aksionov.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov ministar obrane Sergej Šojgudemantirali su slanje trupa na strateški važna mjesta.

Aksionov je izabran za premijera Krima kad su naoružani prosvjednici zauzeli sjedište regionalne vlade krajem prošlog tjedna. Novoizabrani vođa Krima tvrdi da je njegova vlada u bliskim kontaktima s Kremljem, ali se diplomacija dosad pokazala jalovom.

Podsjetimo, pozivi Zapada na povlačenje Rusije iz Ukrajine su odbijeni, a jučer je nakon oružanih prijetnji s Krima protjeran specijalni izaslanik Ban Ki-moona,Robert Serry.

U međuvremenu, obljavljen je službeni EU dokument s imenima 18 Ukrajinaca optuženima za malverzacije. Europska unija je u četvrtak zamrznula imovinu svrgnutog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, bivšeg premijeraMikole Azarova i 16 ostalih visokih ukrajinskih dužnosnika za koje se sumnja da su sudjelovali u zloporabi državnih sredstava i kršenju ljudskih prava.

U službenom glasilu EU-a objavljeno je da su “sva sredstva i gospodarski resursi koji pripadaju, u vlasništvu su, drže ih ili kontroliraju ljudi na popisu sada zamrznuti u svih 28 zemalja Unije”. Ovo je objava odluke koju su prošli mjesec donijeli ministri vanjskih poslova EU-a kao odgovor na pad ukrajinske vlade i Janukovičevog bijega u egzil, nakon krvavog obračuna s prosvjednicima u kojem je ubijeno više od 80 ljudi.

Ukrajinski novi premijer Arsenij Jacenjuk je kazao da je Janukovič tijekom tri godine mandata pronevjerio 37 milijardi dolara. EU pojašnjava da je Janukovičeva imovina zamrznuta zbog “povezanosti s pronevjerom ukrajinskih državnih financija i njihovim prebacivanjem izvan Ukrajine”.

Među ostalim poznatim imenima čija su sredstva zamrznuta su bivši ukrajinski glavni državni odvjetnik Viktor Pshonka, bivši šef službe sigurnosti Oleksandar Jakjimenko i bivša ministrica pravosuđa Olena Lukash. Na popisu su i sinovi Janukoviča i Azarova.

Listu možete pogledati OVDJE .

Jacenjuk se u četvrtak u Bruxellesu sastaje s čelnicima EU-a s kojima će razgovarati o slijedećim koracima glede pomoći Ukrajini kako bi gospodarstvo ponovo “stalo na noge”. EU je najavio pomoć od 15 milijardi dolara , no prije toga Kijev mora odrediti uvjete s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).

[box_light]

Ivan Šimonović izaslanik UN-a u Ukrajini

Pomoćnik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava Ivan Šimonović posjetit će Kijev, istočnu Ukrajinu i Krim kako bi nadgledao situaciju s ljudskim pravima na tim područjima, objavio je glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon.

“Odlučio sam uputiti pomoćnika za ljudska prava Ivana Šimonovića u Ukrajinu, gdje će posjetiti Kijev, istočni dio zemlje i Krim kako bi nadgledao situaciju u vezi s ljudskim pravima”, priopćio je Ban.

Očekuje se da će Šimonović, veteran hrvatske diplomacije i bivši ministar pravosuđa, na Krim stići tijekom vikenda.

Objava da će Šimonović u Ukrajinu uslijedila je nekoliko sati pošto je posebni izaslanik UN-a Robert Serry skratio svoje posjet Krimu jer su ga tamo napali pripadnici proruske milicije.

[/box_light]

JL

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

HRT otkazao Jurkasu suradnju nakon peticije inicijative “Ivo Pilar”

Objavljeno

na

Objavio

Anđelo Jurkas više neće surađivati na HRT-u. Povod za to je, kako su nam potvrdili s HRT-a, taj što je Jurkas navodno povrijedio njihov etički kodeks.

– Obavješćujemo Vas da se Hrvatska radiotelevizija odlučila zahvaliti na suradnji spomenutome vanjskom suradniku nakon što je utvđeno da su njegovi stavovi izneseni na društvenim mrežama u neskladu s Etičkim kodeksom za novinare i kreativno osoblje Hrvatske radiotelevizije i drugim unutrašnjim pravilnicima Hrvatske radiotelevizije koji se odnose na naše zaposlenike, ali i sve vanjske suradnike – stoji u odgovoru na naše pitanje s HRT-a, javlja VečernjiList

Podsjetimo, Građanska inicijativa Ivo Pilar zajedno s 10 udruga i koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata, zatražili su trenutačni raskid ugovora između HRT-a i Anđela Jurkasa, zbog teških kršenja Općih pravila o radu i ponašanju zaposlenika HRT-a i teških kršenja odredbi Etičkog kodeksa HRT-a.

Alo Bing, može dostava tri tone anthraxa i jedno pedesetak bombi na Markov trg. aktivirati i ostaviti tamo u crkvi, platit će onaj simpatični sjedokosi deform u kolicima. Cijena prava sitnica. Šifra: Kajzer Soze – napisao je Jurkas u vrijeme braniteljskih prosvjeda. Nakon što ga je HRT angažirao reagirali su iz Građanske inicijative Ivo Pilar, portala Kamenjar.com kao i još nekih portala. No, Jurkas je pokušao demantirati te navode, tvrdeći kako je i sam dijete branitelja, te kako se radilo o šali, odnosno referenci na strip Alan Ford.

Građanska inicijativa Ivo Pilar se oglasila priopćenjem koje prenosimo:

HRT, nakon zahtjeva građanske inicijative “Ivo Pilar” i 10 udruga iz Domovinskog rata  otkazao suradnju Anđelu Jurkasu.

U kratkom priopćenju HRTa , bode u oči što vodstvu HRT-a ni danima nakon medijskih napisa o Jurkasovom pljuvanju po hrvatskoj državi, dragovoljcima i braniteljima, te nizu drugih vulgarnih javnih istupa, nije bilo sporno da isti za javnu televiziju HRT radi emisiju za djecu i mlade.

Tek kada je Građanska inicijativa “Ivo Pilar” zajedno s 10 najistaknutijih udruga iz obrambenog Domovinskog rata uputila zahtjev za otkazivanjem suradnje A. Jurkasu, ali i upozoravanjem na ignoriranje od strane HRT-a na njegove neprihvatljive javne istupe, HRT je konačno reagirao.

Iz svega proizlazi kako HRT-ovom vodstvu, ni ravnateljima ni urednicima, nije sporno da osoba koja vulgarno i grubo vrijeđa Ustavom zaštićene vrijednosti, a koje bi upravo HRT trebao štititi i promovirati, radi za HRT – štoviše, za program javne televizije namijenjen djeci i mladima, jer nisu reagirali saznavši za sve ove sablazne informacije, već su reagirali tek kada je zahtjev uputila snažna grupacija 10 najistaknutijih udruga iz obrambenog Domovinskog rata, uz Građansku inicijativu “Ivo Pilar”.

Evo što su priopćili s HRT-a:  – “Obavješćujemo Vas da se Hrvatska radiotelevizija odlučila zahvaliti na suradnji spomenutome vanjskom suradniku nakon što je utvđeno da su njegovi stavovi izneseni na društvenim mrežama u neskladu s Etičkim kodeksom za novinare i kreativno osoblje Hrvatske radiotelevizije i drugim unutrašnjim pravilnicima Hrvatske radiotelevizije koji se odnose na naše zaposlenike, ali i sve vanjske suradnike.”

Platforma Građanske inicijative”Ivo Pilar” i 10 udruga proisteklih iz domovinskog rata pozdravlja poštivanje zakonitosti kroz raskid ugovora o suradnji s Jurkasom, ali traži i pokretanje postupka utvrđivanja odgovornosti urednika i ravnatelja HRT-a zbog angažiranja Anđela Jurkasa, koji je javno grubo vrijeđao hrvatsku državu, dragovoljce i branitelje.

Građanska inicijativa

Pročitajte u dokumentu u prilogu što je sve pisao Jurkas:

Građanska inicijativa Ivo Pilar zajedno s 10 udruga zahtijeva trenutačni raskid ugovora između HRT-a i Anđela Jurkasa

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Sebastian Kurz pobjednik je prijevremenih parlamentarnih izbora u Austriji

Objavljeno

na

Objavio

U Austriji su održani prijevremeni parlamentarni izbori. Izlazne ankete govore da je najveći postotak glasova pripao konzervativnoj, Narodnoj stranci kojoj je na čelu Sebastian Kurz.

Sebastian Kurz lider i kancelarski kandidat Austrijske narodne stranke pobjednik je prijevremenih parlamentarnih izbora u Austriji i to sa 31,5 posto glasova birača.

 

Predsjednik SPÖ-a i kancelar Christian Kern će prema sadašnjim rezultatima kancelarsku poziciju morati prepustiti predsjedniku ÖVP-a i aktualnom ministru vanjskih poslova Sebastianu Kurzu.

Prema sadašnjim rezultatima najvjerojatnija je koalicija između narodnjaka i slobodnjaka s obzirom na to da je Sebastian Kurz u svibnju raspustio koaliciju između socijaldemokrata i narodnjaka, a i neprijateljski odnosi obje stranke tijekom predizborne kampanja ne daje povoda za špekulacije o obnavljanju dosadašnje velike koalicije.

Gubitnik izbora je stranka Zeleni koja je s 4,7% prešla izborni prag ali je u usporedbi sa zadnjim izborima izgubila 7,7% glasova. Ulazak u parlament osigurala je i liberalno orijentirana stranka Neos s 5,3% te lista bivšeg političara Zelenih Petera Pilza s 4,3%.

Već sada se zna da je Sebastian Kurz najmlađi politički lider na svijetu. – Oduševljen sam rezultatima ovih izbora, a Austrijancima obećavam da ću u našu zemlju uvesti novu političku kulturu koja se zasniva na zajedništvu, kazao je sinoć Kurz.

On je stranku preuzeo u svibnju ove godine i povukao čitav niz poteza koji su stranku, čiji je rejting bio daleko ispod socijaldemokrata i slobodnjaka, uspjeli izdići na sam vrh. Njegov predizborni moto bio je “Austrijanci na prvome mjestu”, a u stranku je uspio privući mlade kandidate koji se nikada prije nisu bavili politikom.  Kurzu je uspjelo ono što mnogim političarima u sličnim situacijama teško uspijeva – uspio se odvojiti od dosadašnje koalicijske vlade sa socijaldemokratima i prikazati kao potpuno nova ličnost na političkoj sceni, sve to usprkos činjenici da je u toj istoj vladi bio ministar vanjskih poslova.  Antimigrantska kampanja  To u velikoj mjeri može zahvaliti tome što je procijenio da austrijska javnost cijeni činjenicu da je upravo on jedan od najzaslužnijih političara za zatvaranje tzv. balkanske migrantske rute. Tijekom kampanje obećavao je dosta žestoku antimigrantsku politiku i smanjenje prava i povlastica koje koriste migranti koji se već nalaze u Austriji. Uz to je obećao i smanjivanje poreza, a upravo tim obećanjima ušao je u prostor izrazito desne Slobodarske stranke i zasigurno joj oduzeo dio biračkih glasova.

facebook komentari

Nastavi čitati