Pratite nas

BiH

Građanska Bosna i Hercegovina je unitarna Bosna i Hercegovina

Objavljeno

na

Nisu Bošnjaci ni protiv džihadističke države

Dok se zapadni dio slobodnoga i demokratskog svijeta u prošlom XX. stoljeću bavio idejom gradnje građanske države multinacionalnih, multikonfesionalnih i multikulturalnih sastavnica, i vjerovao u njezinu održivost kao univerzalnu vrijednost budućnosti, islamski svijet pak budućnost čovječanstva je vidio jedino u etničko vjerskim čistim islamskim državama.

Čak ni raspad multinacionalnih i multireligijskih zajednica, te sve jače izgrađivane etnički i vjerski čiste islamske države, zapadni svijet nije odvraćao od ideje građanske države. Naprosto, koliko god je slobodni zapadni svijet, zašto ne reći kršćanski dio čovječanstva, ustrajavao u toj ideji, islamski svijet je još čvršće stajao na svom putu etničkih i vjerskih čistih muslimanskih država u budućnosti. I nacionalna komponenta u islamskom svijetu gubi pred vjerskom, te na tom planu muslimanske zemlje ujedinjuje islam kao globalna religija, čije poslanje je islamizacija cijeloga  svijeta, što je preduvjet, kako tumače političke i vjerske vođe u islamskim državama, općeg svjetskog mira.

https://i2.wp.com/www.serbianna.com/columns/mb/036_files/book.jpg?resize=123%2C195https://encrypted-tbn2.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcQQZJmV9Yd5rqXlpDsKlCsCqvmPSBO12_UBx9adWC2ntKEer6nGCw

Više to nije cilj samo političko vjerskog vodstva u islamskim zemljama, to je cilj svih pojedinaca, svih muslimana, svih muslimanskih naroda, to je cilj baze iz koje se novače džihadisti, borci za islam čiji uzvici „Alah uekber“, „nema mira dok ne zavlada islam“ odjekuju, gotovo cijelim svijetom. Taj uzvik godinama se čuje u Bosni i Hercegovini, i u ime tog cilja počinjeni su nezapamćeni zločini nad kršćanima te zemlje, koja je danas jedan veliki europski centar za obuku i novačenje svetih islamskih ratnika. Ti prijeteći uzvici danas se najglasnije čuju iz nepravde na koju je zapadni svijet postavio Bosnu i Hercegovinu, iz njezinih crnih političkih brda u koje se smijestili i ogradili džihadski entiteti. No, sve jače se čuju ti uzvici i te prijetnje i iz europskih kršćanskih zemalja, koje su iz ekonomskih i političkih razloga udomili mnoge muslimane, iste one koji svim snagama ruše te zemlje koje su ih primile.

Bio je to znak kako muslimanska ideja čistih etničkih i vjerskih država pomalo se širi i unutar demokratskih multi zajednica i uveliko prijeti njihovoj egzistenciji. U demokratskom svijetu zbog toga, prvo tiho a kasnije i posve otvoreno, čuje se priznanje neuspjeha multi zajednica, i njemačka kancelarka Angela Merkel javno to priznaje riječima „Multi je propala ideja“. Ta nefunkcionalna i sad pomalo svima jasnije neodrživa „građanska“ država Bosna i Hercegovina, više je centar za obuku i novačenje džihadista, nego li ono što je u Daytonu zamišljena i preporučena. Jedino što je u ovom cjelom globalnom islamskom procesu stvaranja islamske države, a što za početak i nisu slučajno uzeti prostori kolijevke kršćanstva Sirija i Irak, jesu glasovi koji dolaze iz bliskih krugova stvaranja daytonske Bosne i Hercegovine.

Stoga ti glasovi bliski Daytonu imaju daleko veću težinu od svih drugih koji su se javljali tijekom nepravde koja vlada u Bosni i Hercegovini i neodrživosti takve tvorevine. A ta tvorevina, daytonska Bosna i Hercegovina, politički je raritet nezabilježen u povijesti stvaranja nekih država ili zajednica. Teško je definirati taj politički sklop, koji gotovo da nema ni glavu ni rep. Nabacano je u taj okvir svega i svačega, i secesionizma kakav je velikosrpski, i unitarizma i centralizma, džihadizma i islamizma kakav je velikomuslimanski, i europeizma i federalizma kakav je velikohrvatski. Svega a na kraju ničega. Toliko sastavnica, secesionizam, unitarizam, europeizam, „građanstvo“, nacionalno, diktatura, demokracija, suverenost, konstitutivnost, federacija, entitet, ne može primiti, a još teže prokuhati i skuhati nacionalno vjerska vatra što gori pod „bosanskim loncom“.

Naime, iz instituta Međunarodne krizne skupine, nekako u isto vrijeme kad su počele dolaziti zastrašujuće slike džihadista kako postupaju sa zarobljenicima iz slobodnoga zapadno-kršćanskog svijeta, čuje se ono što u Bosni i Hercegovini već dugo čuje i priželjkuje, dakako s pravom, hrvatski narod, žrtva velikosrpskog secesionizma, velikomuslimanskog građanskog unitarizma, i daytonskog holbrukonizma. Govori se, zapravo, o neodrživosti građanske Bosne i Hercegovine, čiji koncept građanin se smatra unitarizacija i centralizacija, odnosno majorizacija i homogenizacija, brojnije bošnjačke nacije. Takav projekt građanske države put je u vjersku islamsku državu, gotovo istu onakvu kakvoj danas džihadisti, zajedno s onima iz Bosne i Hercegovine, betoniraju temelje na osvojenim prostorima Iraka i Sirije gdje se briše svaki trag kršćanstva.

https://encrypted-tbn1.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcQg_IlR70QcwrbrNA2r2GbiVs7f5wyOKDGQedOH63KkiVn_Vaiz

A upravo taj koncept građanske Bosne i Hercegovine kakav zagovaraju, s vrlo opasnim ciljevima, Bošnjaci, bio je povod, kao i u bivšoj Jugoslaviji i svim drugim tvorevinama, krvavom građansko-vjerskom beha sukobu. I stoga institut Međunarodne krizne skupine svojim „miješanjem“ u beha izmiješani problem budućnost Bosne i Hercegovine vidi u federaliziranju tri nacionalna beha entiteta, bošnjačkog, srpskog, i hrvatskog. Dakako uz potpuno ukidanje ona dva postojeća, hermetički zatvorena vehabijska, u koja se može ući jedino oklopnim vozilima, tenkovima i do zuba naoružanih ne bošnjačkih već svjetski vojnika ili policajaca. Vehabijski entiteti u Bosni i Hercegovini odraz su „građanske“ države kakvu svijetu predstavljaju Bošnjaci.

Građansko unitarna koncepcija država i demokratsko ustrojstvo koje podrazumijeva ispunjenje nacionalnih interesa, apsolutno su nespojive vizije uređenja beha države. Zapravo ta dva puta se isključuju, ili jedan ili drugi, a nikako oba. Svakako po svim međunarodnim normama suvremenog svijeta demokratsko ispunjenje nacionalnih interesa beha naroda jedino je riješenje neriješenog beha problema. Čudi stoga bošnjački strah od hrvatskog prava na svoj teritorijalni dio Bosne i Hercegovine, koji mu jamči i njegova priznata suverenost i konstitutivnost. Uzalud je govoriti, zapravo lažno je govoriti o bošnjačko-srpsko-hrvatskoj ravnopravnosti i jednakosti bez novog teritorijalnog beha ustroja tri naroda tri republike, tri entiteta. U svjetskom procesu koji će trajati do konačne slobode svakog naroda, slobodnog zapadnog svijeta gdje se narodima daje pravo slobodnog referendumskog odlučivanja, pravo je vrijeme ponuditi i beha narodima referendumsko pitanje u kakvoj zajednici žele i mogu živjeti.

Dok se slobodni zapadni svijet referendumom odlučuje hoće li živjeti ili ne će, u nekoj zajednici, u Bosni i Hercegovini raste bošnjački strah od referenduma, kao slobodnog, nenasilnog i dakako demokratskog, riješavanje problema i izjašnjavanja naroda. Zapravo, bošnjački je strah veći od propasti neodrživosti unitarizma i centralizma, negoli od hrvatskog legalnog i legitimnog entitetizma, okvira koji jedino jamči njihovu jednakost i ravnopravnost, ali i ostanak u Bosni i Hercegovini. Naprosto, tri naroda tri županije, ili kantona švicarskih normi, jamac je opstanka i tri naroda ali i same Bosne i Hercegovine, budući da ništa nije silom, kao ni građanstvom održivo.

 Bošnjačkom političkom i vjerskom vodstvu, koliko se oni nadopunjuju i koliko surađuju pokazuje činjenica kako se jedan vjerski muslimanski poglavar kandidira za člana Predsjedništva BiH, sve je teže pred svojim narodom opravdavati te neprovedive ideje unitarizma i centralizma, kojima su ih hranili sve od raspada Jugoslavije. I Bošnjacima, kao i drugim beha narodima, dosta je nametanja straha, bilo onog bošnjačkog unitarističko-centralističkog, ili onog srpskog secesionističkog, ili hrvatskog entitetskog.

Raspadom građansko-unitarističko centralističke velikosrpske Jugoslavije, znalo se odmah da nema opstanka ni građansko unitarističko-centralističke velikobošnjačke „jugoslavije u malom“.  Koncept građanske unitarističko-centralističke Bosne i Hercegovine politički je interes i cilj Bošnjaka, nikako i ni u čemu prihvatljiv Srbima i Hrvatima. A Bosna i Hercegovina je zajednica konstitutivnih i suverenih Bošnjaka, Srba i Hrvata. Konstitutivnost i suverenost tri naroda ostvariva je jedino u federalnom, no nikako u unitarno centralističko-građanskoj Bosni i Hercegovini kakvu zagovaraju Bošnjaci. Unitarni i centralistički koncept država danas grade  džihadisti, i kakva je to država pokazuju zastrašujuće slike koje dolaze iz osvojenih prostora gdje kane graditi takva uređenja.

Kandidatura bivšega vjerskog vođe Muslimana za člana beha Predsjedništva, ukoliko pobijedi na izborima, upućuje na veliki strah kod nebošnjaka od mogućnosti da tom zemljom zavlada neki beha ajatolah kakav vlada u Islamskoj Republici Iran ili u novoj Islamskoj državi džihadista. I takve države potvrđuju, zapravo ne priznaju, da je multi, pa čak ni građanska država moguća.

Vinko Đotlo

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović: Iz ovih krajeva otići će još 100 000 ljudi

Objavljeno

na

Objavio

Nezaposlenost mladih od kojih stvaramo izgubljene generacije najveći je od bezbroj problema s kojima se bori Bosna i Hercegovina, a za koje političke elite niti imaju rješenje niti žele raditi na poboljšanju.

Podaci CIA-e za 2017. godinu vrlo su jasno i govore o današnjoj katastrofi BiH – BiH je vodeća po ovom statističkom podatku sa 62,8 posto nezaposlenih mladih.

Isto tako, podaci govore kako je populacija mladih mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih te da oni koji nisu nastavili školovanje čine najveći udio u siromašnoj populaciji – njih 57 posto! Naravno, nikoga u takvim okolnostima ne treba čuditi situacija u kojoj iz BiH posljednjih godina mladi i školovani ljudi bježe “glavom bez obzira”.

O tom problemu govorio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović prigodom sastanka s predstavnica vlasti u USŽ-u rekavši kako je taj problem prisutan u svakom dijelu BiH, a u Krajini možda izraženije jer je granica EU pred vratima.

Mladi bježe u inozemstvo

– Kako bi se to promijenilo moramo stvoriti ambijent tim ljudima da vjeruju u svoju državu. Ovo je naša domovina i ovdje treba živjeti, ali ni to neće biti dovoljno. Premoćna je zapadna ponuda koja se nudi, prije svega u Austriji i Njemačkoj. Njima naši ljudi trebaju, oni su dio snažne industrijske i obrazovne kulture, a mi smo dio europske tradicije, kazao je Čović. Isto tako, jasno navodi kako će se negativni trendovi nastaviti ukoliko država nešto ne uradi.

– Što je najgore poticat će ga upravo te zemlje jer njima naprosto treba takva kadrovska struktura. Ukoliko ste pratili plan njemačke kancelarke za iduću godinu, i to uz uvjetovanje novih partnera u vlasti, jeste novih 200 tisuća ljudi izvana. Računamo kako će tu biti bar 100 tisuća iz ovih krajeva. Ako ne napravimo strategiju onda ćemo biti u velikim problemima. To što mladi ljudi odlaze više nije političko pitanje, nije pitanje jednog naroda, jedne politike. Jednostavno, odlaze svi. Čak i investitori koji dolaze iz tih krajeva kod nas ne daju takve uvjete radnicima kakvi su u Švicarskoj ili Austriji, istakao je Čović.

Zapošljavanje mladih

Problem zapošljavanja mladih bio je i tema dvodnevne  međunarodne konferencije “Program garancija za mlade kao prevencija nezaposlenosti mladih” na kojoj se razgovaralo o mogućim rješenjima problema koji muči čitavu regiju.

– Zapošljavanje mladih, kao jedne od ugroženih grupa na tržištu rada, predstavlja izazov za sva regionalna i nacionalna tržišta rada, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodaje da zbog toga sve javne službe za zapošljavanje veliki dio svojih aktivnosti usmjeravaju na povećanje zapošljavanja ove populacije jer je to preduvjet za kvalitetan život i napredak mladih u svim zemljama.

Cilj konferencije je razmjena najboljih praksi u zapošljavanju mladih među zemljama članicama Svjetske asocijacije javnih službi zapošljavanja (VAPES), sa posebnim naglaskom na prenošenje iskustava i praksi u zapošljavanju mladih u EU putem programa “Garancija za mlade”. Konferencija, koju su organizirali Agencija za rad i zapošljavanje i VEPES, prilika je da se usporede raznovrsne mjere, utjecaj koji na definirane mjere imaju politike, odobreni proračuni, sustav obrazovanja, sustav rada službi za zapošljavanje.

Isto tako, tijekom konferencije bit će predstavljeni dosadašnji rezultati i iskustva o provođenju mjera za zapošljavanje mladih, a poseban naglasak bit će na programu “Garancija za mlade” koji se sprovodi u EU.

Na konferenciji sudjeluju predstavnici službi za zapošljavanje Austrije, Azerbajdžana, Belgije, Bugarske, Crne Gore, Estonije, Francuske, Hrvatske, Kine, Mađarske, Slovenije, Švedske, Turske, kao i zavoda za zapošljavanje RS-a, FBiH i Brčko distrikta, te županijskih službi.

BiH na trećem mjestu po nezaposlenosti u svijetu

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

EU poručila: Izmjene Izbornog zakona se moraju provesti do izbora 2018. godine

Objavljeno

na

Objavio

Bosna i Hercegovina nije mogla čuti ključne poruke Europske unije nakon sastanaka ministara vanjskih poslova zemalja članica unije u Luxembourgu o tome da se u zemlji moraju promijeniti odredbe Izbornog zakona kako bi se održali izbori sljedeće godine što je posve suprotno tvrdnjama visokih dužnosnika Stranke demokratske akcije da se izborni mogu održati i provesti i bez preinake po apelaciji Bože Ljubića, piše Večernji list BiH.

“Vijeće očekuje od BiH da unutar potrebnih rokova reagira na presudu Ustavnog suda BiH koja se odnosi na konkretne izborne odredbe federalnog Doma naroda.

Vijeće smatra da se izbornoj reformi treba pristupiti u duhu konsenzusa i dijaloga kao važnom pitanju, te također poziva BiH da provede preporuke Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (OESS-ODIHR) kako bi se približila europskim standardima, poboljšavanjem demokratskog procesa budućih izbora”, kaže se u zaljučcima Vijeća za vanjske poslove na kojemu je sudjelovala i hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Burić-Pejčinović, piše Večernji List.

Ustavni sud BiH je 28. prosinca prošle godine prihvatio aperlaciju Bože Ljubića, koji je u žalbi dok je bio predsjedatelj Zastupničkog doma naveo da je neustavna odredba da se iz svih županija u FBiH bira najmanje jedan pripadnik konstitutivnih naroda, bez obzira na brojnost pripadnika pojedinih konstitutivnih naroda u toj županiji. Ustavni sud je prihvatio navode Bože Ljubića da ne mogu jednak broj izaslanika za Dom naroda dati Bosansko-podrinjska županija s 23 Hrvata i Posavska županija koja ima oko 33.000 Hrvata. Na taj su način u dva navrata ključne hrvatske stranke za koje glasuje najveći broj Hrvata izbačene iz vlasti. No, u SDA ne smatraju kako je potrebno promijeniti Izborni zakon, a njihov visoki dužnosnik Šefik Džaferović lak je ustvrdio kako to nije uvjet za održavanje, ali niti provedbu odredbi izbora,

“Mi trebamo ozbiljno raditi na izmjenama Izbornog zakona, ali, ako do toga i ne dođe, izbori 2018. godine će se održati. Nema razloga da bude drukčije. I do sada smo pokušavali provesti neke odluke, ali izbori nikada nisu dovođeni u pitanje, osim u slučaju Mostara. Međutim, konkretna situacija vezana za odluku Ustavnog suda po apelaciji gospodina Ljubića nije ni slična onoj vezanoj za Mostar”, rekao je Džaferović. No, zanimljivo je da je odluka Ustavnoga suda o Mostaru apsolutno identična situaciji u Mostaru jer su hrvatske stranke prosvjedovale upravo zbog neproporcionalnosti vrijednosti glasova birača za izbor vijećnika u Gradsko vijeća, što je Ustavni sud potvrdio, a uz ostale identična je i formulacija o presudi oko izbora izaslanika za Dom naroda s obzirom da se odredbom o biranju po jednoga izaslanika iz svake županije narušava upravo načelo proporcionalnosti.

Uz način izbora izaslanika za Dom naroda EU je istaknula i kako treba provesti presudu Europskog suda za ljudska prava, koja bi trebala osigurati da se i predstavnici nacionalnih manjina mogu kandidirati za članove Predsjedništva BiH, što sada nije slučaj, ali i da budu birani u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. Pri tome sud nije odredio na koji će se način provesti ta odluka. SDA sada ucjenjuje da se ove odredbe ne mogu mijenjati bez provedbe slučaja Sejdić-Finci a za što je potrebna izmjena Ustava BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati