Pratite nas

Vijesti

Gradonačelnici protiv ukidanja HTV-ova dopisništva u Metkoviću

Objavljeno

na

Gradonačelnici Metkovića, Ploča i Opuzena prosvjeduju protiv odluke glavnog ravnatelja Hrvatske radio televizije (HRT) Gorana Radmana o ukidanju nekih regionalnih dopisništava HRT-a, među kojima je i ono u Metkoviću.

Metkovski gradonačelnici Božo Petrov, pločanski Krešimir Vejić i opuzenski Ivo Mihaljević svoj su prosvjed protiv gašenja HRT-ovih dopisništava Karlovac, Koprivnica, Krapina, Nova Gradiška, Sisak, Virovitica, Metković, Gospić, Požega, Slavonski Brod i Županja, što bi se trebalo provesti od 1. svibnja do 1. kolovoza, izrazili u zajedničkom priopćenju.

Ističu da je HRT-ovo dopisništvo u Metkoviću počelo raditi 1998. tako što su gradovi Metković, Opuzen i Ploče uložili značajan novac u adaptaciju prostora potrebnoga za studio i montažu, a Grad Metković je s HRT-om potpisao ugovor kojim se taj prostor HRT-u besplatno ustupa na 20 godina.

Tako su Metković i dolina Neretve dobili ispostavu toga vrlo značajnoga javnog servisa kao što je HRT, navodi se u priopćenju.

Bio je to logičan nastavak onoga što su HRT-ovi izvjestitelji na prostorima doline Neretve, Dubrovačkoga primorja i dijela Splitsko-dalmatinske županije započeli u Domovinskome ratu i kada je signal HRT-a bio jednako važan kao kruh i voda, ističu gradonačelnici Metkovića, Ploča i Opuzena.

Budući da je HRT javni servis koji ulazi u svaki dom, i da građani plaćaju pretplatu, to ga čini potpuno drukčijim od komercijalnih televizija te su i očekivanja veća. Ono što je HRT uvijek činilo drukčijim jesu vijesti s terena, a ukidanjem HRT-ova Dopisništva u Metkoviću, koje se nalazi 130 kilometara udaljeno od Splita i 100 kilometara od Dubrovnika, dolina Neretve će se naći u ‘crnoj rupi’, naglašava se u priopćenju.

Potpuno je jasno da nikakve ekipe ‘sa strane'” ne mogu kvalitetno obaviti posao kao što to mogu lokalni izvjestitelji, naročito prema konceptu koji se predlaže, a to je jedan čovjek koji bi trebao biti i novinar, i snimatelj i montažer. Treba naglasiti da prema ugovoru s Vladom HRT ima velike obveze u regionalnom programu, navode gradonačelnici Ploča, Metkovića i Opuzena, izražavajući sumnju da će HRT tu obvezu moći dalje ispoštovati.

Stoga, smatramo da ne postoje ‘mala dopisništva’, te da 50.000 stanovnika doline Neretve itekako zaslužuje svoje dopisništvo koje će i dalje kvalitetno pratiti sva događanja u dolini. Sve drugo znači potpuno zanemarivanje svojih pretplatnika i daljnju centralizaciju Hrvatske, kažu u priopćenju gradonačelnici Metkovića , Ploča i Opuzena.

Na najavu ukidanja nekoliko regionalnih dopisništava HTV-a, žestoko je reagirao i HSS Sisačko-moslavačke županije. Najavljuju da ako se ukine dopišništvo HTV-a u Sisku, HSS će tražiti ukidanje pretplate za sve stanovnike Sisačko-moslavačke županije.

“HSS je i dosad imao brojne primjedbe na ispunjavanje javne funkcije HRT-a, jer su neke informativne emisije daleko od profesionalnog i objektivnog informiranja javnosti. Sisačko-moslavačka županija koja je teško stradala u ratu, i dosad je bila u programu zapostavljena, a takvim bi se potezom u cjelosti ignorirao život i događanja u njoj, a građeni županije bi postali građani drugog reda”, navodi se u priopćenju sisačko-moslavačkog HSS-a.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati