Pratite nas

Hrvatska Carinska uprava namjerava zaposliti čak 78 novih djelatnika

Objavljeno

na

Hrvatska Carinska uprava namjerava zaposliti čak 78 novih djelatnika. Opravdavaju to potrebom prilagodbe Schengneskom režimu. Sindikat kaže kako zbog loše reorganizacije nedostaje ljudi, ali da natječaj ne odgovara stvarnim potrebama. Uz to, u natječaju se traži i dvoje računovođa, iako će ih zbog uvođenja COP-a više od šest tisuća biti višak u sustavu.

granicna-policijaCarinik III. vrste, viši stručni savjetnik, upravni savjetnik, računovodstveni referent samo su neka od zanimanja koja se traže u novom natječaju za zapošljavanje 78 radnika u Carinskoj upravi. Sindikat tvrdi kako na terenu zaista nedostaje ljudi, no sporno im je kako se oni traže:

”Očekivali smo da će se najprije provesti interni oglas. Da će se napraviti premještaj unutar službe, i tek onda raspisati javni natječaj”, rekao je Rino Štorić, predsjednik carinskog sindikata Hrvatske.

U natječaju se traži najviše carinika, ali posla će biti i za referente, savjetnike i stručne suradnike. Na njihove plaće mjesečno će iz proračuna otići 625 tisuća kuna bruto. Što je 7 i pol milijuna godišnje.

Ravnatelj carinske uprave nije imao vremena stati pred kameru kako bi objasnio čemu natječaj za 78 novozaposlenih. Uz to, u natječaju se traži i dvoje računovođa iako se zna da ih u sustavu ima previše, piše RTL.

Sam ministar financija početkom mjeseca rekao je kako ih je 6500 viška. Carinska uprava, u priopćenju, natječaj pravda prilagodobom Schengenskom režimu.

”Zahtjevne proceduralne obveze koje su uspostavljene na graničnim carinskim uredima zahtijevaju i dodatne ljudske potencijale, jer sadašnja je popunjenost istih u odnosu na potreban broj službujućih carinskih službenika nedovoljna”, navodi se u priopćenju.

Inače, u Carinskoj upravi 1.7.2013. bilo je zaposleno 2867 službenika. Iako je u međuvremenuu druga tijela državne uprave premješteno njih 165, a 240 ih je otišlo iz sustava, broj zaposlenih opet je veći te iznosi 2958.

Sindikati negoduju jer njih nitko nije ništa pitao čime je prekršen Kolektivni ugovor.

”Trebali smo zajedno proanalizirati cijelu situaciju, obveze koje imamo prema EU i sve međunarodne prelaze i vidjeti koliko je zaista objektivno potrebno novih carisnkih službenika”, komentira Štorić.

Zbog svega su poslali dopis ministru financija, a na loše stanje u carininskoj upravi žalit će se i Europskoj komisiji.

[divide]

I u BiH je raspisan natječaj za prijem kadeta-policajaca u graničnu policiju: 

JAVNI OGLAS ZA PRIJEM KADETA GRANIČNE POLICIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Tim povodom nam se obratio i ogorčeni čitatelj koji kaže:

Dok se neki zabavljaju polijevajući se hladnom vodom i prozivajući druge na isti humani čin, ja prozivam institucije BiH, točnije one koji su raspisali natječaj za prijem kadeta-policajaca u graničnu službu. Zovu ljudi i pitaju me za nekakve potvrde, uvjerenja i sl. i u tom razgovoru nailazim na svakakva pitanja. Nisam vjerovao dok nisam provjerio na službenoj stranici granične policije. Između ostalog tamo stoji da je za natječaj potrebno dostaviti potvrdu o poznavanju jednog stranog jezika i rada na računalu. S obzirom da svi oni koji se prijave, završili su barem srednju školu, što znači da su učili strani jezik barem devet godina, te isto tako barem dvije godine imali predmet računarstva, a vjerujem da svi imaju računala doma, netko se sjetio da pored diploma, svjedožbi i ostalog u kojem stoji šta su sve ljudi učili u školi, treba posebno uvjerenje od ‘nekog’. Od koga, nisu mi odgovorili, jer vjerojatno ni sami ne znaju. Znači da pored redovnog školovanja, ta škola ništa ne vrijedi jer je potrebno uvjerenje iz neke večernje škola. Aferim i za ministarstvo, struku i državu.

Ovo prevazilazi svaku granicu zdravog razuma. Pogledaj taj natječaj na njihovoj stranici. Osobno sam poslao e-mail da pitam u svezi ovih certifikata i nekakvih potvrda o poznavanju stranog jezika i rada na računalu i dobio sam odgovor da te potvrde trebaju izdati ovlaštene ustanove.Već sam zvao jednu informatičku firmu koja kaže da bi mogli izdati takvu potvrdu za 100 KM, pa još jednu za strani jezik koja će koštati isto toliko ili više. Na natječaj će se sigurno prijaviti barem 10 tisuća kandidata a primljeno će biti 100. Koliko će novaca biti bačeno u vjetar. Najmanje milijun marka po džepovima siromašnih građana, zaključuje naš čitatelj!
Iz Operativnog Centra je dobio slijedeći odgovor:
Poštovani, Potrebna je posebna potvrda, iz škole ili druge obrazovne ustanove koja vrši edukaciju iz te oblasti (jezici, računari). Srdačan pozdrav.
Bosna i Hercegovina
Ministarstvo bezbjednosti
Granična policija
Uprava za operacije
Operativni centar
ul. Reufa Muhica 2A 71000 Sarajevo Bosnia and Herzegovina
tel. +387 (0)33 755 300 fax. +387 (0)33 755 305

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Angela Merkel: Nadali smo se boljem rezultatu, ali još smo najjači

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka socijaldemokratska stranka (SPD) je nakon najgoreg izbornog rezultata u poslijeratnoj povijesti u nedjelju isključila mogućnost nastavka tzv. velike koalicije s demokršćanima i najavila odlazak u oporbu, dok izbornu pobjednicu Angelu Merkel očekuje mukotrpno sastavljanje vladajuće koalicije.

“Naravno da smo se nadali malo boljem rezultatu. Međutim, ne smijemo zaboraviti da smo upravo priveli kraju veliki izazov u zakonodavstvu, tako da sam sretna što smo dostigli strateške ciljeve naše kampanje. Mi smo najjača stranka, imamo mandat da formiramo novu vladu i ne može biti formirana koalicijska vlada protiv nas”, poručila je Merkel nakon objavljivanja rezultata izlaznih anketa, prenosi Reuters.

Merkel je rekla da ulazak AfD u parlament predstavlja izazov i da neće žuriti da formira novu vladu.

“Vratit ćemo natrag birače od AfD-a uz dobru politiku”, rekla je Merkel pristalicama po objavljivanju rezultata izlaznih anketa.

Alternativa za Njemačku (AfD) koja ulazi u parlament s između 13 i 13,5 posto glasova obećala je da će “promijeniti zemlju”.

“Promijenit ćemo ovu zemlju. Ići ćemo u lov na gospođu Merkel. Vratit ćemo našu zemlju”, rekao je Aleksander Gauland, supredsjednik stranke AfD, dok je u sjedištu stranke bilo veliko slavlje.

Javnosti se obratio i predsjednik SPD-a Martin Schulz.

“Danas navečer završava naša koalicija s Unijom CDU/CSU. Ja ću kao predsjednik SPD-a voditi oporbu u Bundestagu”, najavio je predsjednik SPD-a Martin Schulz obraćajući se okupljenima u stranačkom stožeru u Berlinu nakon objavljivanja prvih rezultata po kojima su socijaldemokrati pretrpjeli težak poraz i s 20,2 posto ostvarili najgori poslijeratni rezultat.

“Potpuno je jasno da je ovaj rezultat jasan signal birača da smo mi sada oporbena stranka”, rekao je Schulz i time potvrdio prijašnje izjave nekih čelnika stranke o odlasku SPD-a u oporbu.

“SPD neće voditi nikakve koalicijske pregovore. To je u potpunosti isključeno”, rekao je predsjednik zastupničkog kluba socijaldemokrata u Bundestagu Thomas Oppermann.

On je objasnio da će kao najjača stranka oporbe predstavljati “utvrdu demokracije” u svjetlu činjenice da je s 13,5 posto u parlament ušla  Alternativa za Njemačku (AfD).

“Ulazak AfD-a je povijesni rez preko kojeg niti jedan demokrat ne može samo tako prijeći”, rekao je Schulz.

Uniji CDU/CSU s kancelarkom Angelom Merkel predstoje pregovori o sastavljanju koalicije. Nakon odluke SPD-a o odlasku u oporbu politički je još jedino moguća koalicija sa strankom Zeleni i liberalima iz FDP-a.

Ovakva konstelacija je od lipnja ove godine na vlasti u saveznoj pokrajini Schleswig Holstein.

Očekuje se da bi sastavljanje tzv. Jamajka koalicije (nazvane tako zbog boja stranaka, crne, žute i zelene) bilo mukotrpno zbog velikih razlika u političkim programima pojedinih stranaka. To posebice vrijedi za razlike između Kršćansko-socijalne unije (CSU) koja slovi za konzervativniji dio Unije i stranke Zeleni koja ne mnogim područjima zastupa suprotne interese od bavarskog CSU-a.

Velimir Bujanec: Čestitamo AfD-u na povijesnom uspjehu!

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Povijesni dan za Kurde: Kurdi na sjeveru Iraka danas izlaze na referendum o neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

Za Kurde je danas povijesni dan: Kurdi na sjeveru Iraka danas izlaze na referendum o neovisnosti.

Zato nad glavom svakog Kurda visi i misao: hoće li ovaj ponedjeljak biti početak ostvarenja njihova stoljetnog sna o stvaranju kurdske države ili početak novih krvavih sukoba.

Unatoč tome što su SAD i europske zemlje upozorili vlast Kurdistana da odustane od referenduma, Kurdi su odlučni provesti ga. Zato rastu strahovi od izbijanja sukoba u kojem bi Kurdi za neprijatelje mogli imati iračku saveznu vojsku i šijitske snage, ali i Tursku, Iran i sirijske provladine snage.

Šef iranskog Visokog vijeća za nacionalnu sigurnost Ali Shamhani upozorio je da će Iran, u slučaju provedbe kurdskog referenduma, s Iračkim Kurdistanom kao autonomnom regijom raskinuti sve sporazume koji se tiču međusobne granice te će zatvoriti granice, piše Hassan Haidar Diab / Večernji list

Također je najavio iransku vojnu intervenciju ako rezultat kurdskog referenduma bude negativno utjecao na sigurnost sjeverozapadnog Irana (naseljenog Kurdima). Iran neće dopustiti stvaranje “druge izraelske države“. No najoštriji je bio turski predsjednik Erdoğan koji tvrdi da referendum ugrožava i tursku nacionalnu sigurnost. – Korak prema neovisnosti na sjeveru Iraka greška je i prijetnja teritorijalnom integritetu Iraka i nacionalnoj sigurnosti Turske, što smo mi uvijek branili i nastavit ćemo braniti – kazao je Erdoğan koji smatra da “referendum nikome nije u interesu”.

Unatoč tome da se Turska uvijek ponosila svojim dobrim odnosima s autonomnom kurdistanskom regionalnom vladom na sjeveru Iraka, čiji je lider Masud Barzani čest gost u Ankari, Turska pozorno prati svaki potez u pravcu potpune nezavisnosti te regije u strahu od stvaranje kurdske države koja bi imala aspiracija otkinuti i značajan komad njihove zemlje. Osim što je Turska zaprijetila sankcijama kurdskom sjevernom Iraku, njihove postrojbe izvele su vojne vježbe uz granicu. Više od stotinu tenkova i vojnih vozila uz podršku radara i bacača raketa stacionirano je na poljanama u blizini granice, s ciljnicima usmjerenima prema kurdskim planinama. Turski parlament odobrio je ulazak svojih snaga u Irak u slučaju proglašenja neovisnosti Kurdistana.

Vlada u Bagdadu pak boji se da bi referendum mogao podijeliti zemlju i izazvati širi regionalni sukob. Irački premijer Haider al-Abadi poduzet će sve mjere protiv referenduma u regiji Kurdistan, a ako je potrebno – upotrijebit će i vojnu silu s obzirom na to da su irački Kurdi, kojih ima oko 7,5 milijuna od 37,2 milijuna stanovnika Iraka, najavili da će referendum održati i na “spornim” područjima pod kontrolom kurdskih snaga. To su područja u pokrajinama Kirkuk, Diyala i Niniva, koja su Kurdi u borbama protiv Islamske države pripojili svojoj regiji, iako su izvan njihovih administrativnih granica.

Osim što je svijet zabrinut zbog sukoba između kurskih pešmergi i turske, a možda i iranske vojske, zabrinutost vlada i zbog sve veće vjerojatnosti izbijanja sukoba između kurdskih snaga i ostalih etničkih i vjerskih iračkih skupina koje se protive odcjepljenju Kurdistana. Protiv neovisnosti Kurdistana bezrezervno su se izjasnili i irački Turkomani i Jezidi na sjeverozapadu zemlje. Jezidi i njihove snage koje drže područje od Sinjara do sirijske granice odvojili su se od kurdskih pešmergi i ušli u neformalni savez sa šijitskim snagama koje su aktivne uz sirijsku granicu. Irački Turkomani ponovili su svoje protivljenje referendumu i pozvali sve svoje sunarodnjake da ga bojkotiraju.

Najkritičnije će biti u Kirkuku gdje je već došlo do oružanih sukoba između Iračke turkmenske fronte i kurdskih pešmerga u kojima je poginulo pet osoba. Ershad Salihi, čelnik Iračke turkmenske fronte, zaprijetio je kako neće priznati rezultate referenduma te da će se njegovi borci boriti do zadnje kapi krvi kako bi očuvali suverenitet i integritet Iraka. Međutim, ono od čega u Iraku najviše strahuju sukobi su između šijita i Kurda s obzirom na to da se protiv referenduma izjasnio i jedan od lidera šijitskih snaga u Iraku, Qais al-Khazali, koji je na čelu skupine Asa’ib Ahl Al-Haq koja broji 10 tisuća boraca. Istog je mišljenja i brigada Hezbollah i druge koje zajedno čine šijitski Hashd Al-Shaabi. On je pod izravnim zapovjedništvom premijera Haidera al-Abadija.

Oštre poruke uputio je i jedan od najutjecajnijih i najmoćnijih šijitskih klerika u Iraku, šeik Moqtada al-Sadr, kazavši kako taj referendum znači samoubojstvo za Kurde u Iraku. Kurda ukupno ima oko 40 milijuna, većina živi na Bliskom istoku, ali postoji i značajna kurdska dijaspora u Azerbajdžanu, Armeniji, Gruziji, Rusiji te u novije vrijeme u Europi i SAD-u. Kurdi predstavljaju većinu u autonomnoj regiji iračkog Kurdistana te su značajna manjina u susjednoj Turskoj, Siriji i Iranu, gdje se kurdski nacionalni pokreti bore za veću autonomiju unutar tih zemalja.

Postoje brojne legende o porijeklu Kurda. U jednoj od njih opisuju se kao potomci anđeoskih sluga kralja Solomona. Kralj Solomon poslao ih je u Europu da mu dovedu 500 lijepih djeva za njegov harem. Kad su sluge to napravili i vratili se u Izrael, kralj Solomon već je bio umro. Oni su se s djevama naselili u planine, oženili se njima, a njihovo potomstvo kasnije je postalo poznato kao kurdski narod. Kurdski nacionalizam pojavio se nakon Prvog svjetskog rata i raspada Otomanskog Carstva, koje je povijesno gledano uspješno integriralo Kurde kroz nasilnu represiju kurdskih pokreta za neovisnost. Prakticiraju više religija te kao takvi predstavljaju možda i najraznolikiji religijski narod zapadne Azije. Tradicionalno, Kurdi uzimaju velike slobode u prakticiranju vjere. Njihove religije su islam, ahl-e haqq, jazidis, zoroastrijanizam, judaizam i kršćanstvo.

Dok u svim zemljama u kojima žive Kurdi nemaju gotovo nikakav status, u Iraku već imaju gotovo sve elemente koje čine pravu državu: vlastitu izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast. S obzirom na to da je to područje još dio Iraka, takva autonomija mnogim Kurdima više nije dovoljna. Prije svega ovise o prihodima od nafte, iz nalazišta koja se nalaze na kurdskim područjima.

Bagdad je do sada ostavljao Kurdima samo 17 posto prihoda od tamošnje nafte, dok mnogi Kurdi ne razumiju zašto bi uopće dijelili bogatstvo svoje zemlje s Bagdadom. Tim više što je kurdsko područje uz granicu s Turskom i gospodarski mnogo naprednije i stabilnije od ostatka Iraka. Irački Kurdistan blagoslovljen je ogromnim količinama nafte. Navodno je riječ o 45 milijardi barela. No sve dosad nisu mogli kontrolirati gigantsko naftno polje u Kirkuku koje je na svom vrhuncu davalo više od 650.000 barela nafte dnevno. Naftu Kurdi prodaju u pola cijene.

U svemu tome značajna je i uloga Turske kroz koju kurdska nafta odlazi dalje na tržište. U Kurdistanu se ulaže u infrastrukturu, svakog dana niču nove zgrade, a trgovina cvjeta. Prije svega sa susjednom Turskom.

Kurdi se danas poistovjećuju s Izraelcima koji su prošli patnje i na kraju dobili svoju državu. Iako danas gotovo cijeli svijet upozorava na moguće posljedice referenduma, Kurdi za to ne mare. Štoviše, uvjereni su da će nova država Kurdistan biti kao i Izrael, s jakim zapadnim savezom, ali okružena neprijateljima.

facebook komentari

Nastavi čitati