Pratite nas

Iz Svijeta

Grčka pred slomom zbog neočekivane odluke ECB-a

Objavljeno

na

Europska središnja banka nenadano je u srijedu odlučila da više neće prihvaćati grčke obveznice kao osiguranje za zajmove, čime je na grčku središnju banku prebacila teret financiranja grčkih banaka i izolirala Grčku, osim ako njezina nova ljevičarska vlada ne postigne dogovor sa svojim vjerovnicima.

Neočekivana odluka ECB-a, koja znači da će grčka središnja banka morati osigurati desetke milijarda eura hitnih zajmova u tjednima koji dolaze, izazvana je time što mnogi u Frankfurtu smatraju da je nova grčka vlada odustala od provedbe međunarodnog programa pomoći uvjetovanog reformama.

Odluka je objavljena samo nekoliko sati nakon što je novi grčki ministar financija Yanis Varoufakis nakon sastanka s predsjednikom ECB-a Marijom Draghijem ustvrdio da će ECB “učiniti sve što je potrebno” kako bi pomogla državama članicama kao što je Grčka.

No, dogodilo se upravo suprotno. Odluka ECB-a, za koju je bila potrebna potpora većine guvernera središnjih banaka eurozone, pokazuje da su planovi nove grčke vlade zaprepastili mnoge, ne samo u Frankfurtu nego i u cijeloj eurozoni.

Odluka, koja stupa na snagu 11. veljače, znači da grčke državne obveznice vrijedne desetke milijarda eura kao i obveznice banaka za koje jamči Atena više neće biti prihvaćane kao kolateral u zamjenu za ECB-ove zajmove tim bankama. Umjesto toga, grčka središnja banka morat će grčkim bankama osigurati hitne zajmove i sama za to snositi rizik. Zapadne li središnja banka zbog toga u poteškoće, grčka vlada morat će priskočiti u pomoć, što joj neće biti nimalo lako.

Neočekivana odluka donesena je nakon što je grčka vlada pozvala ECB da održi njezine banke na životu dok ne dogovori ublažavanje dugova s partnerima iz eurozone. ECB je taj zahtjev ovom odlukom definitivno odbio, dodatno otežavajući situaciju u kojoj se Grčka nalazi.

Grčke banke dovedene su ovom odlukom u tešku poziciju. Dvije grčke banke već su počele koristiti hitne zajmove grčke središnje banke zbog povećanog povlačenja štednih depozita nakon izborne pobjede radikalno lijeve Syrize 25. siječnja.

Bez potpore vjerovnika i ECB-a, Grčka bi se ubrzo mogla naći u teškoj financijskoj krizi. Budući da nema pristup tržištima zbog visokih troškova zaduživanja, grčka vlada ima dovoljno novca za još samo nekoliko mjeseci, a na ljeto mora vratiti oko 10 milijarda eura dugova.

Odluka ECB-a odrazila se odmah na tečaj eura koji je pao u odnosu na dolar. Euro je u srijedu navečer vrijedio 1,1341 dolara, prema 1,1479 u utorak u isto vrijeme i 1,1423 prije objave odluke ECB-a.

Vlada Aleksisa Tsiprasa najavila je da će u roku od mjesec dana pripremiti prijedlog izmjena dužničkog sporazuma sa svojim međunarodnim partnerima, te da dotad neće uzeti novu tranšu pomoći.

No, Njemačka se protivi njezinim planovima i očekuje da odustane od obećanja da će povećati minimalnu plaću, zaustaviti prodaju nacionalne imovine, ponovno zaposliti otpuštene radnike u javnom sektoru i vratiti božićnice za siromašne umirovljenike. Berlin se isto tako protivi ukidanju nadzora stručnjaka Trojke (EU, ECB, MMF) nad provedbom reformi u Grčkoj.

Tsipras i Varoufakis sastaju se ovaj tjedan s visokim europskim dužnosnicima diljem Europe ne bi li osigurali potporu za restrukturiranje duga koji iznosi 175 posto BDP-a.

Naišli su, međutim, na hladan prijem čak i u lijevo orijentiranim zemljama poput Francuske i Italije od kojih su očekivali potporu.

Francuski predsjednik Francois Hollande poručio je da pravila eurozone vrijede za sve. Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz, inače socijalist, upozorio je da Grčka riskira stečaj ako ne bude poštivala svoje obveze prema europskim partnerima.

Tsipras je nakon razgovora s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom rekao da Grčka poštuje pravila Europske unije i da će pronaći rješenje za gospodarske probleme u okviru europskih zakona.

Varoufakis je nakon sastanka s Draghijem rekao: “ECB je središnja banka Grčke… ECB će učiniti sve što je potrebno kako bi podržala države članice eurozone.”

Jedan izvor upoznat s grčkim stavovima rekao je nakon tog sastanka: “Razmišljamo o programu za premošćivanje. Iz političkih razloga ne možete to nazvati ‘programom’ nego možda sporazumom.”

Varoufakis će se u četvrtak u Berlinu sastati s njemačkim kolegom Wolfgangom Schaeubleom.

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Predsjednik Vlade: Želimo da naši partneri Hrvatsku percipiraju kao odgovornu članicu UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Prvog dana boravka u New Yorku, tijekom kojeg će sudjelovati na 72. zasjedanju Opće skupštine UN-a, hrvatsko izaslanstvo predvođeno predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem susrelo se s predstavnicima hrvatske zajednice.

Tom prilikom predsjednik vlade istaknuo je da je važan dio politike Vlade održavati kontakte kroz Središnji državni ured za Hrvate izvan RH te se u tu svrhu rade programi koji novim generacijama hrvatskih ljudi diljem svijeta mogu približiti što je Hrvatska danas i koje su njezine vrijednosti 2017. godine.

„Svatko od vas pomaže Hrvatskoj u gospodarskom, političkom, stručnom, znanstvenom, pravnom i medijskom smislu što je osobito važno u SAD-u, ključnoj svjetskoj sili, glavnoj zemlji koja određuje brojne smjernice međunarodnih odnosa i globalne politike“, kazao je predsjednik Vlade Plenković, dodavši da će se dolazak hrvatskih izaslanstava na Opću skupštinu UN-a uvijek iskoristiti za kontakt s hrvatskom dijasporom u SAD-u.

Republika Hrvatske ove godine obilježava 25. obljetnicu članstva u UN-u te je  predsjednik Vlade Plenković podsjetio na govor prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana na dan kada je Hrvatske primljena u ovu svjetsku organizaciju.

„Tih četvrt stoljeća ojačalo je hrvatske institucije i demokraciju“, kazao je predsjednik Vlade, dodavši da smo ostvarili sve ključne nacionalne zadaće: integraciju u Sjevernoatlantskom savezu i Europskoj uniji.

Očekuje da će sljedećih nekoliko dana sa šefovima vlada i država koji se okupljaju u New Yorku razgovarati o brojnim gospodarskim i socijalnim izazovima, kao i izazovima koje pratimo na globalnoj sceni – od problema terorizma, migracija, siromaštva, razvojnih pitanja te participacije Hrvatske u jačanju sigurnosti diljem svijeta.

„Odgovorna smo članica UN-a, odgovorna smo članica međunarodne zajednice. Želimo da nas kao takve naši partneri i prijatelji percipiraju“, kazao je predsjednik Vlade Plenković.

„Republika Hrvatska snažno podupire nastojanja novog glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa u reformi organizacije UN-a“, odgovorio je predsjednik Vlade na novinarsko pitanje, dodavši da bi govor predsjednika Donalda Trumpa trebao pokazati kako njegova administracija i on osobno vide multilateralizam danas te kako se prilagodio funkcioniranju međunarodnih odnosa.

„Očekujem da će nam govor otkrili glavne konture američke vanjske politike koja bitno utječe na sve ostale“, zaključio je premijer Plenković.

Tijekom današnjeg dana hrvatsko izaslanstvo nazočit će otvaranju opće rasprave na 72. zasjedanju Opće skupštine UN-a, a očekuje ih i nekoliko bilateralnih susreta.

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Američki ministar obrane najavio mogućnost vojne intervencije prema Sj. Koreji

Objavljeno

na

Objavio

Američki ministar obrane Jim Mattis izjavio je kako postoji mogućnost vojnih intervencija prema Sjevernoj Koreji, koje bi mogle poštedjeti glavni grad Južne Koreje Seul od brutalnog protunapada, ali je odbio reći o čemu se radi i uključuje li to uporabu smrtonosne sile.

Seul je u dometu vojske Sjeverne Koreje, za koje se vjeruje da, osim nuklearnog i konvencionalnog oružja, ima i značajan kemijski i biološki arsenal.

Bilo kakav sukob na korejskom poluotoku lako bi mogao rezultirati krvoprolićem koje nije viđeno od Korejskog rata (1950.-1953.), u kojem je živote izgubilo više od 50.000 Amerikanaca i milijuni Koreanaca, a sukob je završio oružanom intervencijom a ne mirovnim sporazumom.

Unatoč uzavreloj retorici u SAD-u i Sjevernoj Koreji, dosad nije bilo pozicioniranja američkih vojnih snaga koje bi upućivalo na neposredni vojni sukob. Mattis je izjavio kako vjeruje u diplomaciju i sankcije kojima se vrši pritisak na Pyongyang.

Donald Trump: Sjeverna Koreja ne reagira na dijalog, razumije samo jednu stvar

facebook komentari

Nastavi čitati