Pratite nas

Pregled

Haaški sud pušta Šešelja na slobodu?

Objavljeno

na

“Sve je moguće jednako kao što je moguće da dobijete 25 godina po zapovjednoj odgovornosti premda vas u Ahmićima nitko nije vidio”, kaže Hodak. Privremeno puštanje moguće je u slučaju zdravstvenih tegoba, a tada je Haaški sud široke ruke, sarkastičan je naš sugovornik.

crveni-nos-vojislav-seselj-haagSudac Jean Claude Antonetti, predsjedavajući raspravnog vijeća na suđenju Vojislavu Šešelju u Haškom tribunalu zatražio je od obje strane u postupku da se u roku od sedam dana izjasne o njegovom mogućem puštanju na privremenu slobodu. Ovu vijest potvrdio je i zamjenik predsjednika Srpske radikalne stranke Nemanja Šarović. Pojasnio je i da je sudac Antonetti ovaj zahtjev uputio obzirom na to da je neizvjesno kada bi mogla biti donesena presuda na suđenju Šešelju koji se u pritvoru nalazi već jedanaest godina. Riječ je o kako tvrdi Šarović četvrtom odgađanju izricanja presude. Do ovakvog scenarija došlo je nakon što je sudac Madiale Nijang koji je imenovan u ovo sudsko vijeće prošle godine zatražio dodatno vrijeme da se upozna sa slučajem. Za Šarovića je ovo krunski dokaz da su Šešelju u Haškom tribunala prekršena prava na suđenje u razumnom roku.

No, koliko je realno da Šešelj doista izađe na privremenu slobodu upitali smo uglednog odvjetnika Zvonimira Hodaka. On pak u razgovoru za portal dnevno navodi kako je takvo nešto doista moguće. “Sve je moguće jednako kao što je moguće da dobijete 25 godina po zapovjednoj odgovornosti premda vas u Ahmićima nitko nije vidio”, kaže Hodak. Privremeno puštanje moguće je u slučaju zdravstvenih tegoba, a tada je Haaški sud široke ruke, sarkastičan je naš sugovornik. Oni svojim optuženicima vjeruju da neće pobjeći, doduše nešto manje vjeruju Hrvatima navodi odvjetnik. “General Markač bio je bolestan, ali njega nisu pustili što pokazuje da više vjeruju komšijama tako da ako je Šešelj bolestan postoji mogućnost da izađe na slobodu”, smatra Hodak. Jednako tako, suglasan je sa Šarovićem da sud traje predugo, ali napominje da Šešeljev slučaj u tome nije osamljen. “To je pravosudni kriminal. Ti procesi trebali bi brže završavati, a osuđenike bi trebalo sprašiti u matičnu zemlju da ondje služe kaznu”, stava je odvjetnik. Veliki problem zbog ovakvog odugovlačenja nastaje kada netko bude oslobođen krivnje jer tada se zapravo može zaključiti da je veliki dio života nepravedno proveo iza rešetaka. “Duljina trajanja procesa dokaz je kakvi su haški suci, a u toj sferi koliko dugo sud traje može se promatrati i njegova kvaliteta”, zaključuje Hodak.

Zabrinutost zbog mogućeg puštanja Šešelja na privremenu slobodu iskazao je i predsjednik HSP-a Danijel Srb kako je kazao on apsolutno odbija ideju da ultra zločinac izađe iz zatvora. “To je kontradiktorno. On se izrugivao tome sudu, a samim time i svim žrtvama. Nekoliko stvari je u pitanju s jedne strane suđenje traje dugo jer se on izrugivao sudu, a samim time nikakva prava nisu mu povrijeđena. Puštanje bez procesa i utvrđivanja odgovornosti po meni je nedopustivo”, oštar je pravaš. U tom slučaju izgubiti će se smisao toga suda, a samim time uvrijediti će se ne samo hrvatske već i sve ostale njegove žrtve. Ipak, Srb drži da će se time još jednom potvrditi da je Haški sud zapravo politički sud. “Mi smo vršili pritisak zbog suradnje s tim sudom kada je Gotovina bio nedostupan. Definitivno se radi o političkom sudu, a o tome svjedoče i modeli po kojima se tamo sudi”, ističe naš sugovornik te pojašnjava da se kod Bošnjaka sudi neposrednim izvršiteljima, kada je riječ o Hrvatskoj sudi se vojnicima dok se u slučaju Srbije sudi političkom vodstvu. Iz svega navedenog jasno je da je to politički sud na kojem procesi traju dugi niz godina. “Sve je više argumenata koji idu u prilog tome da je taj sud sredstvo političkog pritiska na Hrvatsku”, zaključuje na koncu Srb.

Iva Međugorac/dnevno

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Grčka će modernizirati svoju flotu F-16, Hrvatskoj nude 12 zrakoplova u starijoj verziji

Objavljeno

na

Objavio

Američki State Department odobio je paket nadogradnje F-16 zrakoplova Grčkih (Helenskih) zračnih snaga za koji se pretpostavlja da bi Grčku koštao oko 2,4 milijarde dolara.

Konkretno, tim bi se paketom nadogradila grčka flota F-16-ica u Block 30, Block 50, Block 52+ i Block 52+ Advanced konfiguracijama, a svi bi se nadogradili na najnoviju F-16V (Viper) konfiguraciju.

Prema američkoj Agenciji za obrambenu suradnju, u paketu su ponuđene sve nužne komponente da se 123 F-16C i F-16D borbena zrakoplova (od ukupno 155 koliko ih se nalazi u sastavu Grčkih zračnih snaga prema podacima World Air Forces) moderniziraju na F-16V standard koji je kompanija Lockheed Martin prvi put predstavila 2012. godine. To znači da bi po zrakoplovu Grčka modernizaciju platila nešto manje od 20 milijuna dolara, piše Defense news, prenosi jutarnji list

– Ova nadogradnja bi Grčkoj pomogla da odvrati potencijalne regionalne prijetnje, da ojača svoju obranu i da provodi protu-terorističke operacije – stoji u objavi Agencije za obrambenu suradnju.

Ova vijest objavljena je tijekom posjeta grčkog premijera Aleksisa TsiprasaWashingtonu, gdje se se susreo s predsjednikom SAD-a, Donaldom Trumpom. Američki predsjednik, poznat po oštroj kritici država članica NATO pakta koje ne troše najmanje 2% svojeg BDP-a na obranu na što ih pakt obvezuje, očekivano je pohvalio Grčku zbog želje da modernizira flotu.

– Oni moderniziraju flotu svojih F-16 zrakoplova. A to je fantastičan zrakoplov – rekao je Trump prije sastanka s Tsiprasom, a prenosi Drive Warzone.

Ako do modernizacije zaista dođe grčki F-16 dobili bi novi APG 83 aktivni elektronički radar (AESA), nove kompjutore, nove sustave navigacije, nove multifunkcionalne displeje, napredniji sustav podatkovne veze i tako dalje…

Inače, na F-16V standard već se počela modernizirati flota F-16-ica Zračnih snaga Tajvana, a nova 22 F-16V naručio je Bahrein koji će to u kompletnom paketu opreme i obuke platiti 2,78 milijardi dolara.

Na kraju, podsjetimo da su i Grčka i SAD dale ponude za prodaju 12 borbenih zrakoplova Hrvatskoj, uz to da su Grci ponudili F-16 Block 30 varijantu, dok su Amerikanci ponudili potpuno novu F-16 Block 70/72 varijantu, vrlo sličnu gore spomenutom F-16V standardu na koji bi se nadogradili grčki lovci. Uz njih su pondu dali i Izraelci (riječ je, navodno, o njihovim Barak i Braaket varijantama F-16 zrakoplova) te Šveđani koji su ponudili svoje JAS 39 Gripene C/D.

Vojni analitičar Jan Ivanjek za Globus je procijenio da bi u slučaju da Hrvatska kupi grčke F-16-ice, naša država osigurala prevlast u zraku na 10 do 15 godina, nakon čega bi njihovu eventualnu modernizaciju na F-16V standard platila do 50 milijuna dolara po komadu. Novi američki F-16 block 70/72 borbeni zrakoplovi bi pak Hrvatsku koštali oko 90 milijuna dolara po komadu, s obukom i logistikom, procjenuje Ivanjek.

 

F-16 Block 70 pruža Hrvatskoj apsolutnu zračnu dominaciju za narednih 40 godina

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Damir Krstičević: Sljedeće godine želimo napraviti prvu vježbu sustava domovinske sigurnosti

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor raspravlja o konačnom prijedlogu Zakona o sustavu domovinske sigurnosti. Uspostava tog sustava strateški je cilj definiran nedavno donijetom Strategijom nacionalne sigurnosti.

Damir Krstičević, ministar obrane, predstajući zakonski prijedlog o sustavu domovinske sigurnosti, najavio je za iduću godinu i prvu vježbu.

“Sljedeće godine želimo napraviti prvu vježbu sustava domovinske sigurnosti”, rekao je Krstičević, dodajući da je vrlo bitno i da se izradi priručnik za upravljanje kriznim situacijama.

“Nacionalna sigurnost i gospodarska sigurnost moraju ići ruku pod ruku”, rekao je Krstičević.

Zakon o sustavu domovinske sigurnosti

Konačni prijedlog zakona definira sustav domovinske sigurnosti kojega čine resursi unutarnjih poslova, obrane, sigurnosno-obavještajnog sustava, zdravstva, civilne zaštite, službe vanjskih poslova, gospodarstva, te drugih tijela koji organizirano i koordinirano obavljaju poslove prepoznavanja, procjene, smanjenja i/ili uklanjanja sigurnosnih rizika od značaja za nacionalnu sigurnost Hrvatske.

Uspostava sustava domovinske sigurnosti strateški je cilj definiran u Strategiji nacionalne sigurnosti, koja je napravljena i usvojena nakon 15 godina, poručuje potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević.

Središnje tijelo za sustav domovinske sigurnosti je Vijeće za nacionalnu sigurnost, kao tijelo koje usmjerava rad sustava domovinske sigurnosti, a ne samo sigurnosno-obavještajnog sustava. Uspostavlja se Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti, kao međuresorno tijelo koje ima nadležnost koordiniranja i usklađivanja razvoja sposobnosti sustava domovinske sigurnosti.

“Sustav domovinske sigurnosti jamčit će građanima da Hrvatska u bilo kojem trenutku može čvrsto odgovoriti na bilo koju ugrozu i opasnost”, kazao je Krstičević.

Uz spomenuti zakon trebaju raspraviti i predloženu Nacionalnu strategiju razvojne suradnje Hrvatske do 2021. godine te nekoliko izvješća, među njima i Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za prošlu godinu.

facebook komentari

Nastavi čitati